Cigareta i pušenje. Duvanski dim i nikotin. Šta sve duvan sadrži?

Koje sve štetne materije sadrži cigareta i duvan. Duvanski dim i nikotin koji za 7 sekundi dospeva do mozga

 

Cigareta, pušenje, nikotin i duvanski dim - šta sve duvan sadrži

Svaki pušač udisanjem duvanskog dima na jedinstven način istovremeno unosi u telo oko četiri hiljade različitih hemijskih spojeva. Oni deluju na više načina:

– podražajno,

– toksično,

– kancerogeno,

– psihoaktivno.

Medju četiri hiljade hemikalija u duvanu najmanje 63 materije u duvanu prouzrokuju rak delujući kao potpuni ili nepotpuni kancerogeni činioci. Osim raka pluća, pušenje prouzrokuje rak usna, jezika, grla, jednjaka, mokraćne bešike, grlića materice i bubrega. Pogoðeni su gotovo svi važni organi.

Oštećujući pojedine organe i organske sisteme, pušenje razara telesno zdravlje i postupno dovodi do zavisnosti.

Najštetnije i najprisutnije materije u cigareti i duvanskom dimu su ugljen monoksid, nikotin i katran. Ali tu je i stotine drugih štetnih materija u duvanu.

Meðu tim sastojcima su predstavnici gotovo svih skupina organskih spojeva te anorganske tvari. Popis otrovnih tvari iz duvana je dugačak: acetaldehid, aceton, akrolein, amonijak, arsen, benzopiren, butan, cijanovodik, azot, fenol, formaldehid, heterociklički ugljovodonici s azotom, kadmij, krezol, krizen, metanol, metiletilketon, metilhlorid, metilnitrit, nikal, nikotin, nitrozamini, nornikotin, oleinska kiselina, piridin, stearinska kiselina, sumporovodonik, ugljendioksid, vinilhlorid…

Poznata je toksičnost cijanovodonika. Pri pušenju jedne kutije cigareta utvrðeno je da se razvija 0,0012 g cijanovodonika. Kadmij se povezuje s rakom prostate, benzopireni s leukemijom, nikl s pojačanom sklonošću disajnim infekcijama itd. Neke hemikalije u duvanskom dimu napadaju i razaraju vitamin A i vitamin C. To je jedan od razloga zašto pušači češće obolevaju od infektivnih bolesti i raka. Pušenjem jedne cigarete uništi se količina vitamina C koju otprilike sadrži jedna pomorandža.

.

Nikotin

Nikotin je jedna od najadiktivnijih droga i upravo zbog toga mnogi pušači imaju poteškoća pri pokušaju prestanka pušenja. Adiktivnost nikotina uporeðuje se s adiktivnošću heroina i kokaina. U prilog tome govore podaci da vrlo mali postotak pušača ostane na nekoliko cigareta dnevno, a većina postupno povećava broj cigareta, odnosno dozu nikotina i razvija metaboličku ovisnost o nikotinu. Trideset posto pušača nije nikad uspelo apstinirati duže od nedelju dana i većina pušača izražava žaljenje što su ikad počeli pušiti.

U poredjenju s drugim drogama cigarete su jeftine, lako dostupne i mogu se koristiti u gotovo svakoj situaciji. Po svomu hemijskom sastavu nikotin se ubraja u alkaloide. Sadržaj nikotina u duvanu varira (0,6-11%) ovisno o vrsti duvana, sastavu tla na kojem raste i načinu pripremanja. Zbog otrovnog svojstva nikotina duvan za pušenje sadrži najviše 1-3% nikotina. Vrste duvana s većim sadržajem nikotina služe za dobijanje čistog nikotina za uništavanje štetočina, to jest za proizvodnju insekticida.

Količina nikotina u cigaretama nije smrtonosna, ali je dovoljna za razvoj zavisnosti. Duvanska industrija je uložila velike količine novca u proizvodnju posebnih cigareta koje omogućavaju brzo oslobaðanje velike količine nikotina za razvoj zavisnosti. Za samo sedam sekundi nakon udisanja duvanskog dima nikotin dospeva u mozak, što je brže nego pri intravenskoj primeni nikotina. Delovanje nikotina brzo se oseti, a štetne posledice nastaju posle.

Nikotin stimulira odreðene delove mozga – nucleus accumbens, koji je dio limbičke regije i pripada takozvanom sistemu za nagradu. Jedinstven je po tome što u malim količinama deluje stimulirajuće, a u većim relaksirajuće.

 

Izvor za tekst: I Vi možete prestati pušiti – Dr. Nevenka Blažić-Čop i Dr. Veljko Ðorðević