<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Bašta Balkana Blog &#187; zdravlje</title>
	<atom:link href="http://www.bastabalkana.com/tag/zdravlje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.bastabalkana.com</link>
	<description>Natural. Life. Style. Blog.</description>
	<lastBuildDate>Fri, 10 Feb 2012 23:01:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Vaše zdravlje zavisi od toga gde živite</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2011/12/vase-zdravlje-zavisi-od-toga-gde-zivite/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2011/12/vase-zdravlje-zavisi-od-toga-gde-zivite/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 22 Dec 2011 23:01:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[Medicina]]></category>
		<category><![CDATA[životni stil]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[dijagnoza]]></category>
		<category><![CDATA[dugovečnost]]></category>
		<category><![CDATA[gde živimo]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[kuća]]></category>
		<category><![CDATA[lekari]]></category>
		<category><![CDATA[okruženje]]></category>
		<category><![CDATA[stanište]]></category>
		<category><![CDATA[Ted konferencija]]></category>
		<category><![CDATA[voda]]></category>
		<category><![CDATA[zagadjenost]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstveni sistem]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=11948</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2011/12/Grad-u-magli-i-smogu-150x150.jpg" class="alignleft tfe wp-post-image" alt="Grad u magli i smogu" title="Grad u magli i smogu" />Zašto doktori ne uzimaju u obzir vaše mesto boravka pri proceni vašeg zdravstvenog stanja. Poznata su mesta u svetu, na Kavkazu, Andima i Japanu gde stanovnici žive daleko duže nego u drugim mestima na svetu. Veći deo života provedemo na samo par mesta, od kojih neka mogu biti jako zagadjena, pogotovu u gradovima i pored fabrika.

Niko o tome ne vodi računa, ni lekari ni pacijenti. Jedna lična priča na tu temu:]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2011/12/vase-zdravlje-zavisi-od-toga-gde-zivite/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tradicionalna, alternativna i klasična medicina</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/07/tradicionalna-ilii-klasicna-medicina/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/07/tradicionalna-ilii-klasicna-medicina/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Jul 2010 08:55:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[alternativa]]></category>
		<category><![CDATA[alternativna medicina]]></category>
		<category><![CDATA[herbalni lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[klasična medicina]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[prirodni preparati]]></category>
		<category><![CDATA[terapije]]></category>
		<category><![CDATA[tradicionalna medicina]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=6417</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/07/Maticnjak-melissa-officinalis-222x300.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Maticnjak - melissa officinalis" />Zlatko Šćepanović * * * Tradicija ili nauka U narodu postoji snažno verovanje u moć lekovitog bilja. To nije bez razloga. Skopčano je sa tradicijom proteklih vekova u kojima se većina stanovništva, u nedostatku organizovane medicinske zaštite i pomoći lečila na jedini mogući način, uz pomoć prirode, prevashodno lekovitim biljem, mineralima i životinjskim sastojcima. Posebno snažna veza sa lekovitim biljem je uspostavljena na selu i u nedostpnim krajevima gde je teško bilo naći lekara, i gde je sve bilo prepušteno znanju o upotrebi narodnih lekova koje se prenosilo sa kolena na koleno, ili je sve pak bilo u rukama i u delovanju lokalnog vrača, to jest šamana. Istina je, nekada su ljudi bili relativno zdraviji i otporniji, bili su manje izloženi stresu, hemikalijama, radijaciji, prekomernoj hrani, konzervansima, i manje su bili izloženi novim bolestima, što se nekako stalno zaboravlja.  