Šešir profesora Koste Vujića
O istorijskim ličnostima čuvenih učenika ekscentičnog profesora u TV seriji Šešir profesora Koste Vujića
Jedan od đaka profesora Koste Vujića bio je poznati srpski matematičar, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik Srpske kraljevske akademije i alas – Mihailo Petrović Alas (1868–1943). Alas je studirao u Parizu na Sorboni kod najpoznatijih matematičara i tamo zaradio titulu doktor matematičkih nauka. Pisao je doktorat iz oblasti diferencijalnih jednačina. Jedan od njegovih najpoznatijih izuma je bio hidrointegrator, čime je pobedio na svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Zanimljivo je i to da se za vreme Balkanskih ratova i za vreme Prvog svetskog rata bavio kriptografijom (nauka koja se bavi očuvanjem tajnosti informacija u ratu, a zasnovana je na matematici). Bavio se ribarstvom, dakle, bio je alas, i po tome je dobio nadimak. Svirao je violinu i bio strastveni putnik (proputovao je sve evropske zemlje, posetio je čak i severni i južni pol). Bio je i književnik – pisao je putopise i romane.
Milorad Mitrović (1867–1907) bio je srpski poznati pesnik. Počeo je da piše pesme pod uticajem Vojislava Ilića. Pisao je ljubavne i satirično-političke pesme. Među njegovim najpoznatijim pesmama su: Bila jednom ruža jedna, Svinja reformator, Hvalisavi majmun, Don Ramiro, Sigurna pesma. Rano je umro i nije stigao da dovrši započeti ep Penelopa.
Jovan Cvijić (1865–1927), srpski naučnik, osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta – takođe je bio jedan od đaka profesora Koste Vujića i jedan je od likova u TV seriji Šešir profesora Koste Vujića. Bavio se geografijom, geomorfologijom, tektonikom, paleografijom, etnografijom, geologijom, antropologijom i istorijom. Istraživačkim radom Cvijić se bavio oko trideset i osam godina, pri čemu je išao na mnogobrojne ekspedicije po Balkanskom poluostrvu, Južnim Karpatima i Maloj Aziji, čiji su rezultat bila brojna naučna dela (između ostalih: Ka poznavanju krša Istočne Srbije, Prekonoška pećina, Geografska ispitivanja oblasti Kučaja, Izvori, tresave i vodopadi u Istočnoj Srbiji, Đerdapske terase…).
Naredni đak profesora Vujića koji je postao veoma poznata ličnost i u Srbiji i u svetu, bio je Jakov Prodanović (1867–1948). Poznatiji kao Jaša Prodanović, ovaj čovek je bio poznati srpski publicista, političar i književnik. Bio je ministar prosvete u Vladi Kraljevine Srbije, kao član Samostalne stranke. Kao ministar narodne privrede sproveo je kroz Narodnu skupštinu Zakon o radnjama, kojim su stvorene radničke i druge komore, i uvedeno zaštitno radničko zakonodavstvo. Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke. Zalagao se za federalističko uređenje i suprotstavljao se kralju Aleksandru Obrenoviću. Bio je i član SANU. Poznatija dela su mu: Ustavni razvitak i ustavne borbe u Srbiji, Vuk Karadžić i Miloš Obrenović, Naši i strani, Naša narodna književnost, Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji.
Pavle Popović (1868–1939) – poznati srpski istoričar književnosti, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, takođe je prisutan kao jedan od likova TV serije Šešir profesora Koste Vujića. Profesor Pavle Popović je predavao na Filozofskom fakultetu u Beogradu više od trideset godina. Predavao je narodnu književnost, staru (srednjovekovnu) književnost i srednju (dubrovačku) književnost. Sa njim je radio i Jovan Skerlić, poznati srpski književni kritičar, koji je predavao noviju književnost. U srpskoj naučnoj i kulturnoj sredini Pavle Popović je bio jedan od najuticajnijih profesora beogradskog filološkog kruga. Bio je urednik Srpskog književnog glasnika, osnivač Društva za srpski jezik i književnost, osnivač časopisa Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, predsednik Srpske književne zadruge.
Poslednji, ali ne i najmanje bitan, jeste Ljubomir Stojanović (1860–1930). On je bio srpski državnik, političar i filolog, kao i redovni član Srpske kraljevske akademije. Bio je filolog i istoričar po zanimanju. Nakon završetka Filozofskog fakulteta u Beogradu, nastavio je usavršavanje u Beču, Petrogradu i Lajpcigu. Objavio je monumentalno delo o srednjovekovnim srpskim izvorima – Stari srpski zapisi i natpisi u šest tomova.
Dok gledamo TV seriju Šešir profesora Koste Vujića, mi uživamo u dogodovštinama maturanata Prve beogradske gimnazije. Tu su mnoga poznata imena, ona imena koja su proslavila Srbiju u svetu. To je priča o ljudima koji ne smeju biti zaboravljeni.
Šešir profesora Koste Vujića Trailer
http://www.youtube.com/watch?v=YhqMxLqX81k
Brankica Živković, profesor srpskog jezika i književnosti-master