Sveti Apostol Pavle

 

Prva Poslanica Korinćanima Apostola Pavla, glava 15.

 

Hristos Vaskrse! Vaistinu Vaskrse! Srećan vam Uskrs i Uskršnji praznici!

Radosni zbog današnjeg praznika i praznika pobede Života nad Smrću prisećamo se neprolaznih reči Svetog Apostola Pavla iz Prve poslanice Korinćanima, iz Novog Zaveta. Reči iz kojih izvire blagodat i pouka za sve one koji ne veruju u Gospoda Isusa Hrista, život večni i Spasenje. Za sve one koji se kolebaju, sumnjaju, nemaju vere, poklanjamo im ove divne reči pune milosti, jer Vaskrs je praznik Spasenja svih.

.

Glava 15: O Vaskrsenju Hristovom i vaskrsenju mrtvih.

1. Ali vama napominjem, braćo, jevanđelje koje vam propovijedah, koje i primiste, u kome i stojite,

2. Kroz koje se i spasavate, ako držite onako kako vam propovijedah, osim ako uzalud ne povjerovaste.

3. Jer vam najprije predadoh što i primih, da Hristos umrije za grijehe naše po Pismu,

4. I da bi pogreben, i da je ustao treći dan, po Pismu,

5. I da se javio Kifi, zatim Dvanaestorici;

6. Potom se on javio odjednom više od pet stotina braće, od kojih su većina i sada živi, a neki se upokojiše.

7. Potom se javio Jakovu, zatim svima apostolima;

8. A poslije sviju. kao kakvom nedonoščetu, javio se i meni.

9. Jer sam ja najmanji od apostola, koji nisam dostojan nazvati se apostol, zato što gonih Crkvu Božiju.

10. No blagodaću Božijom jesam što jesam, i blagodat njegova koja je u meni ne osta prazna, nego se potrudih više od sviju njih, ali ne ja, nego blagodat Božija koja je sa mnom.

11. Bilo, dakle, ja bilo oni, tako propovijedamo, i tako povjerovaste. (Zač. 159).

12. A ako se Hristos propovijeda da je ustao iz mrtvih, kako neki među vama govore da nema vaskrsenja mrtvih?

13. A ako nema vaskrsenja mrtvih, to ni Hristos nije ustao.

14. A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propovijed naša, pa prazna i vjera vaša.

15. A pokazujemo se i lažni svjedoci Božiji što svjedočismo protiv Boga da vaskrse Hrista, kojega ne vaskrse, ako, dakle, mrtvi ne ustaju.

16. Jer ako mrtvi ne ustaju, to ni Hristos nije ustao.

17. A ako Hristos nije ustao, uzalud vjera vaša; još ste u grijesima svojim.

18. Onda i oni koji usnuše u Hristu, propadoše.

19. I ako se samo u ovome životu nadamo u Hrista, jadniji smo od sviju ljudi (Zač. 160).

20. No zaista je Hristos ustao iz mrtvih, te postade prvenac onih koji su umrli.

21. Jer pošto je kroz čovjeka smrt, kroz čovjeka je i vaskrsenje mrtvih.

22. Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Hristu svi oživjeti.

23. No svaki u svome redu: prvenac Hristos, potom, o njegovu dolasku, oni koji su Hristovi;

24. Onda kraj, kad preda Carstvo Bogu i Ocu, kad ukine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu.

25. Jer on treba da caruje dok ne položi sve neprijatelje pod noge svoje.

26. Posljednji neprijatelj ukinuće se – smrt.

27. Jer sve pokori pod noge njegove. A kada kaže da mu je sve pokoreno, očigledno, osim Onoga koji mu pokori sve.

28. A kad mu sve pokori, onda će se i sam Sin pokoriti Onome koji mu sve pokori, da bude Bog sve u svemu. (Zač. 161).

29. Inače, šta će činiti oni koji se krštavaju za mrtve; ako mrtvi uopšte ne vaskrsavaju? Zašto se i krštavaju za mrtve?

30. Zašto se i mi izlažemo opasnosti svaki čas?

31. Svaki dan umirem, tako mi, braćo, vaše pohvale, koju imam u Hristu Isusu Gospodu našem.

32. Jer ako se po čovjeku borih sa zvjerovima u Efesu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne ustaju – da jedemo i pijemo, jer sutra ćemo umrijeti!

33. Ne varajte se: Zli razgovori kvare dobre običaje.

34. Otrijeznite se kao što treba, i ne griješite; jer neki ne poznaju Boga; na sramotu vama kažem.

35. Ali reći će neko: Kako će ustati mrtvi? I u kakvom će tijelu doći?

36. Bezumniče, ono što ti siješ neće oživjeti ako ne umre.

37. I što siješ, ne siješ tijelo koje će nastati, nego golo zrno, bilo pšenično ili neko drugo.

38. A Bog mu daje tijelo kako hoće, i svakome sjemenu svoje tijelo. (Zač. 162).

39. Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo tijelo čovječije, a drugo tijelo životinjsko, a drugo riblje, a drugo ptičije.

40. I postoje tjelesa nebeska i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskih a druga zemaljskih.

41. Druga je slava sunca, a druga slava mjeseca, i druga slava zvijezda, jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi.

42. Tako i vaskrsenje mrtvih: sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti;

43. Sije se u beščašću, ustaje u slavi; sije se u nemoći, ustaje u sili;

44. Sije se tijelo duševno, ustaje tijelo duhovno. Postoji tijelo duševno i postoji tijelo duhovno.

45. Tako je i napisano: Prvi čovjek Adam postade duša živa, a posljednji Adam duh koji oživljuje.

46. Ali nije prvo duhovno, nego duševno, potom duhovno. (Zač. 163).

47. Prvi čovjek je od zemlje, zemljan; drugi čovjek je Gospod sa neba.

48. Kakav je zemljani, takvi su i zemljani; i kakav je nebeski, takvi su i nebeski.

49. I kao što nosismo sliku zemljanoga, tako ćemo nositi i sliku nebeskoga.

50. A ovo kažem, braćo, da tijelo i krv ne mogu naslijediti Carstva Božijega, niti raspadljivost nasljeđuje neraspadljivost.

51. Evo vam kazujem tajnu: Svi nećemo pomrijeti, a svi ćemo se promijeniti,

52. Ujedanput, u trenu oka, pri posljednjoj trubi; jer će zatrubiti, i mrtvi će vaskrsnuti neraspadljivi, i mi ćemo se promijeniti.

53. Jer treba ovo raspadljivo da se obuče u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuče u besmrtnost.

54. A kad se ovo raspadljivo obuče u neraspadljivost, i ovo smrtno obuče u besmrtnost, onda će se ispuniti ona riječ što je napisana: Pobjeda proždrije smrt.

55. Gdje ti je, smrti, žalac? Gdje ti je, pakle, pobjeda?

56. A halac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon.

57. A Bogu hvala koji nam dade pobjedu kroz Gospoda našega Isusa Hrista. (Zač. 164).

58. Zato, braćo moja mila, budite čvrsti, nepokolebivi, napredujte neprestano u djelu Gospodnjem, znajući da trud vaš nije uzalud u Gospodu.

. . .