<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Bašta Balkana Blog &#187; Jugoslavija</title>
	<atom:link href="http://www.bastabalkana.com/tag/jugoslavija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.bastabalkana.com</link>
	<description>Natural. Life. Style. Blog.</description>
	<lastBuildDate>Fri, 10 Feb 2012 23:01:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Jedan dan, samo jedan dan &#8211; Dubrovački trubaduri</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2012/01/jedan-dan-samo-jedan-dan-dubrovacki-trubaduri/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2012/01/jedan-dan-samo-jedan-dan-dubrovacki-trubaduri/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 14 Jan 2012 23:01:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Muzika nedeljom]]></category>
		<category><![CDATA[Dalmatinski Lero]]></category>
		<category><![CDATA[Dok palme njišu note]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovački trubaduri]]></category>
		<category><![CDATA[Eurovizija]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatska muzika]]></category>
		<category><![CDATA[jedan dan]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[la musica di notte]]></category>
		<category><![CDATA[leut]]></category>
		<category><![CDATA[Marija]]></category>
		<category><![CDATA[muzička grupa]]></category>
		<category><![CDATA[muzika nedeljom]]></category>
		<category><![CDATA[Robert Dorčić]]></category>
		<category><![CDATA[SFRJ]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=15224</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2011/12/Dubrovački-Trubaduri-Mi-prepuni-smo-ljubavi-150x150.jpg" class="alignleft tfe wp-post-image" alt="Dubrovački-Trubaduri - Mi prepuni smo ljubavi" title="Dubrovački-Trubaduri - Mi prepuni smo ljubavi" />Redakcija Bloga * * * &#160; Muzika jedne srećne zemlje - dajte nam samo jedan dan u toj zemlji . Antička kineska misao tvrdi: "U srećnoj državi u muzici preovladjuju harmonije i ljubavne melodije, pune mirnih emocija, dok u nesrećnim i konfliktnim društvima preovladjuju ritmovi ratnih bubnjeva koji podstiču na borbu" Naš prijatelj Robert Dorčić, IT stručnjak iz Beograda, podsetio nas je na fenomenalne Dubrovačke trubadure. Hvala mu na tome, jer muzika Dubrovačkih trubadura više ne postoji na našim prostorima, što je prava šteta i neprocenjiv gubitak. Većina koja bude ovo gledala i slušala se nije ni rodila u vreme najveće slave Dubrovačkih trubadura, pa im njihove video spotove poklanjamo kao uvid u neko srećnije i mirnije vreme. Verujemo da će brzo zavoleti sjajne trubadure i njihovu poetičnu muziku. Jer njihova muzika izmamljuje osmehe i lepo raspoloženje kod svih generacija. Dubrovački trubaduri su bili vrlo popularna muzička grupa u SFRJ, i predstavljali su Jugoslaviju na muzičkom takmičenju Eurovizije gde su osvojili 7 mesto. Nezaboravni su njihovi hitovi "Jedan dan, samo jedan dan", "Dalmatinski Lero", "La musica di notte" ... "Otvori tada prozor i slušaj naše note, ljubavi ćemo pjevat, la musica di notte ... " Sa Wikipedije tekst: Dubrovački trubaduri su bili vokalno-instrumentalni sastav koji je 1961. u Dubrovniku osnovao poznati muzičar i kompozitor Đelo Jusić. Opus grupe bio je kombinacija pop-muzike 1960-ih s dubrovačkom renesansnom tradicijom, a članovi su često nastupali u renesansnoj ili srednjovjekovnoj odjeći. Godina 1960-ih i 1970-ih uživali su veliku popularnost širom bivše Jugoslavije, a 1968. su nastupili na natjecanju za Pjesmu Eurovizije s pjesmom Jedan dan. Do početka 1980-ih, kada su prestala s radom, kroz "Dubrovačke trubadure" prošao je veliki broj članova, među kojima su bila kasnije etablirana imena hrvatske pop-scene kao što su Oliver Dragojević i Milo Hrnić. . . . . Dubrovački trubaduri<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2012/01/jedan-dan-samo-jedan-dan-dubrovacki-trubaduri/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2012/01/jedan-dan-samo-jedan-dan-dubrovacki-trubaduri/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Težina lanaca Jugonostalgije</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2011/12/tezina-lanaca-jugonostalgije/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2011/12/tezina-lanaca-jugonostalgije/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 09 Dec 2011 23:01:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Film subotom]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[bankari]]></category>