Jer, seljak koji je živeo u pasivnim krajevima Srbije, Bosne, Makedonije, u svom životu nije imao mnogo šansi da se sretne sa mnogim savremenim bolestima koje su uvezene kroz turizam i trgovinu, odnosno kretanje stanovništva iz celog sveta. Stoga je njegov opseg bolesti od kojih je mogao da se razboli bio i do 5 puta manji, nego savremenog čoveka, a samim tim mu je trebalo mnogo manje lekova. Za neke bolesti narodna medicina jednostavno nije ni znala niti imala leka. S druge strane, nekadašnji naš predak je imao snažniji imunitet od nas za neke poznate bolesti, i na njega su prirodni lekovi jače delovali, odnosno njegov sopstveni imunitet je snažnije reagovao na podsticaj prirodnog leka ka ozdravljenju. Savremeni čovek nema tu privilegiju, ali ima pomoć savremene medicine koja mu je omogućila nešto što je moglo samo da se sanja u proteklim vekovima. Jer, priznali mi to ili ne, savremena medicina je dramatično pomogla čovečanstvu, i nije bez razloga smanjila uticaj prirodnih<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/07/tradicionalna-ilii-klasicna-medicina/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/07/tradicionalna-ilii-klasicna-medicina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>27</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zdravlje i ishrana</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/06/zdravlje-i-ishrana/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/06/zdravlje-i-ishrana/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Jun 2010 07:21:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[dugovečnost]]></category>
		<category><![CDATA[fizička aktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[imunitet]]></category>
		<category><![CDATA[ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[krepkost]]></category>
		<category><![CDATA[minerali]]></category>
		<category><![CDATA[organizam]]></category>
		<category><![CDATA[vitamini]]></category>
		<category><![CDATA[zdrav život]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=6201</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/06/Zeleni-Ara-papagaj-300x204.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Zeleni Ara papagaj" />Aleksandar Zlatar * * * „Smrt pre 150-e godine je nasilna smrt“ Ilja Iljič Mečnikov . Zdravlje je kao i život lično bogatstvo. Kako će čovek njime raspolagati zavisi samo od njegove želje, znanja i umeća. Zdravlje stičemo zajedno sa životom, kao nešto što nam nužno pripada i ne razmišljamo o njemu dok ga ne izgubimo. Istovremeno se zdravlje potčinjava opštim zakonima koji vladaju u vasioni i tek onda kad čovek prekrši te zakone dolazi bolest. Svaki čovek, birajući ovaj ili onaj način života, ishrane, fizičke aktivnosti, psihičkog stanja, sam odredjuje svoj životni vek i zdravstveno stanje. Ljudsko zdravlje je sposobnost organizma da reaguje na najrazličitije nadražaje tako što se održavaju ravnoteža i integritet. Bolesti su izazvane nesposobnošću adaptacije na neki uslov, pri čemu odbrambena moć organizma slabi, rezerve nestaju, a mnoštvo aktivnih nepovoljnih faktora stupaju u interakciju. Organizam je složeni sistem sa samoregulacijom, koji se nalazi u dinamičkoj ravnoteži sa svetom koji ga okružuje. Umemo li da čuvamo zdravlje? Većina ljudi je ubedjena da njihovo zdravlje treba da čuvaju medicinski radnici i državni sistem medicinske zaštite. Takav stav je u najmanju ruku naivan, jer nijedan lekar ne može da spreči oboljenja ako sam čovek u tome ne uzme aktivno učešće. Vrlo retko bolest dolazi iznenada. Ona se često akumulira postepeno tokom nekoliko meseci, pa čak i godina. Dan za danom pušač truje sebe nikotinom, dok se „iznenada“ ne otkrije sumnjiva senka na plućima. Dan za danom ljubitelj masne ili ljute hrane iskušava otpornost svoga pankreasa dok „iznenada“ ne otkrije visok nivo šećera u krvi. Praistorijski čovek je bio snažne gradje i sva aktivnost je bila usmerena na to da se nahrani, zagreje i olakša rad. Zahvaljujući tehničkom napretku današnji čovek ima dovoljno hrane, u kućama je toplo, a život se odvija u mekanim foteljama, automobilima, pred televizorima sa daljinskim<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/06/zdravlje-i-ishrana/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/06/zdravlje-i-ishrana/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>15</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Matični mleč i starenje &#8211; antiage formula mladosti</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2010/05/maticni-mlec-i-starenje-antiage-formula/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2010/05/maticni-mlec-i-starenje-antiage-formula/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 04 May 2010 07:00:33 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[adaptogen]]></category>
		<category><![CDATA[antiage]]></category>
		<category><![CDATA[biološka i hronološka starost]]></category>
		<category><![CDATA[biostimulator]]></category>
		<category><![CDATA[dugovečnost]]></category>
		<category><![CDATA[formula mladosti]]></category>
