Nepismena majka – rodila genija, ponos Srba i celog sveta!

Iz knjige „Majke poznatih“

TESLINA MAJKA

Majka Nikole Tesle se zvala Georgina Djuka Tesla i potiče iz svešteničke porodice Mandić. Nikola Tesla je sa ushićenjem govorio o svojoj majci

Iako su Teslini biografi često naglašavali snažniji uticaj na njegovu izuzetnu svetsku sudbinu, nije sačuvana nijedna njena fotografija.*)… (Nastavak teksta ispod okvira)

**********

O Teslinoj majci na wikipedia.org

Teslina majka Georgina Tesla - Djuka rodjena Mandic - majka Nikole Tesle

Teslina majka Georgina Tesla – Djuka

Rođena je u porodici srpskog pravoslavnog sveštenika Nikole Mandića (1800 — 1863) i Sofije Mandić (rođene Budisavljević) iz mesta Gračac, u Lici. Sofija i Nikola su imali osmoro dece, a Georgina im je bila četvrta, najstarija kćer. Među tih osmoro dece, bio je i Petar, kasnije mitropolit dabrobosanski Nikolaj Mandić (1840 — 1907), kao i Toma Mandić (1827 — 1906) sveštenik gornjogračački i zrmanjski.

Morala je preuzeti brigu o staranju šestoro braće i sestara  jer joj je mati umrla vrlo rano. To je sprečilo ovu izvanrednu ženu da uči školu i da svoj dar razvije u većoj meri. O njoj, svojoj majci, Tesla je govorio, uvek, s naročitim ushićenjem i smatrao je da je svoj pronalazački dar nasledio od nje. Bila je u stanju da pronalazi razne sprave u domaćinstvu, a bila je čuvena u okolini zbog svojih ručnih radova. Iako nije znala da čita, zanimala se za poeziju i znala je napamet mnoge srpske narodne pesme i odlomke iz Njegoševog „Gorskog vijenca“.

Za vreme predavanja u Parizu, Tesla je dobio vest da mu je majka teško bolesna. Zbog tog je prekinuo zakazana predavanja i odmah pošao u Gospić. Imao je sreću da mater zatekne u životu.

Ona je umrla 4. aprila 1892. u 71. godini.

**********

… Fotografisan je, samo, onaj koji je imao javnu funkciju, njegov otac – sveštenik Milutin Tesla. Sačuvan je i portret  majčinog deda, cenjenog prote Tome Budisavljevića.

Kao i otac, i Nikolina majka je bila veoma mudra. Od nje je imao šta da nasledi a, pre sveg, njeno izvanredno pamćenje. Znala je, napamet, hiljade stihova narodne poezije. Bila je veoma domišljata, odlična psihološkinja i spontana pedagoginja. Kad je mladog Teslu zahvatila strast kockanja, rekla mu je:

– Idi, Nikola, zabavljaj se! Što pre izgubiš sve što imamo, to bolje! Znam da će te, to, tek, tad, proći!…

Tesla je, posle tih majčinih reči, čvrsto rešio da se oslobodi opsesivne srasti. I oslobodio se. A posle tog je do kraja života vežbao i jačao snagu svoje volje. Istom voljom, odrekao se slasti modernog života: zabava, žena i unovčavanja patenata koje su drugi skupo naplaćivali i lagodno živeli.

Iz nekih razloga, kod nas je postojala… i, još, postoji!…  jaka tendencija da se Nikola Tesla prikaže kao seljačko dete. Da li, to, romantična potreba da se ocrta lik samoukog genija koji je s najnižih društvenih lestvica dospeo u same vrhove svetske nauke, i tamo gde je vrhunila – u Americi, ili levičarskoj ateističkoj predstavi o najvećem umu našeg naroda – nije odgovaralo što je Tesla rođen u svešteničkoj srpskoj porodici. Zato je u mnogim napisima sve vreme stavljan akcent na uticaj majke, ne na očev. A ona je bila tipična žena tog doba koja je imala u društvenom smislu skromno mesto. Da, pritom, nije bila seljanka, govori podatak da je i ona bila kćer pravoslavnog srpskog  sveštenika. Čak je i njen ded po majci bio lički protojerej Toma Budisavljević. Njen brat Petar Mandić koji je, kad se zamonašio, uzeo ime Petar, bio je mitropolit dabro-bosanski.

Majka Đuka**) je bila jedno od osmoro dece Nikole Mandića po kom je naš Tesla dobio ime. Kad joj je, u ranoj mladosti, umrla majka, na nju je, kao na najstariju, pao sav teret porodice. Zbog tog jedina nije pohađala školu, ali je zahvaljujući svojoj bistrini bila veoma cenjena u porodici i kod suseda.

Teslina majka Đuka – pravo ime Georgina – bila je samarićanski raspoložena. Pomagala je bolesnicima dok je bila mlada, a, kasnije, kao zrela žena, pomagala je mnogima u Smiljanu.

Nikola Tesla je stalno naglašavao da je njegova majka kao i on imala  pronalazački dar. Tako je poznato da je usavršavala tkačke stolove (razboje). Od onog što je na njima izatkala, oblačila je celu porodicu. I, ne, samo, to, već je imala i maštu da tu odeću iskiti raznim ukrasima. Kad se pogledaju fotografije njenih kćeri: Milke, udate Glumičić; Angeline, udate Trbojević; i Marice, udate Kosanović – one nemaju ni traga nečeg seljačkog već odaju sliku ukusno obučenih građanki svog vremena. Možda im je, baš, majka dala taj izgled.

Da bi se shvatilo u kakvoj sredini je rastao mlad Tesla, valja imati na umu da su se Srbi, u Lici, u katoličkom „moru“, mogli održati na društvenom nivou, samo, kao sveštenički i oficirski sloj. A kao takvi, morali su da budu i obrazovani, i verni vlasti. Obaveze prema državi, morali su da poštuju, a zato su u Vojnoj krajini, pod Austrougarskom, imali posebne privilelgije koje su, svakako, smetale seljačkoj raji druge vere.

Iako je Nikola Tesla rođen u rodoljubivoj sredini u kojoj je od majke od malih nogu slušao i učio napamet srpske epske narodne pesme, u svojim zrelim godinama nikad nije krio da se rodio u zemlji s većinskim hrvatskim življem. To je teritorija koja je kasnije pripala Jugoslavijii, pred rat je bila Hrvatska banovina, a sad pripada Republici Hrvatskoj. Čuvena je njegova formulacija:

„Ponosim se svojim srpskim poreklom i svojom hrvatskom domovinom!“

Danas je poznato da se nečiji dar, a, još, manje,  genijalnost, ne može objasniti biografijom, a, to, znači – ni uticajem, ni nasleđem od roditelja.

Tajna genija se ne može saznati – može se, samo, konstatovati, ali to ne znači da ne treba da znamo ko su bili oni koji su ga rodili.

Autor teksta: Jovan Ćirilov

__________
*) Nije tačno, ja sam je pronašao na internetu, tj., na guglu, tj., na wikipedia.org. Ta slika je, u ovom prilogu, u okviru, izvan teksta Jovana Ćirilova.

**) Zvali su je Đuka, njeno pravo ime je Georgina.

Izvor: Jovan Ćirilov: „Majke poznatih“, Laguna, 2011, str. 157 – 159, wikipedia.org

Priredio: V. V. M.

oOOo