Američki kongres

 

Američka Deklaracija o Nezavisnosti

Kongres, 4. jula 1776. godine

Jednoglasna Deklaracija 13 ujedinjenih država Amerike

 

 

Američka deklaracija o nezavisnosti američkih kolonija - 4 juli 1776 Američki kongres

Kada tokom ljudskih događaja postane neophodno za jedan narod da raskine političke sprege koje su ga povezivale sa drugim, i preuzme odvojeno i ravnopravno mesto među moćima na zemlji, na koje mu zakoni prirode i Prirodnog Boga daju pravo, dužno poštovanje mišljenja čovečanstva od njega zahteva da objavi razloge koji ga nagone na odvajanje.

Mi smatrano ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom.

– U cilju obezbeđivanja ovih prava, vlade ustanovljene među ljudima, izvode svoje zakonite moći iz saglasnosti onih nad kojima se vlada.

– Ako ikada ijedan oblik vlade postane prepreka ostvarivanju ovih ciljeva, pravo je naroda da ga promeni ili ukine, da ustanovi novu vladu, koja će ležati na temeljima takvih načela, i organizovati svoje moći tako da najbolje utiče na narodnu sigurnost i sreću. Razboritost će, zaista, zahtevati da davno ustanovljene vlade ne bi trebalo menjati zbog nebitnih i prolaznih razloga; tako je i svo iskustvo pokazalo da su ljudi više raspoloženi da trpe kada su zla podnošljiva, nego da uklone nepravdu ukidanjem oblika (vlasti) na koje su navikli. Ali kada se dugi niz zloupotreba i uzurpacija, narušavajući stalno isti objekat, ispoljava kao namera dovođenja ljudi pod apsolutni despotizam, pravo je ovih ljudi, njihova je dužnost, da zbace takvu vladu, i uspostave nove čuvare svoje buduće sigurnosti.

– Takva je bila strpljiva patnja ovih kolonija, takva je sada potreba koja ih prisiljava da promene svoj raniji oblik vlasti. Prošlost sadašnjeg kralja Velike Britanije povest je neprekidnih povreda i uzurpacija koje za svoj direktni cilj imaju uspostavljanje apsolutne tiranije nad ovim državama. Da bismo to dokazali, treba izložiti iskrenome svetu ove činjenice:

Odbacio je njihovu saglasnost zakonima, najkorisniju i najneophodniju za opšte dobro.

Zabranio je njihovim guvernerima da usvajaju zakone od neposredne i hitne važnosti, ili je suspendovao njihovo delovanje do njegovog pristanka. Oni tako suspendovani ostaju, jer on potpuno zanemaruje da se njima pozabavi.

Odbio je da usvoji ostale zakone o naseljavanju velikog broja ljudi, sem ako bi se ti ljudi odrekli prava na predstavljanje u zakonodavnom telu, prava koje je za njih eprocenljivo, a opasno i strašno samo tiraninu.

Sazivao je zakonodavna tela na mestima neuobičajenim, neudobnim i dalekim od mesta čuvanja njihovih javnih akata, u cilju zamaranja radi povinovanja njegovim merama.

Više puta je raspustio Predstavničke domove, zbog izuzetno čvrstog protivljenja njegovim napadima na ljudska prava.

Odavno je odbijao da posle takvog raspuštanja drugi budu izabrani, čime su se neuništive zakonodavne moći vratile celokupnom narodu na raspolaganje. Država je, u međuvremenu, bila izložena svim opasnostima od invazije spolja, i potresima iznutra.

Natojao je da spreči naseljavanje ovih država; i u tu svrhu vršio opstrukciju Zakona o primanju stranaca u državljanstvo; odbijajući da usvoji druge zakone koji bi ohrabrili njihove migracije ovamo i podižući nivo uslova za novo prisvajanje zemlje.

Vršio je opstrukciju nad Ministarstvom pravde, odbijajući da dâ pristanak na zakone o uspostavljanju sudstva.

Načinio je sudije zavisnim samo od njegove volje, određujući njihove javne položaje, kao i iznos i isplatu njihovih plata.

Stvorio je mnoštvo novih javnih položaja i poslao ovamo gomile službenika da zlostavljaju naš narod i proždiru njegovo bogatstvo.

U miru držao je među nama stajaće vojske bez saglasnosti našeg zakonodavstva.

Uticao je na to da se vojsci pruži nezavisnost od građanske moći i nadmoć nad njom.

