Milan Milošević

 

Izuzetno retka astronomska pojava: Tranzit Venere preko Sunca

 

Krećući se oko Sunca različitim brzinama planete menjaju svoj međusobni položaj i povremeno dolaze u neke karakteristične konfiguracije. Jedna od tih konfiguracija je tzv. tranzit. Tranzit je pojava kad se Sunce, planeta i Zemlja nalaze na približno istoj pravoj i planeta prelazi preko Sunčevog diska. Od svih osam planeta Sunčevog sistema samo dve, unutrašnje, planete se mogu naći u tranzitu – Merkur i Venera.

Po svojim karakteristikama tranzit Merkura i Venere slični su nekom mini pomračenju Sunca. Tokom pomračenja Sunca Mesec ulazi između Zemlje i Sunca i svojom površinom zaklanja sjaj Sunca. U zavisnosti od rastojanja i međusobnog položaja ova tri tela pomračenje može da bude delimično, prstenasto ili totalno. Kad je Mesec dovoljno blizu on je dovoljno veliki i prekriva ceo Sunčev disk, ako je nešto dalje onda njegova prividna veličina nije dovoljna da prekrije Sunce i tad nastaje prstenasto pomračenje.

Tokom tranzita ulogu Meseca igraju Merkur ili Venera. Zbog velikog rastojanja do ovih planeta njihova  prividna veličina je mnogo manja od Meseca i one ne mogu da prekriju Sunčev disk, pa posmatrano sa Zemlje ove planete vidimo kao mali crni kružić koji se kreće preko sjajnog Sunčevog diska.

Predstojeći tranzit Venere desiće se 6 juna. Veći deo tranzita odigraće se dok je u Evropi još uvek noć, pa će iz naših krajeva posmatranje tranzita biti moguće samo neposredno nakon izlaska Sunca.

Istorijski značaj tranzita Venere i Merkura je izuzetno veliki. Zbog nepostojanja drugih metoda za merenje rastojanja od Zemlje do Sunca ova dva tranzita su dugo korišćena za tačno merenje ovog rastojanja i u vreme tranzita organizovane su brojne ekspedicije širom sveta. Na osnovu merenja vremena početka i kraja tranzita iz različitih mesta na Zemlji moguće je izračunati rastojanje Sunce – Zemlja.

Tranzit Venere je izuzetno retka pojava. Tokom dosadašnje istorije čovečanstva posmatrano je samo šest tranzita Venere, 1639, 1761, 1769, 1874, 1882 i 2004. godine. Na ovako retko javljanje tranzita utiču međusobni položaj Sunca, Zemlje i Venere. Dok je Zemlji za obilazak oko Sunca potrebno 365,25 dana Venera to uradi za 224,7. Zbog ovakvih brzina kretanja vreme između dva uzastopna pojavljivanja Venere između Sunca i Zemlje (donja konjunkcija) iznosi 583,9 dana. Na osnovu ovoga moglo bi da se zaključi da se tranziti dešavaju približno na svakih 583 dana, ali to nije tako. Orbita Venere nagnuta je u odnosu na ravan u kojoj su Sunce i Zemlja za ugao od približno 3,5 stepeni. Ovaj, na prvi pogled, mali ugao dovoljan je da Venera u vreme konjunkcije “promaši” Sunčev disk i prođe ispod ili iznad njega. Zbog ovog nagiba tranzit može da nastane samo onda kad se sva tri tela nalaze u istoj ravni, tj. kad Venera prolazi kroz ravan ekliptike. Ovaj prolaz kroz ravan ekliptike događa se samo dva puta godišnje, u junu i decembru. Prema tome, od svih konjunkcija jedini dobri kandidati za tranzit su one koje se dešavaju u junu ili decembru.

Tranziti Venere dešavaju se uvek u paru. Vreme između dva tranzita u jednom paru je 8 godina a između susednih parova protekne 105,5 odnosno 121,5 godina. Na ovaj način zatvara se Venerin ciklus od 243 godine (8+105,5+8+121,5), nakon čega se tranziti ponavljaju na isti način. Prethodni tranzit Venere mogli smo da posmatramo juna 2004. godine, a pre toga tranzit je zabeležen 1882. godine. Sledeći tranzit Venere desiće se tek 2117. a zatim 2125. godine.

Ovogodišnji tranzit počinje 5 minuta iza ponoći, po našem vremenu. Pošto je u našim krajevima  Sunce u to vreme ispod horizonta, ovogodišnji tranzit moćiće da se posmatra neposredno nakon izlaska Sunca, oko 4:55h pa dok Venera ne napusti Sunčev disk (6:55h). Ceo tok tranzita moći će da se posmatra iz Istočne Azije, Australije i sa Pacifika.

Da bi posmatrali ovogodišnji tranzit potrebno je da 6. juna ustanete rano, ali morate da pripremite i odgovarajući filter. Za posmatranje tranzita važe ista pravila kao i za posmatranje pomračenja – nikad ne gledajte Sunce, golim okom ili kroz teleskop, bez odgovarajuće zaštite jer posledice mogu da budu opasne i trajne. Za posmatranje tranzita potrebno je da imate odgovarajući filter (naočare za posmatranje pomračenja, staklo za zavarivanje i tome slično). Tokom tranzita moćićemo da vidimo Veneru kao crnu tačku iznad sjajne površine Sunca. Nakon kraja tranzita, kad Venera napusti Sunčev disk, ona više neće biti vidljiva jer će nam smetati sjaj Sunca.

Fotografije:

projekcija-tranzita.jpeg – umetnička vizija tranzita, u prvom planu je Zemlja, u pozadini Sunce i Venera iznad njegove površine (izvor: Astronomski magazin, www.astronomija.co.rs

zemlja-tranzit.jpg – kde, kad i koliko je moguće videti tranzit sa Zemlje (izvor: Astronomski magazin/NASA)

tranzit-2004.jpg – tranzit Venere snimljen 2004. godine sa stanice SOHO (izvor: NASA/SOHO)

www.svetnauke.org

. . .