		<category><![CDATA[Boris Malagurski]]></category>
		<category><![CDATA[dokumentarni film]]></category>
		<category><![CDATA[film subotom]]></category>
		<category><![CDATA[gradjanski rat]]></category>
		<category><![CDATA[inflacija]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Kosovo]]></category>
		<category><![CDATA[Majkl Mur]]></category>
		<category><![CDATA[Nato pakt]]></category>
		<category><![CDATA[podele]]></category>
		<category><![CDATA[raspad]]></category>
		<category><![CDATA[SFRJ]]></category>
		<category><![CDATA[Težina lanaca]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=14220</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2011/11/Te%C5%BEina-okova-plakat-za-film-u-bioskopima-215x300.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Težina okova plakat za film u bioskopima" />Kako se raspala Jugoslavija - dokumentarni film Borisa Malagurskog

Film koji podseća, izaziva i autor donosi sopstvene jugonostalgične zaključke. Očit je napor da se nekadašnja Jugoslavija opiše u romantičnom tonu kao uspešna i napredna država, koja je postala žrtva unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja. Mnogo emocija ima u filmu.

Pogledajte ga. 

]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2011/12/tezina-lanaca-jugonostalgije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Verujem da mogu leteti. Samo to uradite &#8211; Majkl Džordan</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2011/09/verujem-da-mogu-leteti-samo-to-uradite-majkl-dzordan/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2011/09/verujem-da-mogu-leteti-samo-to-uradite-majkl-dzordan/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 02 Sep 2011 22:45:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Čovek]]></category>
		<category><![CDATA[Žarko Paspalj]]></category>
		<category><![CDATA[Čikago Buls]]></category>
		<category><![CDATA[Dino Radja]]></category>
		<category><![CDATA[Dražen Petrović]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[košarka]]></category>
		<category><![CDATA[LA Lejkersi]]></category>
		<category><![CDATA[Majkl Džordan]]></category>
		<category><![CDATA[NBA]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Samo to uradi]]></category>
		<category><![CDATA[SFRJ]]></category>
		<category><![CDATA[svetsko prvenstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Toni Kukoč]]></category>
		<category><![CDATA[Vlade Divac]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=12555</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2011/09/michael-jordan-dunk-zakucavanje-Majkl-D%C5%BEordan-238x300.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="michael-jordan dunk - zakucavanje Majkl Džordan" />Zlatko Šćepanović * * * &#160; Naši mogu do medalje na EP u košarci. Verujem da mogu leteti visoko. Samo ako to urade na stari način zlatnih dečaka jugoslovenske košarke . Vreme je košarke. To je sport u kome smo dobri, stvarno dobri, decenijama unazad, a i sada. Sve nekadašnje republike SFRJ a sada države Balkana su učesnici završnice Svetskog prvenstva, što je neverovatna stvar. Tako mali prostor a tako puno dobrog basketa. Ipak, gledam Evropsko prvenstvo u košarci i sve nešto zaključujem da se košarka dosta promenila od mog vremena kada sam je igrao. Bilo je to pre par decenija, kada je u svetu dominirala jugoslovenska košarka u sastavu Dražen Petrović, Jure Zdovc, Vlade Divac, Dino Radja, Toni Kukoč, Žarko Paspalj, Saša Djordjević, Predrag Danilović, i ostali, dok je na drugoj strani Atlantika postojao najbolji svetski košarkaš svih vremena - Majkl Džordan, velikan NBA lige i Čikago Bulsa. Današnja košarka je igra nerava, taktike, koncentracije