Udružio se sa drugima da nas potčini sudstvu stranom našem ustavu i nepoznatom našim zakonima, dajući svoj pristanak njihovim aktima navodne zakonitosti:

Za razmeštanje velikog broja naoružanih trupa među nama;

Za njihovu zaštitu, lažnim suđenjem, od kazne za bilo koje ubistvo koje bi počinili nad stanovnicima ovih država;

Za presecanje naših trgovačkih veza sa svim krajevima sveta;

Za nametanje poreza bez naše saglasnosti;

Za često uskraćivanje naše koristi od suđenja pred porotom;

Za prevoženje naših stanovnika preko mora, da bi im se sudilo zbog navodnih prekršaja;

Za ukidanje slobodnog sistema engleskih zakona u susednoj Provinciji, uspostavljanje arbitrarne vlasti na tom mestu i uvećavanje granica takve vlasti; čime se ujedno daje primer i pogodno sredstvo za uvođenje istog apsolutnog pravila u ovim Kolonijama;

Za oduzimanje naših povelja, ukidanje naših najvrednijih zakona, i korenito menjanje oblikâ naših vlada;

Za suspendovanje naših zakonodavnih tela i proglašavanje sopstvenih ovlašćenim da u ma kojim slučajevima donose zakone u naše ime.

Odrekao se ovdašnje vlade, objavljujući da smo izvan njihove zaštite i pokrenuvši rat protiv nas.

Pljačkao je naša mora, pustošio naše obale, spaljivao naše gradove, uništavao živote našeg naroda.

On u ovom trenutku prevozi ogromnu vojsku stranih najamnika da završi posao smrti, pustošenja i tiranije, koji je već započet pod okolnostima surovosti i podmuklosti čemu jedva mogu da pariraju najvarvarskija doba. Kao takav, on je potpuno nedostojan da bude na čelu civilizivanog naroda.

Prinudio je naše sunarodnike, zarobljene na morima, da podignu ruku na svoju zemlju, da postanu dželati svoje braće i prijateljâ.

Podigao je unutrašnje pobune među nama i nastojao da na naseljenike naših prostora podigne nemilosrdne divlje Indijance, čije je poznato pravilo rata uništavanje koje ne zna ni za godine, ni za pol, ni za uslove.

Na svakom stepenu ovih ugnjetavanja mi smo za obeštećenje molili na najponizniji način: na naše molbe odgovoreno je samo stalnim povredama. Onaj princ čiji je karatkter određen svim delima svojstvenim tiraninu, nepogodan je da bude vladar slobodnog naroda.

Nismo podbacili ni u obraćanjima našoj britanskoj braći. Upozoravali smo ih, s vremena na vreme, na pokušaje njihovog zakonodavstva da proširi neopravdanu nadležnost na nas. Podsetili smo ih na okolnosti našeg iseljavanja i naseljavanja ovde. Obraćali smo se njihovoj urođenoj pravdi i velikodušnosti, i preklinjali ih vezama zajednička roda da se odreku uzurpacija koje bi neizbežno prekinule naše veze i korespondenciju. Oni su bili gluvi za glas pravde i jednakosti po krvi. Prema tome, mi se moramo suočiti sa neminovnošću osude našeg otcepljenja i smatrati ih, kao što smatramo ostatak čovečanstva, neprijateljima u ratu, prijateljima u miru.

Dakle, mi se kao predstavnici ujedinjenih država Amerike, okupljeni na generalnoj skupštini, obraćamo najvišem sudu sveta: naše su namere čestite i iskrene i sprovodimo ih u ime i pod autoritetom dobrog naroda ovih kolonija; svečano objavljujemo i izjavljujemo, da ove ujedinjene kolonije imaju pravo da budu slobodne i nezavisne države, i da one to jesu, da su one oslobođene svake vernosti britanskoj Kruni i da sve političke veze između njih i države Velike Britanije, jesu i moraju biti u celosti raskinute, da, kao slobodne i nezavisne države, imaju punu moć da vode rat, zaključuju mir, sklapaju saveze, uspostavljaju trgovinu, da donose sve odluke i čine sve ostalo što nezavisne države imaju pravo da čine. I u cilju podrške ovoj Deklaraciji, sa snažnim oslanjanjem na zaštitu od strane božanskog proviđenja, obećavamo jedni drugima naše živote, našu sreću i našu svetu čast.

. . .

America’s National Anthem

http://www.youtube.com/watch?v=tiyKiUCiKcE

.