Internacionalna Beogradizacija

Na ulicama Beograda se u poslednje vreme učestalo čuje ne samo engleski jezik, već i francuski, španski, nemački, kao i mnogi drugi jezici Evrope i sveta. To svedoči već očiglednoj činjenici da Beograd postaje metropola vredna pažnje kako za vikend turizam i kulturni turizam, tako i za infrastrukturna ulaganja i zapravo-život.

 

Vezano za posao i moja interesovanja, često se susrećem sa pridošlicama u Beograd. Željni da iskuse noćni život, hranu i muziku, ali i oduševljeni pogodnostima u smislu cena, usluga i obilja ponude, vrlo često im prva poseta Beogradu ne bude i poslednja. Bilo da su došli da rukovode firmama ili investiraju, ili su frilenseri, umetnici ili rade na nekom projektu, ovi ljudi upijaju sve oko sebe punim srcem. Uglavnom im je prvi susret sa Beogradom vezan za neki hotel, ali svakako ubrzo ulaze u mučan proces traganja za odgovarajućim smeštajem u Beogradu. Naravno, najčešće ih interesuju apartmani u krugu dvojke s obzirom da često u početku nemaju kola i snalaze se tek u ovom, pa i ne tako malom, gradu. Kasnije, kada otkriju reke i shvate da je i „preko reke“ blizu, osmele se i na rentiranje apartmana na Novom Beogradu. Pošto im najčešće firme plaćaju smeštaj,nekako uspeju da prođu kroz našu birokratiju i udobno se smeste. A onda počinje njihov „beogradski“ život.

beogradizacija

Ali, kako oni vide Beograd?

Džejson se bavio nekretninama u Teksasu i dovoljno je zaradio na renoviranju i preprodaji kuća, tako da je odlučio da se sa svojih trideset i kusur godina penzioniše. To svakako ne bi bilo moguće da je ostao tamo, te se odlučio za započinjanje prekookeanskog života. Zašto Beograd? Povoljne cene, odnos kvaliteta i troškova, vibrantni i druželjubivi ljudi, klima i činjenica da svi znaju i odlično govore engleski jezik bili su dovoljni da ga zadrže i ubede da baš ovde može da živi kvalitetno i bude zadovoljan.

Toni je došao iz Rima da rukovodi firmom koja se bavi građevinom i infrastrukturom. Njega recimo najviše interesuju dobra hrana i karijera, te mu Beograd, iako nije bio njegov lični izbor, nudi obilje opcija za uživanje u internacionalnoj kuhinji, kvalitetnim domaćim i stranim vinima i autentičnoj kuhinji izvrsne gastronomske ponude Beograda.

Karolina je umetnica koja je ovde zbog ljubavi. Život u Americi ju je izmorio i nije joj ostavljao dovoljno prostora da se kreativno iskaže. Nakon par godina putovanja po Evropi, stigla je u Beograd i – ostala. Alternativna scena i kreativni sektor koji buja poslednjih godina dao joj je inspiraciju i kreativnu luku. Piše i radi i kako sama kaže presrećna je.

Akin je novinar iz Turske koji piše o ekonomskim temama vezanim za svoju zemlju i ovaj deo Evrope. Živi skromno, radi od kuće, zavoleo je Beograd i divi se lepim ženama koje viđa na svakom koraku. Napominje koliko zapravo njegovih sunarodnika ovde radi ili dolazi povremeno, ponovo zbog odnosa cena i zarade, ali i kvaliteta života. Razmišlja i o Novom Sadu, što takođe postaje sve veći trend među našim novim usvojenim sugrađanima.
Miša je Ukrajinac koji je nakon školovanja u Beogradu i Kijevu, života i rada u Danskoj i Velikoj Britaniji ovde pokrenuo svoj start-up. Mogao je sasvim lepo ovde da živi i radi, našao je sposobne saradnike, ali se na kraju ipak vratio u Britaniju zbog povoljnijih poslovnih prilika u sferi hi-tech i „pametnog“ nakita.