i atletskih sposobnosti. Reprezentacije su izjednačene i malo ima istinskih asova koji su nezaustavljivi. Timovi pobedjuju više na izboru taktike i manjku grešaka nego na igračima koji prave "razliku", kako se to u košarkaškom žargonu kaže. Svojevremeno mi je takodje naš legendarni Saša Djordjević za tu generaciju rekao, da su protivnici u startu bili u minusu, jer nisu znali na koga da se u odbrani fokusiraju, imali su na parketu pet jugoslovenskih košarkaša svetske klase, koji u startu prave razliku, imaju onaj individualan kvalitet koji nosi sve pred sobom. Danas je drugačije, danas su reprezentacije uz par zvezdi, mahom košarkaša koji igraju u NBA ligi, pre svega sastavljene ot timskih igrača zadataka, specijaliziranih za odbranu, presing, skok ili šut za tri poena. Stoga ovaj post posvećujem sećanju na jugoslovensku reprezentaciju 90-ih koja je bila neverovatna. Imali smo tada briljantne igrače i nevidjen tim, koji<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2011/09/verujem-da-mogu-leteti-samo-to-uradite-majkl-dzordan/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2011/09/verujem-da-mogu-leteti-samo-to-uradite-majkl-dzordan/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Treća Jugoslavija &#8211; država veća od svojih sinova i poneke kćeri</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/11/treca-jugoslavija-drzava-veca-od-svojih-sinova-i-poneke-kceri/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/11/treca-jugoslavija-drzava-veca-od-svojih-sinova-i-poneke-kceri/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Nov 2010 06:36:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[bratstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[jedinstvo]]></category>
		<category><![CDATA[jugo]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[jugoslovenstvo]]></category>
		<category><![CDATA[KPJ]]></category>
		<category><![CDATA[Kraljevina SHS]]></category>
		<category><![CDATA[MTV Adria]]></category>
		<category><![CDATA[narodi]]></category>
		<category><![CDATA[Nova Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[otadžbina]]></category>
		<category><![CDATA[partizani]]></category>
		<category><![CDATA[Pink]]></category>
		<category><![CDATA[SFRJ]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Tito]]></category>
		<category><![CDATA[Treća Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadni Balkan]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=7543</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/11/SFRJ-Grb-Jugoslavije-150x150.png" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="SFRJ Grb Jugoslavije" />Nekadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je bila velika, lepa, srećna i moćna država. Daleko veća, bolja, lepša i srećnija od patrljaka sadašnjih Balkanskih državica, ogrezlih u primitivizmu, korupciji, sukobima, dilovanju.]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/11/treca-jugoslavija-drzava-veca-od-svojih-sinova-i-poneke-kceri/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>28</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skrivena istorija Srbije: 27 mart 1941 godine – kako je izvršen puč</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/11/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-%e2%80%93-kako-je-izvrsen-puc/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/11/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-%e2%80%93-kako-je-izvrsen-puc/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 01 Nov 2010 14:45:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[27 mart 1941]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Knez Pavle]]></category>
		<category><![CDATA[Kominterna]]></category>
