ZDRAVLJE I ISHRANA

Koliko ishrana utiče na zdravlje. Zdrava hrana i zdravlje

„Smrt pre 150-e godine je nasilna smrt“

Ilja Iljič Mečnikov

 

Zdravlje je kao i život lično bogatstvo. Kako će čovek njime raspolagati zavisi samo od njegove želje, znanja i umeća. Zdravlje stičemo zajedno sa životom, kao nešto što nam nužno pripada i ne razmišljamo o njemu dok ga ne izgubimo. Istovremeno se zdravlje potčinjava opštim zakonima koji vladaju u vasioni i tek onda kad čovek prekrši te zakone dolazi bolest.

Svaki čovek, birajući ovaj ili onaj način života, ishrane, fizičke aktivnosti, psihičkog stanja, sam odredjuje svoj životni vek i zdravstveno stanje. Ljudsko zdravlje je sposobnost organizma da reaguje na najrazličitije nadražaje tako što se održavaju ravnoteža i integritet. Bolesti su izazvane nesposobnošću adaptacije na neki uslov, pri čemu odbrambena moć organizma slabi, rezerve nestaju, a mnoštvo aktivnih nepovoljnih faktora stupaju u interakciju. Organizam je složeni sistem sa samoregulacijom, koji se nalazi u dinamičkoj ravnoteži sa svetom koji ga okružuje.

Umemo li da čuvamo zdravlje? Većina ljudi je ubedjena da njihovo zdravlje treba da čuvaju medicinski radnici i državni sistem medicinske zaštite. Takav stav je u najmanju ruku naivan, jer nijedan lekar ne može da spreči oboljenja ako sam čovek u tome ne uzme aktivno učešće.

Vrlo retko bolest dolazi iznenada. Ona se često akumulira postepeno tokom nekoliko meseci, pa čak i godina. Dan za danom pušač truje sebe nikotinom, dok se „iznenada“ ne otkrije sumnjiva senka na plućima. Dan za danom ljubitelj masne ili ljute hrane iskušava otpornost svoga pankreasa dok „iznenada“ ne otkrije visok nivo šećera u krvi.

Praistorijski čovek je bio snažne gradje i sva aktivnost je bila usmerena na to da se nahrani, zagreje i olakša rad. Zahvaljujući tehničkom napretku današnji čovek ima dovoljno hrane, u kućama je toplo, a život se odvija u mekanim foteljama, automobilima, pred televizorima sa daljinskim upravljanjem i svuda nas prate  – usluga, komfor, dizajn. A sa njima došlo je trojstvo – prejedanje, neaktivnost mišića, psihička preopterećenost. Ovo trojstvo je osnova savremenih bolesti. To su bolesti organizma koji nije uspeo da se adaptira na nove uslove.

Nikotin, alkohol, mišićna neaktivnost, neizbalansirana, neracionalna i nekvalitetna ishrana, prejedanje – to su te privlačne ubice, zanosni rušitelji našeg zdravlja. U drugoj polovini XX veka promenila se struktura morbiditeta i smrtnosti stanovništva naglim širenjem bolesti „civilizacije“: ateroskleroza, infarkt, moždani udar, hipertenzija, maligni tumori, dijabetes, sindrom hroničnog umora, alergije, gojaznost, depresija, Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest, osteoporoza, degenerativna oboljenja zglobova. Razlozi su u promenjenim uslovima stanovanja čoveka, pogoršanje ekologije i svakodnevnog načina života, promenjenoj strukturi i kvalitetu ishrane.

Hrana nas čini malim ili velikim, glupim ili pametnim, slabim ili snažnim, apatičnim ili energičnim, nekomunikativnim ili sposobnim za zdravu komunikaciju. Osnova zdravlja i dugovečnosti čoveka je raznovrsna, umerena, izbalansirana i razumna ishrana koja organizmu obezbedjuje potrebne materije. Dokazane su naučne tvrdnje o vezi nepravilne ishrane sa gojaznošću, aterosklerozom, hipertenzijom, dijabetesom, smanjenim imunitetom i malignim obolenjima. Sistem prirodne ishrane se zasniva na uspostavljanju harmonije izmedju namirnica i homeostaze ljudskog organizma u skladu sa godinama, polom, postojanjem hroničnih oboljenja i drugim kriterijumima.

Mnogi, uključujući i lekare, uvereni su da je čovek sposoban da u dovoljnoj količini iz hrane dobija sve potrebne vitamine i mikroelemente. Danas je utvrdjeno da dovoljna količina moćnog sredstva za zaštitu kardiovaskularnog i imunog sistema se ne može dobiti iz namirnica i da u dnevnom obroku sastavljenom isključivo od svežih namirnica nedostaju i drugi najvažniji vitamini i mikroelementi, zbog toga što se u poslednjih sto godina njihov sadržaj u biljkama smanjio. Poznato je da preporučene doze vitamina predstavljaju minimalne količine bez kojih čovek ne može.

I na kraju, ne zaboravite da je ljudski organizam toliko savršen da se zdravlje može vratiti sa bilo koje tačke njegovog propadanja. Intenzitet napora treba da bude uskladjen sa starosnim dobom i intenzitetom bolesti.

Aleksandar Zlatar