Sem je Francuz i kao takav neminovno mora dobiti više prostora (ipak-oni su posebni). On je ovde tek stigao i to prevashodno (isključivo) zbog karijere. Veoma mlad je došao na rukovodeću poziciju i poprilično je skoncentrisan na posao i pokretanje procesa i razvoja na svom radnom mestu. Kao neko ko je živeo u Americi, Finskoj, Italiji i rodnoj Francuskoj, unapred je postavio ogromne kriterijume koje nije očekivao da će Beograd da ispuni. U početku se nećkao, zamerao na ćiriličnim tablama, stavljanju paste u glavno jelo, poredio…Svi su se isprva brinuli gde je to otišao i da li je kod nas još uvek rat, što pokazuje koliko još imamo dug put da pređemo u prevazilaženju strašnih zaostavština devedesetih i reputacije koje nikako da se otresemo. Onda je počeo da otkriva festivale, izlete, pivnice, događaje, ulice i reke. Sada uživa u ribi, restoranima, parkovima, noćnom životu i uspeva da uvidi sve one skrivene lepote koje Beograd možda ne pokazuje na prvu loptu, ali daje nesebično na dlanu. Biće doduše savršeno srećan tek kada iz Italije stignu njegova knjiga recepata i mačak. Nažalost, srpska birokratija ne zamara i ne sputava samo njene građane.

Svi su vrlo brzo primetili otvorenost i druželjubivost, predusretljivost ljudi na svakom koraku, veliki broj kafića i klubova, ali i otvorenih prostora i svakako vezu sa rekama Savom i Dunavom po kojoj je Beograd specifičan.

Pored njih, Beograd je dom mnogima iz drugih gradova Srbije same, uvek bio i biće. U njemu studenti, stručnjaci, umetnici nalaze šanse, svoje mesto i vraćaju mu svojim radom i doprinosom.

Recimo, Nada je operska pevačica iz Niša koja je skoro imala koncert u Muzeju Narodnog pozorišta i svojim glasom sve češće boji prostore Beograda i usrećuje publiku.

Mnogi mladi umetnici iz Novog Sada, Valjeva, Kragujevca, pa zatim i regiona, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, redovno nastupaju, izlažu, dolaze, stvaraju i doprinose tome da Beogradu nikad ne usfali raznovrsne umetničke i kulturne ponude.

Oni su samo neki od ljudi kroz čiju prizmu mi je uvek zanimljivo da posmatram svoj rodni grad. Njihovi utisci me uvek podsete na to koliko sam srećna što sam u njemu. Ni ja nekad ne znam gde bih pre. Svako veče se toliko toga dešava, a sve je više događaja koji izlaze u susret internacionalnoj populaciji i nude sadržaje na engleskom jeziku. Tako imamo večeri raznih nacionalnih kuhinja, pripovedanja, radionice jezika i predstave na engleskom jeziku za decu i odrasle. Iza nas je fenomenalni Festival igre, FEST, brojna gostovanja svetskih didžejeva, zvezda, opera i baleta, a očekuju nas i Dani Beograda 15-30.aprila, čuveni Beogradski maraton 16.aprila, puno muzike, koncerata i sporta. Ove godine Beograd je i domaćin kvalifikacija u košarci za Olimpijske igre od 4-10.jula. Svakako jedva čekam avgust i bogatu paletu događaja kao što je BeerFest i drugi, a onda jesen sa mojim omiljenim Džez festivalom i BEMUS-om..

Mnogi se odlučuju da nađu smeštaj u Beogradu i tokom EXIT festivala, pa iskoriste sve što oba ova grada nude tokom intenzivnih festivalskih dana, okupaju se i na Štrandu i na Adi Ciganliji i prošetaju i ulicom Zmaj Jovinom i Knez Mihajlovom, obiđu tvrđave i zabave se u Savamali ili u Laze Telečkog.

Svakako, najčešće mladi dolaze tokom cele godine i bilo na ulicama, u klubovima, na splavovima (i danju i noću) ili u kafanama, u Skadarliji ili kod Gardoša, pod mostovima ili Dorćolu, otkrivaju zašto se Beograd danas smatra novim Berlinom a i novim hit mestom za život.