		<category><![CDATA[Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=7608</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/11/27-mart-1941-godine-u-Beogradu-demonstracije-300x220.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="27 mart 1941 godine u Beogradu - demonstracije" />Miodrag Janković * * * Nastavak priče iz prethodnih tekstova broj 1 i  broj 2 ... . . Kako je izvršen puč 27 marta 1941 godine? . Najbolje i vrlo precizne opise dali su šef specijalnih operacija u Jugoslaviji Hju Dalton, zatim agent SOE u Jugoslaviji (od proleća 1940.) Tom Masterson i engleski plaćenik, pučista Miša Trifunović, lider Narodne odbrane. . Pismo Hjua Daltona od 28. marta 1941. godine britanskom predsedniku vlade Vinstonu Čerčilu (lični Arhiv kneginje Jelisavete Karađorđević) U prilogu Vam dostavljam kopije tri telegrama koje smo primili od majora Džordža Tejlora, našeg predstavnika na Balkanu. Telegrami se odnose na ulogu SOE u nedavnim dramatičnim potezima u Beogradu. Januara ove godine odlučio sam da pošaljem Tejlora na Balkan koji on veoma dobro poznaje. U to vreme bio je čovek broj dva, koji je radio za Ser Frenka Nelson-a ovde u Glavnom štabu. Međutim, s obzirom na očiglednu opasnost koja je pretila od Nemačke smatrao sam da privremeno treba da se lišimo jednog od naših najboljih ljudi i da ga pošaljemo da radi na terenu. Posle velikih nerviranja usled kašnjenja u odlasku zbog nedostatka aviona stigao je u Istanbul 20. februara i odmah potom posetio Sofiju, Beograd i Atinu, a zatim se vratio u Beograd. Onda je prionuo na posao. Evo Tejlorovih instrukcija po redosledu važnosti: Prevrnuti nebo i zemlju da naši prijatelji u jugoslovenskom Generalštabu sprovedu u delo plan o blokadi Dunava; Dovršiti pripreme oko pobune u Rumiuniji; Organizovati grupe za sabotažu u Bugarskoj, Jugoslaviji, Grčkoj i Albaniji, koje bi bile spremne da stupe u dejstvo u slučaju da njihova zemlja bude okupirana; Nastaviti već dobro uhodan rad u Jugoslaviji na podsticanju jugoslovenskih opozicionih stranaka da na Vladu vrše pritisak u korist naše zemlje; Od svih gornjih instrukcija ona broj 4. je za nas najinteresantnija. Od kako sam preuzeo<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/11/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-%e2%80%93-kako-je-izvrsen-puc/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/11/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-%e2%80%93-kako-je-izvrsen-puc/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>10</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skrivena istorija Srbije: 27 mart 1941 godine &#8211; izvršioci puča</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-izvrsioci-puca/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-izvrsioci-puca/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 28 Oct 2010 22:02:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[27 mart 1941]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Knez Pavle]]></category>
		<category><![CDATA[Kominterna]]></category>
		<category><![CDATA[Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=7455</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/10/Trocki-Lenin-i-Kamenev-1919-godina-300x220.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Trocki Lenin i Kamenev 1919 godina" />Miodrag Janković * * * Nastavak iz prethodnog posta. . Kominterna Kominterna je, 1924. objavila platformu za borbu protiv Jugoslavije. Rečeno je da su narodi Jugoslavije i nacionalne manjine ugroženi od Srba, da je sam srpski narod hegemonistički. Kominterna je preko svojih agenata širila ocene da je jugoslovenska država glavna imperijalistička snaga ne samo na Balkanu nego i u Evropi, da je Srbija okupirala Hrvatsku, Sloveniju i druge jugoslovenske zemlje, a da je srpski narod onaj koji ugnjetava sve druge narode u Jugoslaviji. Komunistička partija Jugoslavije, koja je od ubistva Milorada Draškovića u Delnicama, 21. jula 1921. godine, bila u ilegalnosti, prihvatila je sve ocene Kominterne o srpskim narodu i definisala koncept likvidacije Jugoslavije odlukama 4. kongresa KPJ u Drezdenu 1928. godine. . Ubistva u Skupštini 20. juna 1928. godina,  pucnji u Narodnoj skupštini. Toga dana, kad je za govornicom bio Puniša Račić, radikalski poslanik iz Crne Gore, i kad je rekao: «Za ovu zemlju ja sam svoju krv prolivao», poslanik Hrvatske seljačke stranke Ivan Pernar mu je dobacio: «Kaži, koliko si krvi