Anri Stendal Bejl

 

Veliki francuski pisac Anri Stendal Bejl piše analizu o ljubavi

Izvod iz knjige „O ljubavi“

 

Šta treba znati o ljubavi

 

Anri Stendal Bejl esej O ljubavi Crveni makovi photo by Ivan Strahinić
Četiri vrste ljubavi:

1. ljubav strast – strast koja apsorbuje celo biće, za koju ne postoji ništa drugo.

2. ljubav ukus – ili galantnost, kao u Parizu oko 1760.; nema strasti ni nepredviljivog; usklađujese sa našim interesima, dok ona prva ide nezavisno od njih.

3. fizička ljubav – ljubav životinja, divljaka i otupeli Evropljanja (naći prilikom lova lepu i svežuseljanku koja beži u šumu).

4.  ljubav iz sujete, taštine – većina ljudi, posebno u Francuskoj, želi da ima ženu po modi, kao lepog konja; polaskana sujeta rađa uzbuđenja.

.

Rađanje ljubavi:

1.  divljenje,

2.  u sebi se kaže “kakvog li uživanja ljubiti takvo stvorenje“,

3. nada,

4. radjanje ljubavi,

5. kristalizacija (dovoljno je pomisliti na neko savršenstvo pa da se ono vidi u onom ko se voli),

6. radja se sumnja, nespokojstvo, gordost, ljubomora,

7. druga kristalizacija (ljubavnik luta između 3 misli : u njoj su sva savršenstva, ona me voli, na koji način dobiti najveći mogući dokaz ljubavi).

.

Teorija kristalizacije – otkrivanje novih savršenstava kod voljenog bića, koje nam se ne dopadazbog stvarnih osobina, već zbog onoga što mu pripisujeno u uobrazilji.

Kristalizacija – delovanje mašte koje čini da se u većini slučajeva prilično jednostavna osoba ne prepoznaje i pretvara je u naročito biće.

Ljubav treba da bude manje vesela a više strasna. Žena muškarcu, da bi se zaljubio, treba da izgleda savršena, ali ne u odnosu na sve što postoji, već u odnosu na sve što u tom trenutku vidi.Vidi se zašto je potrebna lepota za rađanje ljubavi. Ružnoća ne sme da bude prepreka. Ljubavnik uskoro nalazi da je njegova ljubavnica lepa onakva kakva je, ne misleći o pravoj lepoti. Ljubav potiskuje lepotu.

Ljubav voli, na prvi pogled, fizionomiju koja kod čoveka pokazuje nešto što izaziva istovremeno poštovanje i sažaljenje. Duša stvara sebi, a da nije ni svesna, idealan uzor. Jednog dana ona sretne stvorenje koje liči na uzor. Kristalizacija prepoznaje predmet po nemiru koji on izaziva, … žene koje su sklone ovoj nesreći imaju suviše plemenitosti da bi volele drugačije nego strasno.

. . .

Stendal pravo ime Mari-Anri Bel (Stendhal, Marie-Henri Beyle) rođen u Francuskoj 23. januara 1783, umro 23. marta 1842. u Parizu, francuski je pisac čija su dela preteča realizma. Većinu svojih dela napisao je u Italiji i objavljivao pod pseudonimom Stendal. Njegov najpoznatiji roman Crveno i crno zasnovan je na istinitom događaju objavljenom u novinskoj hronici.