OD 2020. GODINE

Dok razmišljamo o tome da će nam globalno otopljavanje doći glave, neki stručnjaci skloniji su teoriji da se treba pripremiti za duge i hladne zime. Da li nam nastupaju godine koje možemo nazvati Mini ledeno doba?! Globalno zahlađenje, a ne zagrevanje, jeste period koji nam predstoji sve do polovine ovog veka, tvrde pojedini astrofizičari.

 

Iako je značajan broj ljudi na planeti, kao i izvestan broj svetskih političkih lidera, zabrinut zbog globalnog zagrevanja, pojedini astrofizičari, čija je uža specijalnost proučavanje Sunca, smatraju da je takvo razmišljanje potpuno neosnovano i kontradiktorno.

mini ledeno doba

U ovakvom stavu prednjači profesorka Valentina Žarkova, solarna fizičarka sa britanskog Univerziteta Severna Umbrija, koja tvrdi da se Zemlja u stvari ne zagreva, već hladi.

Ona je sprovela opsežno istraživanje o sunčevim pegama, koje predstavljaju hladne regije površine Sunca, a karakteriše ih intenzivna magnetna aktivnost. Zaključak je da sunčeve pege nezaobilazno utiču na klimatske modele i promene. Prema nekim istraživačima, sadašnji porast globalne temperature rezultat je povećane aktivnosti sunčevih pega, a ne emisije gasova staklene bašte.

Profesorka Žarkova kaže da je aktivnost sunčevih pega u padu i slična je onoj u doba tzv. Maunderovog minimuma, perioda koji je trajao između 1645. i 1715. godine, a odlikovao ga je izuzetno mali broj sunčevih pega. Ovo vreme naziva se i “Mini ledeno doba” i za njega je bio karakterističan pad temperature i uslovi slični zimskim.

Tokom “Mini ledenog doba” aktivnost sunčevih pega bila je niska, kao i temperature vazduha na zemljinoj severnoj hemisferi. Zime su bile jače i izraženije, a leta bleda i neubedljivo sunčana.

“Mi ćemo taj period osetiti između 2020. i 2053. godine, kada će u tri sledeća ciklusa biti smanjeno dejstvo magnetnog polja Sunca. U suštini, sve što će se desiti, dogodiće se u dva talasa koji će se odvojiti u suprotnim hemisferama i neće biti u interakciji jedan sa drugim, što će rezultirati činjenicom da magnetno polje dramatično padne skoro na nulu. Tada će uslovi biti slični kao tokom Maunderovog minimuma”, kazala je prof. Žarkova.

Ove profesorkine tvrdnje, u naučnim krugovima dobile su podjednako i pristalice i kritičare. Naučnici koji naginju ka globalnom zagrevanju i efektu staklene bašte kao ključnim akterima u klimatskim promenama, otvoreno se suprotstavljaju Žarkovoj i njenim teorijama, umanjujući njihov značaj ignorisanjem njenih istraživanja i otkrića.

Ipak, Žarkova uz sebe ima i izuzetno cenjene pristalice među naučnicima, čak i onih koji podržavaju teoriju globalnog zagrevanja, a kojoj se ona otvoreno protivi.

Mnogi od njih predviđaju dešavanje sunčevog minumuma u narednim godinama, tokom kojih će planeta Zemlja imati najslabiji solarni ciklus u više od 100 godina.

Ova tvrđenja profesorke Žarkove i njenih pristalica potkrepljuju i istraživanja NASA instituta, čiji satelitski snimci pokazuju da Antarktik ima mogućnost da raste i u veličini i u masi.

Sve ovo navodi da bi možda svet trebalo više da se bavi idejom oko početka priprema za veoma duge i hladne zime, umesto što smatra da je globalno otopljavanje ono što preti svetskim klimatskim uslovima.