prolio, da ti platimo u zlatu». Račić je nekoliko puta tražio od Pernara da povuče svoju reč na šta Pernar nije hajao. Tad je Račić izvadio pištolj i sa nekoliko hitaca ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a ranio Ivana Pernara, Ivana Granđu i Stjepana Radića, koji će 8. avgusta, od posledica ranjavanja umreti. . Šestojanuarska diktatura 6. januara 1929. godine kralj Aleksandar je ukinuo Ustav i uveo lični režim. Kraljev prevrat pozdravljen je samo u Zagrebu i Ljubljani gde je ocenjen kao "velika mudrost", kao "ostvarenje ideala hrvatskoga naroda". Za šefa vlade kralj je postavio svog miljenika, belorukca, generala Petra Živkovića. Njegova vlada je bila sastavljena od članova bivših stranaka, miljenika dvora, a realnu vlast vršio je lično kralj Aleksandar. U godini uvođenja ličnog režima jedna<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-izvrsioci-puca/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-izvrsioci-puca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>10</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skrivena istorija Srbije: 27 mart 1941 godine &#8211; uvod u puč</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-predigra/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-predigra/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Oct 2010 22:01:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[27 mart 1941]]></category>
		<category><![CDATA[državni udar]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Karadjordjevići]]></category>
		<category><![CDATA[Knez Plavle]]></category>
		<category><![CDATA[Kominterna]]></category>
		<category><![CDATA[Kraljevina SHS]]></category>
		<category><![CDATA[martovski puč]]></category>
		<category><![CDATA[Miodrag Janković]]></category>
		<category><![CDATA[Politika (NSPM)]]></category>
		<category><![CDATA[puč]]></category>
		<category><![CDATA[puč 27 marta]]></category>
		<category><![CDATA[skrivena istorija Srbije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=7442</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/10/Grb-Kraljevine-Srba-Hrvata-i-Slovenaca-247x300.png" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Grb Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca" />Miodrag Janković * * * Istorijski kontekst One davne 1807. godine, 19. marta, kada je Rusija sklopila sa Karađorđevom Srbijom neku vrstu saveza, knez Sima Marković, rodom iz Velikog Borka beogradske nahije, kao predsednik srpskog Praviteljstvujuščeg sovjeta je izgovorio ove slavne reči: «Srbija gleda na se kao na sasvim samostalnu zemlju.» Istodobno, u Beču je napravljen plan kako da se Srbiji onemugući da bude samostalna, skovana je carska politika koju rezimira i austrougarska deviza Serbia delenda est . Evo, već dva veka traje naša borba za samostalnost, naše mesto pod suncem, već dva veka ginemo za ideal koji nam je uvek bio svetinja, za slobodu. Nema naroda u Evropi koji je bio i još uvek je tako nesrećan, kao što je srpski, nema u savremenoj istoriji Evrope naroda koji je bio toliko desetkovan kao srpski, što u ratovima, što od genocida, što od «milosrdnog anđela», što od ostrašćenih zaslepljenika srećom proletera svih zemalja -  domaćih komunista. Govoriću vam večeras o datumu koji smatram da je paroksizam srpske nesreće, govoriću o 27. martu 1941. To je središni događaj u našoj dvovekovnoj modernoj istoriji: do 27. marta uspinjali smo se ka katarzi, posle 27. marta, preživljavamo u tragediji, koja da nije svesvetska bila bi skandalozna. Najpre moram da vam ukratko kažem na kakvoj se to pozornici dogodio 27. mart. Gde? Zašto i kako? . Šta je to Jugoslavija? To je država ozakonjena na mirovnim konferencijama u Sen Žermenu i Versaju voljom velikih sila pobednica. Prvobitno austro-ugarska ideja kojom je trebalo onemogućiti uticaj/širenje Srbije i pravoslavlja, a od druge polovine XIX postaje utopijska težnja kojom se zanela srpska elita. Zbog Jugoslavije je Srbija podnela teške žrtve: Srbija je u Balkanskim i u Prvom svetskom ratu izgubila 1.511.415 ljudi (Računajući teške invalide nesposobne