PARTIJA ŠAHA SA LJUDSKIM ŽIVOTIMA

Da li su se Adolf Hitler i Lenjin poznavali pre Oktobarske revolucije i I Svetskog rata i da li su odigrali partiju šaha u Beču?

 

Autor ove grafike i bakroreza, koja je 2009. godine prodata na aukciji u Londonu, je Hitlerova profesorka crtanja, jevrejka Ema Lovenstram koja je posmatrala šahovski meč dvojice poznatih igrača. Slika, koja na poleđini ima potpise dvojice diktatora, nastala je 1909. godine u Beču gde je mladi Hitler učio slikarstvo, a Lenjin bio u izgnanstvu – dok su čekali instrukcije za preuzimanje svojih uloga u uništavanju sveta i ljudi.

Adolf Hitler i Lenjin igraju šah u Beču

Partija šaha: Lenjin i Hitler – Beč 1909.

Adolf Hitler je u to vreme bio neredovno zaposleni umetnik a Vladimiri Iljič Lenjin je bio u progonstvu. Kuća u kojoj su navodno igrali šah je pripadala uglednoj jevrejskoj porodici. U vihoru Drugog svetskog rata jevrejska porodica je pobegla iz Beča i ostavila mnogo svoje imovine, uključujući ovu sliku i šah, njihovoj kućnoj pomoćnici.

Sada pra-pra unuk njihove kućne pomoćnice prodaje na aukciji datu sliku i šahovski set kojim su igrali Adolf Hitler i Lenjin. Obe stavke imaju procenjenu vrednost od 40.000 £.

Neimenovani prodavac slike i šaha je uveren da su stavke koje prodaje autentične, nakon što je njegov otac proveo ćitav život pokušavajući dokazati njihovu verodostojnost. Otac je sastavio 300 stranica forenzičkih dokumenat koji su uključivali i testove na papiru, analize potpisa i istraživanja onih koji su uključeni u ceo dogadjaj. Stručnjaci, međutim, postavljaju pitanje autentičnost likova na slici, posebno identifikaciju Lenjina, za kojeg kažu da se mogao zameniti s jednim od njegovih saradnika.

Kad je crtež napravljen Hitler je bio star 20 godina a Lenjin je bio dva puta stariji od njega. Bakropis crteža je jedan od pet postojećih i pokazuje Hitlera kako igra s belim figurama i sedi pored prozora, a Lenjin nasuprot njemu sedi u polusenci.

Ova slika postavlja uzbudljiva pitanja o tome što su dvojica muškaraca koji su oblikovali svet u 20. veku mogli medjusobno razgovarati. Lenjin je u to vreme već bio vrlo uticajan ruski lik koji je 1907. godine otišao u egzil nakon neuspele boljševičke revolucije kad nije uspeo slomiti carsku vlast u Rusiji.

Richard Westwood-Brookes iz aukcijske kuće koji je prodavao crtež i šah, rekao je: „Ovo zvuči predobro da bi bilo istinito, ali prodavčev otac je proveo život to dokazujući.“

Istoričarka Helen Rappaport, koja je upravo napisala knjigu pod nazivom „Urotnik: Lenjin u progonstvu“, rekla je da je crtež verovatno „slavno delo mašte“.

Ona je rekla: „Godine 1909. Lenjin je u Francuskoj, i nema dokaza da je bio u Beču. U Oktobru je otišao u Lijež u Belgiji a u Novembru je otišao u Brisel. On je posetio Beč pre i nakon te godine.

Lenjin je bio ćelav kao šišmiš od 1894 godine sa samo malo kose po obodu glave.

Uz to, kada je bio u progonstvu nije bio poznat kao Lenjin i umesto toga koristio je brojne pseudonime.

Osoba potpisana da je Lenjin u bakropisu je možda jedan od njegovih revolucionarnih ili boljševičkih saradnika. To čak može biti i austrijski socijalista koji je povezan sa Drugom Internacionalom. Nemci su finansirali boljševike i dali im milione maraka za revolucionarni napor, ali Lenjin nije bio nemački simpatizer.

Iako je ovo potpuno lažna slika, bilo bi divno videti ova dva velika megalomana zajedno.“

Predmeti su prodani na aukciji u aukcijskoj kući u Ludlow, Shropshire, u Engleskoj 1. Oktobra 2009 godine.

Teorija zavere

Obojica su imali istog gazdu – Jezuitskog generala. Lenjin je umro od sifilisa, a Hitler od starosti u Argentini, u mestu Mendoza, 1962 godine, u vili Residencia Inalco, imanju na jezeru Nahuel Huapi u argentinskoj Patagoniji, kao suvlasnik jedne fabrike čokolade. Bio je unuk barona Solomon Mejer Rotšilda iz Beča. Zato su ga Rotšildi finansirali preko Engleske Banke i preko Rokfelera od dolaska na vlast pa do kraja rata. Ostavio je više potomaka od kojih neki danas završavaju posao oko Evropske unije.