<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Bašta Balkana Blog &#187; Tara</title>
	<atom:link href="http://www.bastabalkana.com/tag/tara/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.bastabalkana.com</link>
	<description>Natural. Life. Style. Blog.</description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Feb 2012 23:01:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Planina Tara &#8211; bajkovita priroda &#8230; #2</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda-2/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda-2/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 14 Nov 2009 10:01:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Putovanja]]></category>
		<category><![CDATA[Borova kruna]]></category>
		<category><![CDATA[nomadi]]></category>
		<category><![CDATA[planina Tara]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[Spajića jezero]]></category>
		<category><![CDATA[Tara]]></category>
		<category><![CDATA[Zaovinsko jezero]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=3744</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/11/Graovacko-jezero-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="Graovacko jezero" title="Graovacko jezero" />Zlatko Šćepanović * * * ... nastavak iz prethodnog posta. ... Ipak sam rešio da napišem, odnosno naslikam nastavak priče o planini Tari, pudravci mi nisu dali mira da posao ostavim nedovršenim. Jer Tara je mesto gde sam poverovao da postoje ljudi zmajevi - zduhaći, koji svojim moćima mogu da upravljaju vremenom. To je legenda koja vlada o ovom kraju, mada sami stanovnici Tare o tome ne znaju ništa. Zlatibor je imao vidovnjake, kao što su bili Tarabići, a Tara šamane koji su upravljali vremenom. I ovde je vreme zaista nepredvidivo. ... Desilo nam se da početkom avgusta prošle godine doživimo na Tari kišu i hladnoću, i temperaturu od 6 C pa smo morali da u apartmanu ložimo kamin sa bukovim i borovim cevanicama, ne bi li se ugrajali. Jer, ništa od zimske garderobe nismo poneli a skoro nedelju dana je trajalo loše vreme. I o tome treba voditi računa kada se spremate na put ka ovoj planini.Takodje, treba znati da na Tari retko kada temperatura predje 25 C i kada u celoj zemlji vladaju tropske vrućine. ... Sam doživlja planine Tara umnogome zavisi od mesta na kome ste smešteni. Ona je vrlo strma planina, nije surova, obrasla je velikim zimzelenim šumama na strmim obroncima, ali nije mnogo naseljena, ispresecana je nizom šumskih puteva, od kojih mnogi ne vode jednostavno nigde. Služe samo domaćinu šume da može da se popne do svog šumarka na vrhu brda i tamo seče drveće za gradju. ... Sobzirom na veliku šarenolikost reljefa, i potrebu da imate vodiča, mapu i terensko vozilo, Tara je velika avantura samo ako dodjete pripremljeni. Mi smo tek od druge godine počeli hrabrije da se upuštamo u obilaske krajeva i šira istraživanja. Pre svega nismo imali adekvatno vozilo za safari po šumskim putevima, a sa druge strane, pešačenje po Tari<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda-2/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda-2/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Planina Tara &#8211; bajkovita priroda &#8230; #1</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2009 08:59:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Putovanja]]></category>
		<category><![CDATA[Bajina Bašta]]></category>
		<category><![CDATA[Borova kruna]]></category>
		<category><![CDATA[borovnice]]></category>
		<category><![CDATA[divlje jagode]]></category>
		<category><![CDATA[Drina]]></category>
		<category><![CDATA[Emir Kusturica]]></category>
		<category><![CDATA[lekovito bilje]]></category>
		<category><![CDATA[letovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Mitrovac]]></category>
		<category><![CDATA[Mokra Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Nacionalni park]]></category>
		<category><![CDATA[nomadi]]></category>
		<category><![CDATA[odmor]]></category>
		<category><![CDATA[Perućac]]></category>
		<category><![CDATA[planina Tara]]></category>
		<category><![CDATA[prašuma]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[safari]]></category>
		<category><![CDATA[Spajića jezero]]></category>
		<category><![CDATA[Tara]]></category>
		<category><![CDATA[Zaovine]]></category>
