Rajska ostrva Maldivi – Maldivska ostrva na kraju sveta

Atol Maldivi ili Maldivska ostrva su jedno od najlepših mesta za odmor i letovanje. Nalaze se duboko u Indijskom okeanu i top turistička su destinacija

 

Maldivi ili Maldivska ostrva, zvanično Maldivska Republika je ostrvska država Indijskog okeana u južnoj Aziji.

Maldivi su grupe atola rasprostranjenih južno od indijskih Lakadiva, između ostrva Minikoj (na krajnjem severu) i arhipelaga Čagos (na jugu) i oko 700 kilometara jugozapadno od Šri Lanke u Lakadivskom moru Indijskog okeana. Dvadeset šest maldivskih atola pokriva teritoriju na kojoj se nalazi 1126 ostrvaca, od kojih je dve stotine ostrva naseljeno.

Geografija Maldiva

Maldivski arhipelag se nalazi u severnom delu Indijskog okeana, jugozapadno od južnog dela Indije. Maldivski Arhipelag se sastoji od 1200 koralnih ostrva, grupisanih u atole. Na peskovitom terenu uspeva mali broj biljnih vrsta, ali je on povoljan za kokosove palme, hlebno drveće, banane i papaju.

Rajska ostrva Maldivi - Maldivska ostrva na kraju sveta

Političko uredjenje Maldiva

Maldivi su parlamentarna republika, sa predsednikom na čelu vlade i šefom države. Predsednik je na čelu izvršne vlasti i imenuje vladu koju odobrava Narodni Medžlis (parlament). Nakon uvođenja novog ustava 2008. godine, direktni izbori za predsednika države odvijaju se svakih pet godina, sa limitom od dva mandata za bilo kog pojedinca. Članovi jednodomnog Medžlisa služe petogodišnja mandata, sa ukupnim brojem članova utvrđenih na osnovu populacije atola, kog predstavljaju. Zgrada parlamenta se nalazi u Maleu, a tu borave i narodni poslanici iz cele zemlje. Prvi ustav ove Republike proglašen je 1968. godine, da bi kasnije više puta bio menjan i dopunjivan. Sadašnji Ustav je stupio na snagu 7. avgusta 2008. godine.

Administrativna podela Maldiva

Maldivi imaju dvadeset šest prirodnih atola i nekoliko ostrvskih grupa na izolovanim grebenima. Svi oni su podeljeni na dvadeset jedanu administrativnu jedinicu – atole i grad Male. Načelnike ovih administrativnih jedinica imenuje predsednik države. Sve jedinice su grupisane u 7 regiona, a grad Male je posebni prestolni region.

Nazivi i raspored regiona i atola Maldivskih ostrva:

Krajnji severni: Ha Alif, Ha Dalu i Šavijani;
Severni: Nunu, Raa, Baa i Lavijani;
Prestolni: Male;
Centralno-severni: Kafu, Alif Alif, Alif Dal i Vavu;
Centralni: Memu, Fafu i Dalu;
Centalno-južni: Gafu Alif i Gafu Dalu;
Južni: Gnavijani i Sinu;
Krajnje južni: Taa i Lamu.

Demografija Maldiva

Etnički identitet stanovnika Maldiva predstavlja mešavinu kultura naroda koji su se naselili na ostrvima, utopljenu u jednu veru i jezik. Najraniji doseljenici su verovatno bili iz južne Indije i Šri Lanke. Ti doseljenici su imali jezički i etnički karakter Indijskog potkontinenta i nama su danas poznati kao etnički Divehi ili jednostavno Maldivci.

Početkom XX veka, Maldivi su imali oko 100.000 stanovnika, da bi danas taj broj iznosio oko 400.000. Od tog broja, 77.000 su strani radnici, dok se procenjuje da još 33.000 ima ilegalno useljenih imigranata.

Većina Maldivaca su sunitski muslimani.

 

Izvor: Wikipedia