Ivan Ković

 

American History X (1998) – Američka istorija Iks

 

Sjajan i otrežnjujući film o subkulturi neonacista i skinhedsa u Americi, film o ideologiji, rasizmu, otrežnjenju i surovosti okruženja.

 

Film kod nas nazvan: Američka Istorija X

 

Žanr: Kriminalistički | Drama

 

Režija: Tony Kaye

 

Glumci: Edward Norton, Edward Furlong, Beverly D’Angelo

 

Priča:

Bivši neonacista i skinhed pokušava da spreči svog mlađeg brata da napravi iste greške u životu kao i on.

 

Moj osvrt:

Osvrnuo bih se pre svega na dodelu nagrada Oskara za 1998-u godinu. Te je godine film „Zaljubljeni Šekspir“ dobio statuu Oskara pre Beninijevog filma „Život je Lep“ i Spilbergovog ratnog spektakla „Spašavanje Redova Rajana“. Sa filmom „Život Je Lep“ nijedan od navedenih filmova ne može da se stavi u isti koš, ali da „Šekspir“ dobije Oskara pre bilo kog od njih, to mi nikada neće biti jasno. Ne kažem da je u pitanju loš film, ali nije ni prići navedenima. Nije mi jasno samo kako „Američka istorija X“ nije uspela da se nađe među kandidatima za Oskara. Od svih njih, gore navedenih, meni lično je jedino „Život Je Lep“ bolji od ovog. Za najboljeg glumca te godine nagradu je dobio Benini. Benito Benini je genije i nemam ništa protiv toga da on dobije nagradu, uostalom napravio je jedan od najboljih filmova ikada, ali kada je gluma u pitanju, Edvard Norton u filmu „AMerička istorija X“ jednostavno te 1998-e godine nije imao konkurenciju.

 

 

Nortonova gluma u ovom filmu za mene spada u one epske, kao na primer Al Paćino u filmovima „Kum“ i „Miris Žene“, Robert De Niro u „Bilo Jednom U Americi“, „Taksista“, Antoni Hopkins u „Kad Jaganjci Utihnu“, Džefri Raš u filmu „Sjaj“ … Takvu mržnju i onakvu osobu je zaista trebalo odglumiti. Za mene je to bilo prilično iznenađujuće, jer sam Nortona pre ovog filma gledao samo kao tunjavog advokata u „Narod Protiv Larija Flinta“. Ovakvu glumačku transformaciju lika i karaktera mogu da naprave samo veliki glumci a Norton je svakako jedan od njih. Sve deluje toliko realno u scenama da je zastrašujuće. U celom filmu imamo nizove razgovora i rasprava. Nijedan od njih nije delovao izveštačeno. Kao da je film pravio neko iz tog sveta i u njemu glumio neko po stvarnim situacijama koje je doživeo.

 

 

Kroz ceo film se oseća napetost i težina same teme. Ona sama nije primarno predstavljena da pokaže kako je nešto loše uraditi,  tipa „ne drogirajte se inače ste se uneredilii“. Ovaj film nećete gledati tako, već ćete ga ledati kao jednu snaćnu ljudsku priču. Često ćete biti šokirani onim što vidite iz miljea u kome se odigravaju. Neke scene zaista ostaju trajno urezane u pamćenju. Zanimljiva mi je ideja reditelja što je snimio i montirao tako da je jedan deo filma crno-beo a drugi ima boju, prosto da pokaže neku simboliku. Možda i nisu morali da pristupe tom montažerskom rešenju ali je svakako zanimljivo, samo ni blizu intrigirajuće kao u „If“… ili u Spilbergovoj „Šindlerovoj Listi“. Ako nekim slučajem niste pogledali ovo filmsko ostvarenje, nemojte čekati. „Američka istorija X“ je film koji će vas potresti, protresti, šokirati ali iznad svega oduševiti.

 

Zanimljivosti:

Glumac u filmu Set nosi majicu sa brojem 88 što je nacistički skin kod za HH (Heil Hitler). Edvard Norton je dobio oko 13kg čiste mišićne mase za potrebe ovog filma. Opscena reč „fuck“ je izgovorena 205 puta.

 

Naj scena:

 

 

Zastrašujuće finale … Dvoumio sam se između ove scene i scene kada hapse Dereka (Edvard Norton, crno bela slika). Ta scena hapšenja je neverovatno šokantna i nadasve upečatljiva zbog Nortonove savršene glume, ali ovaj kraj mi je bio nešto snažniji.

.