		<category><![CDATA[Zaovinsko jezero]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=1604</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/10/Spajica-jezero-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="Spajica jezero" title="PLanina Tara - Spajića jezero" />Zlatko Šćepanović * * * ------- Po rečima proslavljenog reditelja Emira Kusturice, da je ranije znao za Zaovinsko i Spajića jezero na planini Tari, nikada ne bi svoj drveni grad Mećavnik izgradio na Mokroj Gori, već bi ga postavio na ovoj bajkovitoj lokaciji. I dan danas, Kusturica često preleće preko Spajića helikopterom, verovatno se pitajući kako mu je taj prirodni dragulj izmakao. Možda jeste njemu, ali ne i mojoj supruzi, koja je predeo otkrila pre četiri godine i gde svake godine provedemo u apartmanu Borova kruna sa decom najmanje 10-ak dana u apsolutnoj lepoti, miru i radosti. Predeo je nesvakidašnji, kao i ceo kompleks Nacionalnog parka Tara. Srećom, nema mnogo turista, već je to uglavnom selekcija zaljubljenika u prirodu i srećnika koji su je nekako otkrili. Jer, sam kraj je nekako izolovan od glavnih saobraćajnica. Graniči se sa Zlatiborom, ali vašarski turizam ga susedne destinacije nije dodirnuo. Većina nas zna za Taru preko hotela Omorika ili Mitrovca, ali to je samo mali deo onoga što ova divna planina pruža. U blizini su Bajina Bašta i čudesna reka Drina sa svojom sada već čuvenom Drinskom regatom, pa zanimljiva brana i ekskluzivna prašuma Perućac. Svašta bih mogao pisati o samoj lokaciji, jezeru Spajići gde smo mi bili smešteni i lokacijama koje smo obišli. A obišli smo dosta toga i puno prepešačili po šumskim putevima. Našoj deci je najzanimljiviji doživlja osim vidjanja raznih životinja bio proces skupljanja šumskih plodova: malina, kupina i borovnica. Borovnice smo brali na 1240 metara u gustoj šumi, jer one rastu samo na velikim visinama. Ko nije brao borovnice, ne zna kakav doživljaj propušta. Branje je teško ali je zabava zagarantovana. Dva puta smo išli na safari šumskim putevima po Tari, peli se na vrhove planina džipom, tamo provodili neko vreme a onda se vraćali po 4-5 km peške<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/11/planina-tara-bajkovita-priroda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>7</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Borovnica je antioxidans broj 1 &#8211; najači prirodni antioksidans</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/09/borovnica-je-antioxidans-broj-1/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/09/borovnica-je-antioxidans-broj-1/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Sep 2009 09:08:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[češalj za branje]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidans]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidans broj 1]]></category>
		<category><![CDATA[borovnica]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[divlja borovnica]]></category>
		<category><![CDATA[hibridna borovnica]]></category>
		<category><![CDATA[imunitet]]></category>
		<category><![CDATA[kancer]]></category>
		<category><![CDATA[Kopaonik]]></category>
		<category><![CDATA[lečenje raka]]></category>
		<category><![CDATA[mutacije DNK]]></category>
		<category><![CDATA[prirodni lek za rak]]></category>
		<category><![CDATA[slobodni radikali]]></category>
		<category><![CDATA[Tara]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[tumor beba]]></category>
		<category><![CDATA[Vlasina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=1786</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/08/Borovnica-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Borovnica" />Redakcija Bloga * * * Borovnica je voće koje se realativno teško uzgaja, jer zahteva odredjen tip zemljišta i raste na velikim visinama, na planinama. Takodje, vrlo je teška za branje, s obzirom da se bobice promera par milimetara skrivaju ispod lišća omanjeg žbuna. Skupiti kilogram divljih borovnica je proces koji traje par sati za jednog odlučnog i veštog berača, osim ako ne koristi takozvane češljeve, koji su zakonom zabranjeni, jer češalj za branje borovnica oštećuju biljku. Zadnjih decenija ukrštanjem i selekcijom su stvorene hibridne sorte borovnica, koje su veće i daju bolje prinose. Iako se Srbija diči malinom i šljivom kao nacionalnim voćem, i naša zemlja predstavlja ozbiljnog proizvodjača pre svega divlje borovnice, koja najbolje uspeva na Kopaoniku, Tari, Vlasini. A vrednost borovnica je sve veća. U zadnjih 10 godina njena cena na svetskom tržištu je udvostručena. Jedan od razloga za njenu popularnost, osim dobrog ukusa su njeni zdravstveni kvaliteti. Naime, po istraživanju U.S. Department of Agriculture i studiji koja je merila aktivnost preko 40 vrsta voća i povrća kao antioksidansa, borovnica je osvojila ubedljivo prvo mesto. Posebno se u svojoj borbi protiv slobodnih radikala istakla divlja borovnica, koja ima značajno veće antioksidans sposobnosti od hibridne borovnice. Borovnica je najači prirodni antioksidans u borbi protiv slobodnih radikala u telu. Ko ne zna, slobodni radikali su štetni molekuli u našem organizmu koji se razvijaju usled loše ishrane, upotrebom nekih lekova i hemikalija u hrani, nezdravim životom, i svojim delovanjem izazivaju bolesti, mutacije DNK-a, tumore i razne druge ozbiljne bolesti. S druge strane, antioksidansi su materije koje eliminišu slobodne radikale i mogu se smatrati čistačima našeg tela od oštećenja.  