		<category><![CDATA[funkcionalna hrana]]></category>
		<category><![CDATA[kvantna biologija]]></category>
		<category><![CDATA[matični mleč]]></category>
		<category><![CDATA[metabolizam]]></category>
		<category><![CDATA[otpornost na stres]]></category>
		<category><![CDATA[podmladjivanje]]></category>
		<category><![CDATA[produženje života]]></category>
		<category><![CDATA[starenje]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=5633</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2010/04/Pčele-u-košnici-300x263.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="" title="Pčele u košnici" />Bjanka Matić * * * Maksimalni životni vek u doba starog Egipta bio je oko 35 godina, danas je oko 75 godina. Međutim, naučna otkrića omogućavaju da se i ova cifra uveliko nadmaši. Naime, danas, bez ikakvog truda i promene u načinu života, oko 5% ljudi na planeti živi između 85 i 100 godina. To jasno govori da i sa malim promenama načina života, čovek lako može prekoračiti i ovu magičnu cifru od 100 godina. Kako? . Promena načina života – bitniji faktor od nasleđa Istraživanja kažu da ako čovek ima dugovečne roditelje, može da računa na dodatne tri godine života. Međutim, ako promeni neke dijetetske navike, može da dobije između 30 i 40 godina više! Ova otkrića jasno govore da, kada je zdravlje u pitanju, veći uticaj ima promena načina života nego nasleđe. Osoba koja u svoju svakodnevnu ishranu uvrsti funkcionalnu hranu, poput matičnog mleča, može se nadati produženoj biološkoj mladosti svih organa, pa samim tim i svog životnog veka. Kliničke studije dejstva matičnog mleča na organizam čoveka, započeta u Rusiji sedamdesetih godina prošlog veka (koja još traju), pokazala su da osobe koje godinama redovno koriste matični mleč imaju manju biološku starost nego hronološku. Hronološka starost je ona fiksna, kalendarska, koja je upisana u naše lične karte. Biološka starost je nešto komleksniji pojam – to je zbir svih zdravstvenih parametara vezanih za pravo fiziološko stanje u kome se nalaze naši organi – krvni sudovi, jetra, bubrezi itd. Ako čovek povede računa o svojoj dijeti (= načinu života) u biološkom smislu može biti mnogo mlađi nego što mu piše u ličnim dokumentima. Upravo do takvih podataka su došli ruski naučnici koji su godinama pratili zdravstveno stanje ljudi koji redovno koriste matični mleč u ishrani. Zaključak je bio: mleč može doneti na poklon između 15 i 20 godina života, što u<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2010/05/maticni-mlec-i-starenje-antiage-formula/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2010/05/maticni-mlec-i-starenje-antiage-formula/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>16</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vakcina za grip A N1H1 &#8211; Tamni Vilajet ili Srpska zaverenička bajka</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/11/vakcina-za-grip-a-n1h1-tamni-vilajet-ili-srpska-zaverenicka-bajka/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/11/vakcina-za-grip-a-n1h1-tamni-vilajet-ili-srpska-zaverenicka-bajka/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Nov 2009 09:17:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Trivijalije]]></category>
		<category><![CDATA[AN1H1]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[farmaceutski lobi]]></category>
		<category><![CDATA[genetske modifikacije virusa]]></category>
		<category><![CDATA[grip]]></category>
		<category><![CDATA[imunitet]]></category>
		<category><![CDATA[imunizacija]]></category>
		<category><![CDATA[svinjski grip]]></category>
		<category><![CDATA[vakcina]]></category>
		<category><![CDATA[vakcinacija]]></category>
		<category><![CDATA[virus gripa]]></category>
		<category><![CDATA[zavera]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=3703</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/11/Vakcina-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="Vakcina" title="Vakcina" />Redakcija Bloga * * * Primiti vakcinu protiv A H1N1 gripa ili ne, pitanje je sad? Ceo svet je podeljen po tom pitanju, od stručne, političke do opšte javnosti. I mi u Srbiji se puno pitamo oko toga i medju mnogima vlada panika, kod jednih što vakcine nema a kod drugih što treba da prime vakcinu. Stoga, za ove druge,  prenosimo jednu apokaliptičnu naučno-fantastičnu diskusiju sa interneta koja se vodila izmedju jednog domaćeg teoretičara zavere i urednika jednog medija. Smatramo diskusiju vrlo manifestnom po pitanju straha koji vlada oko primanja vakcine iako smo kao blog vrlo sumnjičavi