Tomy Čanadi

 

GRČKA MUZIKA 2

Najbolje Grčke pesme – prikaz grčke muzike, stilova, najboljih pesama i najznačajniji grčki pevači i pevačice

 

Djani Parios popularni grčki pevač najbolje grčke pesme

Te, sada vec davne ’95. sva mi je ta muzika bila ista, nisam osecao ni primecivao neke razlike, sve je to bila samo grcka muzika …  A onda sam polako poceo da razaznajem vrste i podvrste…

Nisiatiki, veselu i leprsavu, ostrvsku grcku muziku, u Jonskom delu slicnu talijanskoj, u Egeju manje raspevanu, malo monotoniju Kritsku.

Pa vorja, horja, muziku sa severa Grcke, iz planinskih sela, koja je opet slicna ritmovima one bivse makedonske Jugoslavije…

Meni posebno omiljena grcka muzika je smirnaiki, koja obicno nosi teske zvuke, note i reci pune tuge i bola za Smirnijem, kraja u Turskoj iz kojeg su Grci, pocetkom proslog veka  proterani.

 

Natasha Feodoridu  – Live on stage Anodos club

 

Vrlo joj je slicna i rebetiko, posebno interesantna vrsta grcke muzike koja je cak bila i zabranjivana, a vezana je za grcke ustanike protiv Turaka, kao  i pusenje hasisa…

Pa hasapiko…, da ne zaboravimo tu i zembekiko, ples koji uglavnom igraju muskarci pojedinacno, jer za njega ipak treba imati „arhidia“ (pogledajte u recniku), a ostali cucnu i tapsu u ritmu muzike, sto je u buzuki klubovima obicno poslednja faza u programu, poslednjih sat, sat ipo…

A kada smo kod igranja, a posebno zenskog isticanja, tu je  ciftateli, muziku uz koju se devojke (a i zene)  penju na stolove i na njima igraju (sto se desava u svakom buzuki klubu, cesto i pre ponoci).

A onda je tu skiladiko, starije i novije novokomponovane pesme koje nose tu energiju uz koju su se nekada lomili tanjiri (na stotine), a danas se bacaju latice karanfila (na tone)…

Laiki muzika je umerenija varijanta skiladika, ali opet divno komponovane muzike u prepoznatljivom, grckom melosu, koju izvode manje i one velike zvezde …

 

Dalaras & Parios – S’ agapo giati eisai oraia (live)

 

Tesko je objasniti strancima koliko je muzika jak okidac i onih debljih, ali i onih najfinijih struna grcke duse… to mozemo da razumemo mozda samo mi iz Srbije i niko vise na ovom svetu… jer sve ove godine nisam video da se bilo ko, sem grka samih, uz grcku muziku tako zabavlja i istinski uziva u njoj kao mi Srbi… pre par godina Remos je odrzao koncert u Sava centru (zaslugom supruge Dude Ivkovica ciji je prijatelj) i, kako je kasnije ispricao u intervjuu jednom grckom casopisu, bio je istinski frapiran kada je cela sala Sava centra pevala njegove pesme sa njim, naravno na grckom …

Ovde je pravo mesto da se kaze: “Grcka je mozda jedino mesto na svetu da kada kazete ko ste i odakle ste, da vam je to plus, a ne minus!!!”

Mnogo sam puta za ovih 17 i nesto godina ovde to osetio… ali to je posebna prica…

 

Mikis Theodorakis – Strose to stroma sou & Zorba (live 2005)

 

Buzuki se svira u nekoliko delova grada Atine svake noci, po manjim tavernama i manjim i vecim nocnim klubovima – kazem nocnim jer rade do ujutro. Secam se kada sam dosao da su mi pricali nasi ljudi, starosedeoci, da im je cesto, sedamdesetih, osamdesetih godina proslog veka, dnevni program bio: ujutro  na posao do 2 sata popodne, pa kuci  na rucak i odmor, pa od 5 – 8 uvece opet na posao (tako je nekada sve radilo u Grckoj), pa onda na veceru u neku od hiljada taverni na Plaki, Gaziju, Pireju, Faliru… a onda oko 11 na buzuki, do ujutro, pa pravo u kancelarija.

I tako u krug …ali, to su sada samo secanja.

Mnogo je primera koliko se, u ovih mojih 17 godina,  zivot ovde promenio. Ali pomenucu samo onaj vezan za danasnju temu: kao i mi, i grci vole da otvore prozore  na kolima i glasno puste omiljenu grcku muziku, ne samo uvece, nego i u po’ bela dana, i u sred poslovicne saobracajne guzve u Atini… u poslednjih godinu dana opste krize, mozda sam ukupno dva-tri puta cuo i video tako nesto… na zalost.  Na zalost novih generacija grka koji sve manje rastu uz muziku koja je izmedju ostalog proslavila njihovu naciju, a sve vise uz zapadni, otudjeni nacin zivota i zapadnu muziku, koja ce polako, ali sigurno rastimovati one tanane strune duse koje su krasile generacije predaka…

Ali I to je opet  neka druga tema…

.

Haris Alexiou – Apopse Thelo Na Pio

 .

Ipak, taj duhovni plamen grcke nacije jos uvek zivi, a u tome mu mnogo pomaze iI vatra grcke muzike… Slusaju je svi, od 5-95 godina (ne zaboravite da je to i bukvalno tako, jer su Grci  jedan od najdugovecnijih naroda). Ne samo da je slusaju nego je i pevaju. Zamislite par stotina ljudi u nekom buzuki klubu, raspon godina od 18 – 78, program traje satima,  a sve vreme  tako reci svi pevaju sve pesme,  znaju sve reci i melodije… to je lepota te muzike, ne dele je na muziku za mlade i onu za stare… publika se deli samo na one koji su blize bini i koji ce te noci potrositi od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra i na one koji su negde daleko od svetlosti pozornice, obicno oni mladji, koje ce taj izlazak kostati mozda samo 30-tak evra…

.

Giannis Parios – Nixta sta matia sou

httpv://www.youtube.com/watch?v=D9FJEt8EBtM

.

Još nije kraj, najbolje grčke pesme su bile sredina priče … ima još jedan nastavak priče i pesme … o provodu u noćnim klubovima

Prethodni tekst: Grčka muzika i estrada – uvod u popularnu grčku narodnu muziku

Naredni tekst:  Grčka muzika i estrada – nocni zivot u Grckoj i izlazak u tavernu

. . .