Stoga, ne propustite tokom leta da kupite sebi i ukućanima sveže borovnice i da se počastite istima. Kao ilustraciju za njene lekovite sposobnosti prenosimo i link ka jednoj američkoj studiji lečenja sokom<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/09/borovnica-je-antioxidans-broj-1/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/09/borovnica-je-antioxidans-broj-1/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>9</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Jezero Vrutci &#8211; stvarno mesto gde Sveti Georgije ubiva aždahu</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/07/jezero-vrutci-stvarno-mesto-gde-sveti-georgije-ubiva-azdahu/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/07/jezero-vrutci-stvarno-mesto-gde-sveti-georgije-ubiva-azdahu/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 31 Jul 2009 15:53:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Duhovnost]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[aždaha]]></category>
		<category><![CDATA[aždaja]]></category>
		<category><![CDATA[Četvorojevandjelje]]></category>
		<category><![CDATA[Djetinja]]></category>
		<category><![CDATA[Gorštak]]></category>
		<category><![CDATA[jezero]]></category>
		<category><![CDATA[Kremna]]></category>
		<category><![CDATA[Manastir Rujno]]></category>
		<category><![CDATA[planinsko jezero]]></category>
		<category><![CDATA[Pobedonosac]]></category>
		<category><![CDATA[Ponikve]]></category>
		<category><![CDATA[rujanski manastir]]></category>
		<category><![CDATA[Rujansko jevandjelje]]></category>
		<category><![CDATA[samo jedan]]></category>
		<category><![CDATA[Sveti Djordje]]></category>
		<category><![CDATA[Tara]]></category>
		<category><![CDATA[Teodosije]]></category>
		<category><![CDATA[turizam]]></category>
		<category><![CDATA[Užice]]></category>
		<category><![CDATA[vrutci]]></category>
		<category><![CDATA[Zlatibor]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=928</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/06/jezero-vrutci-zmajevo-jezero-300x225.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="jezero-vrutci-zmajevo-jezero" title="jezero-vrutci-zmajevo-jezero" />Zlatko Šćepanović * * * . Pogled sa Nebesa otkriva fenomen na zemlji . Gledajući "sokoćalom" (Google Earth) pašnjake u Kremnima gde su Tarabići napasali ovce, tražeći veći plac za country club, naišao sam na zanimljivu sliku, fenomen. Istražujući dalje, slažući kockice zanimljivih detalja, došao sam do iznenadjujućeg saznanja. Nekada sile veće od nas naprave epske priče koje nas svojom simbolikom duboko dodiruju. Ovo je jedna istinita priča, puna simbolike i neočekivanih obrta, koja traje vekovima, nalik priči iz filma "Gorštak", da mora ostati samo Jedan. To je priča o borbi izmedju Svetog duha i prirode, Božijeg i palog ljudskog. Priča koja je počela u 15-om veku i traje do današnjih dana, i koja je duboko značajna za Srbiju. Ovo je priča o mestu gde Sveti Georgije bije bitku sa aždahom prirodnih sila, gde jedno drugo pobedjuju i obrću točkove sudbine, do konačnog mira današnjih dana. A šta se sve tu dešavalo i zašto stvaramo i pričamo vam jednu savremenu legendu sa ovih prostora, kazaće vam sledeći tekst o jednom tajanstvenom planinskom jezeru, u idiličnom prirodnom ambijentu, na mestu snažnih energija, sa čijom slikom počinjemo naš ep o borbi dobra i zla. Na Zlatiboru, iznad Užica i podno planine Ponikve, postojala je u staro doba kotlina i istoimena oblast Vrutci kroz koju je proticala reka Djetinja. Po nedokazanoj legendi, reka Djetinja je dobila ime po tome što su Turci koji su gospodarili starovekovnim Užicem sa zidina Starog grada - utvrdjenja bacali u reku decu, iliti djecu, pa je od toga reka dobila Djetinja. Dakle, od Turaka i njihove »djavolje naravi« počinje naša priča. Dotična kotlina Vrutci je dobila ime po tome što su tu izvirala jedan pored drugog dva izvora, ali kakva izvora, jedan sa toplom i jedan sa hladnom vodom, što priznaćete zvuči fantastično. Takva prirodna anomalija uvek govori<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/07/jezero-vrutci-stvarno-mesto-gde-sveti-georgije-ubiva-azdahu/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/07/jezero-vrutci-stvarno-mesto-gde-sveti-georgije-ubiva-azdahu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>29</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