za samostalan život i privređivanje). To je 28% od celokupnog stanovništva<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-predigra/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/10/skrivena-istorija-srbije-27-mart-1941-godine-predigra/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>12</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Omladinci trče počasni krug</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/06/omladinci-trce-pocasni-krug/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/06/omladinci-trce-pocasni-krug/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Jun 2010 08:30:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Dejan Novacic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[štafeta]]></category>
		<category><![CDATA[štafetna palica]]></category>
		<category><![CDATA[čestitka maršalu]]></category>
		<category><![CDATA[arhitekta nesvrstanosti]]></category>
		<category><![CDATA[CK SKOJ]]></category>
		<category><![CDATA[Džaim Redžepi]]></category>
		<category><![CDATA[dan mladosti]]></category>
		<category><![CDATA[Joška Broz]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[KPJ]]></category>
		<category><![CDATA[loža JNA]]></category>
		<category><![CDATA[Mladina]]></category>
		<category><![CDATA[nosilac štafete]]></category>
		<category><![CDATA[petokraka]]></category>
		<category><![CDATA[Reimonda Brokaj]]></category>
		<category><![CDATA[rodjendan maršala]]></category>
		<category><![CDATA[slet]]></category>
		<category><![CDATA[Tito]]></category>
		<category><![CDATA[Titov rodjendan]]></category>
		<category><![CDATA[Titova štafeta]]></category>
		<category><![CDATA[Titovi omladinci]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=6097</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/05/dan_mladosti-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="dan_mladosti" />Dejan Novačić * * * Nekima nije dosta. Neki i dalje trče. Od Bleda do Umaga, od Jajca do Drvara, i od Tivta do Ohrida, omladinci i omladinke, sada već u najboljim godinama, ne odustaju od štafete mladosti. Na plato ispred muzeja 25. Maj u Beogradu ove godine stiglo je čak šest štafeta iz šest gradova bivše Jugoslavije. Palice su završile u rukama Josipa “Joške” Broza, Titovog unuka, ugostiteljskog radnika i predsednika Komunističke partije Jugoslavije. Unuk se zahvalio, rekao da Dan mladosti “jača veze među ljudima bivše Jugoslavije” i odneo palice kući. Istovremeno, na drugom kraju grada, održana je spontana mini - štafeta na potezu bife „Kadinjača“ - kafana „Drvar“. Štafetna palica je u obliku boce "chivasa", Titovog omiljenog viskija, prevalila put od sedamdeset pet metara, savladala dva ćoška i bezbedno prešla jednu prometnu ulicu. Uzimajući u obzir da su nosioci štafete vredno trenirali još od ranog jutra - nije mala stvar. Sve je počelo 1945. godine kada je CK SKOJ-a odlučio da „rođendan maršala Tita obeleži posebnim programom”, i to tako što će uoči 53-rođendana druga Tita „odeljenje za fiskulturu organizovati masovna omladinska štafetna trčanja širom Jugoslavije”. Prva štafeta krenula je iz Kumrovca, rodnog sela druga Tita, a u Beogradu je predao Mika Tripalo, u to vreme predsednik Narodne omladine Jugoslavije. Posle je svake godine štafeta kretala iz drugog mesta i republike. Omladinci su nosili “lepo izrađene palice i u njima pisanu čestitku našem Maršalu, sa pozdravima naroda koji ih je putem dočekivao...” Većina omladinaca je trčala, a bilo je i onih koji su plivali, ronili, pa čak i skakali iz aviona. Ostali su stajali u špaliru i bodrili mlade maratonce aplauzom. Kasnije, nakon što smo preležali dečje bolesti socijalizma, “Titova štafeta” preimenovana je u “Štafetu mladosti”, a Titov rođendan u “Dan mladosti.” Neki kažu da incijativa za promenu<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/06/omladinci-trce-pocasni-krug/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/06/omladinci-trce-pocasni-krug/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>11</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