po pitanju tvrdnji iznesenih u njoj. Ideje iznesene u dijalogu koji sledi ne predstavljaju stav Redakcije Bašte Balkana i molimo vas da kao čitaoci imate kritičan odnos prema napisanom. Prihvatanje vakcinacije je lična stvar svakog ponaosob. Za sada. . . . Urednik: Prijateljica doktor mi rece da je u njenoj bolnici pocela panika sa gripom, bolesnici se pojavljuju. Ona jos ne panici, ali prvi put kod nje da vidim promenu njenog herojskog stava da se preteruje sa epidemijom gripa i panikom koja se besomučno dize od medija i politicara. Besna je sto se ne proglasava pandemija kardio bolesti i kancera koji caruju po Srbiji a ne umerenog obilka gripa kao sto je N1H1. Jos uvek se kao i americki lekari protivi vakcinaciji ali je naprasno postala vrlo oprezna. Sugerise mi dugacak odmor negde na selu. Teoreticar: Mogu da zamislim. Znas ovi koji su kreirali pandemiju su uzeli u obzir sve kategorije i potencijalne situacije u postavljenom modelu i modelima odigravanja scenarija. Ipak su oni vec 100 godina razvijali behavioristicki pristup u upravljanju drustvom umesto dijalektike. Sada su spojili oba metoda - antagonizam suprotnosti kroz teoriju soka, predvidljivost reakcija jedinki i zajednice kroz kibernetske modele isprobanih iskustava, predvidljivo reagovanje stanovnistva na mas medije i<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/11/vakcina-za-grip-a-n1h1-tamni-vilajet-ili-srpska-zaverenicka-bajka/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/11/vakcina-za-grip-a-n1h1-tamni-vilajet-ili-srpska-zaverenicka-bajka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>44</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>“Thrive Diet” &#8211; Pregled knjige o ishrani i dijeti autora Brendan Brazier-a</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/09/%e2%80%9cthrive-diet%e2%80%9d-pregled-knjige-o-ishrani-autora-brendan-brazier-a/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/09/%e2%80%9cthrive-diet%e2%80%9d-pregled-knjige-o-ishrani-autora-brendan-brazier-a/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 02 Sep 2009 06:52:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Redakcija Bloga</dc:creator>
				<category><![CDATA[Čovek]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[alkalna hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Brendan Brazier]]></category>
		<category><![CDATA[dijeta]]></category>
		<category><![CDATA[fitness]]></category>
		<category><![CDATA[mršavljenje]]></category>
		<category><![CDATA[pravilna ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[Smart nutrition]]></category>
		<category><![CDATA[Thrive diet]]></category>
		<category><![CDATA[USA]]></category>
		<category><![CDATA[vežbanje]]></category>
		<category><![CDATA[wellness]]></category>
		<category><![CDATA[zdrava ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=1828</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/08/brendan-brazier-thrive-smart-nutrition-300x200.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="brendan brazier thrive smart nutrition" title="brendan brazier thrive smart nutrition" />Branko Jekić * * * Brendan Brazier je Kanadski atletičar i sportista čija je ishrana bazirana na hrani 100% biljnog porekla. Takmiči se u triatlonu, i Kanadski je šampion za 2003 i 2006 u trci na 50km (Ultra Maraton). Godine 2006-e je govorio pred  Američkim Kongresom o ulozi koja današnja ishrana ima u formiranju većine hroničnih oboljenja kod ljudi u Severnoj Americi. Njegova ključna knjiga zove se « Thrive Diet » u kojoj vrlo jasnim i intuitivnim stilom opisuje način ishrane (što znači ne brzi program mršavljena, ili dijetu) koji dovodi do dobrog zdravlja, i visokog stepena energije. Ono što je njega nateralo da se posveti ishrani, je lično zapažanje na početku karijere da vrhunski atletičari pokazuju veoma male varijacije u stilu i intenzitetu svojih treninga. Ono što je on uvideo je da ih razlikuje oporavak izmedju dva treninga (a trening je ipak stres za organizam) . Ta razlika je u tome da odredjena hrana umanjuje stres kroz koji telo prolazi tokom vežbanja. Rezultat ishrane takvom hranom je brži oporavak, koji zatim dopušta zgusnutiji raspored vežbanja i bolji «conditioning», a kasnije i bolje sportske rezultate. Hrana siromašna u biološkoj vrednosti i hranljivim materijama pojačava stres organizma, koji je u negativnoj korelaciji sa oporavkom : znači veći stres = sporiji oporavak. To je sa sportske strane. Ovakva zapažanja su značajna i za nas, obične ljude. Stress Mehanizam. Svakodnevni stres (a svi ga imamo zar ne, posao, gužva, buka, sukobi, vazduh, nedostatak vremena) je pojačan niskim nivoom serotonina (koji luči žlezda hipofiza). Kada mi osećamo potrebu za sladoledom, ili krofnama, šećer  i skrob izazivaju veće lučenje serotonina koje nam pomaže da se bolje osećamo. Ako se mi predamo ovoj navici šta postižemo? Efekat je ipak kratkotrajan, jer ovi visoko procesovani ugleni hidrati siromašni hranljivim materijama u stvari dugoročno pridodaju stres. Put za prirodno smanjenje stresa,<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/09/%e2%80%9cthrive-diet%e2%80%9d-pregled-knjige-o-ishrani-autora-brendan-brazier-a/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/09/%e2%80%9cthrive-diet%e2%80%9d-pregled-knjige-o-ishrani-autora-brendan-brazier-a/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>17</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Makrobiotika, makrobiotička ishrana i osnivači makrobiotike</title>
		<link>http://www.bastabalkana.com/2009/05/makrobiotika/</link>
		<comments>http://www.bastabalkana.com/2009/05/makrobiotika/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 16 May 2009 15:36:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Zlatko Scepanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[alge]]></category>
		<category><![CDATA[Evelin Kuši]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[integralne žitarice]]></category>
		<category><![CDATA[ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[japanska kuhinja]]></category>
		<category><![CDATA[lečenje makrobiotikom]]></category>
		<category><![CDATA[makrobiotičke namirnice]]></category>
		<category><![CDATA[makrobiotički sistem]]></category>
		<category><![CDATA[makrobiotika]]></category>
		<category><![CDATA[Mičio Kuši]]></category>
		<category><![CDATA[Michio Kushi]]></category>
		<category><![CDATA[miso supa]]></category>
		<category><![CDATA[Oshawa]]></category>
		<category><![CDATA[soja sir]]></category>
		<category><![CDATA[soja sos]]></category>
		<category><![CDATA[tamari sos]]></category>
		<category><![CDATA[tofu]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.bastabalkana.com/?p=257</guid>
		<description><![CDATA[<img align="left" hspace="5" width="150" height="150" src="http://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2009/05/georges_ohsawa_02-150x150.jpg" class="alignleft wp-post-image tfe" alt="georges_ohsawa_02" title="Džordž Ošava - Georges Ohsawa" />Zlatko Šćepanović * * * Treba razumeti kada čitate ovaj post, da je autor bio svojevremeno makrobiotičar i da je imao izvesnih uspeha sa tim principom ishrane. U tom smislu, njegov odnos prema Makrobiotici je umereno pozitivan. - Šta je Makrobiotika? &#160; Način ishrane i života, poznatiji kod nas i u svetu kao Makrobiotika (macros – veliki, bios - život), stekao je globalnu popularnost radovima rodonačelnika pokreta George Ohsawe (originalno ime mu je Nyoichi Sakurazawa) i jednog od njegovih učenika i naslednika Mičio Kuši - Michio Kushi-a, koji je promociju pokreta uspešno realizovao u Americi. Odmah možete uočiti da je cela priča u biti japanska, sa razlikom što je Ohsawa bio netipičan japanac , rekli bi sa »srpskim« životnim kodom, dok je Kushi bio tipičan japanac sa poslovno metafizičkim kodom. - &#160; Prvo je Ohsawa pokrenuo priču i svojim predavanjima i knjigama zainteresovao intelektualnu elitu Zapada za svoje principe i rezultate, dok je Kushi stvorio veliki sistem Makrobiotike pun svega i svačega, napravio posao od toga, institut, fondaciju, izdavaštvo, prehrambenu industriju i doprineo da i široke mase ljudi počnu da koriste makrobiotiku u svakodnevnom životu. - Paradoks cele situacije je da je Ohsawa bio jednostavan i razumljiv svima, dok je Kushi zahtevao značajan intelektualni napor, znanje i praksu da bi savladali makrobiotičke principe i tehnike pripremanje hrane, a opet danas svi znaju za Michia i njegovu suprugu Evelin, dok je Ohsawa kao osnivač pokreta prekriven zaboravom. Odgovor na ovaj paradoks je u tome što je Michio svoje sledbenike okupljao u čvrstu i jaku organizaciju, koja je u nekim elementima imala i svojstva sekte, jer je imala svoju posebnu duhovnu ideologiju, stil života, vrednosti, literaturu, dok je kod Ohsawe sve bilo svedeno na prenos osnovnih principa života i ishrane svima koji su hteli da ga saslušaju. Michio je na neki način<br /><a href="http://www.bastabalkana.com/2009/05/makrobiotika/">Dalje</a>]]></description>
		<wfw:commentRss>http://www.bastabalkana.com/2009/05/makrobiotika/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

