Aleksandra Popović

 

Odiseja u svemiru i klasična muzika

ODISEJA U SVEMIRU 2001 (A Space Odissey 2001) i šta znači muzika u tom filmu

 

ODISEJA U SVEMIRU 2001 (A Space Odissey 2001) i šta znači muzika u tom filmu

Fantastičan film Stenlija Kjubrika i remek – delo svetske kinematografije Odiseja u svemiru 2001. Nastao je po pripovetci Artura Klarka “The Sentinel”  koju su on i Kjubrik adaptirali za film. Film je nominovan za više Oskara ali je osvojio samo jedan – za vizuelne efekte. Iako se pojavio u bioskopima davne 1968.  i dan danas se o njemu priča i razmatra njegov pravi smisao.

Film “Odiseja 2001” je ostao nerazjašnjen, ali čini mi se da je upravo to i njegov najveci uspeh. Film obiluje dugim scenama, sa malo teksta, ali svaka od scena je kompleksna i navodi na razmišljanje. Kjubrik koristi podsvesno, simboliku ( stalna smena oblika kruga i pravougaonika u kadru, broja 3. i 4. ) i preispituje naš odnos prema Bogu i svetu. Ono što je meni  interesantno je veoma inteligentno korišćenje klasične muzike u scenama.

Jedna od najpoznatijih filmskih scena ikada, koju mnogi znaju kao “onu scenu sa majmunom”  javlja se na samom početku ovog filma, i zove se “ The dawn of man“. U Afričkoj pustinji, majmuni – preci čoveka, nailaze na monolit. U jednom kadru može se videti kako majmun iz svoje zemljane  perspektive gledajući na gore,  na vrhu monolita vidi sunce i mesec zajedno. Već u tom kadru Kjubrik postavlja osnov simbolike čitavog filma, postavljajuci tri planete u  odnos. Kada u pračoveku zaiskri prva misao, Kjubrik uvodi i muziku. Mnogi ovu scenu znaju upravo zbog te muzike ali mnogi ne znaju koja muzika prati tu scenu. U pitanju je početak simfonijske poeme Riharda Štrausa “Tako je govorio Zaratustra“ koja je inspirisana istoimenim filozofskim delom Fridriha Ničea.

Zaratustra je bio  persijski prorok i filozof koji je imao veliki uticaj na judaizam i hriscanstvo. Čuvena rečenica iz prologa Ničeovog dela glasi: “ Zar ljudi nisu čuli da je Bog mrtav?”. Zato je i Štrausaova poema filozofskog karaktera a Kjubrikov izbor takodje nije slucajan, s obzirom da  kroz ceo film  preispituje ljudski odnos prema Bogu. Početna tema je u C duru, i  taj tonalitet u ovom delu označava kosmos, univerzum. Tema se bazira na tri osnovna tona  C, G, C (tonika, dominanta, pa tonika u oktavi )  koji idu uzlazno i zapravo simbolizuju ljudsku evoluciju kroz tri sfere (zemlja, sunce, mesec), ka četrvtoj dimenziji.

 

Odiseja u svemiru 2001

 

A onda sledi scena u kojoj  majmun zavitla kost, ona prolazi kroz vekove ljudske civilizacije i u savršenom filmskom rezu  pretvara se u svemirski brod koji  igra u ritmu valcera. Valcer  je uvek u trodelnom taktu, pa tu možemo ponovo naći simboliku broja 3. Kompozitor je  takodje Štraus, ali Johan, koji je za razliku od filozofske i intelektualne muzike Riharda pisao uglavnom valcere, slatku , lepu i elegantnu muziku. Interesantan kontrast.  Sam oblik svemirskog broda  neodoljivo asocira na veliki točak u Bečkom Prateru.

Genijalne asocijacije, zar ne?

 

2001: A Space Odyssey docking sequence – Blue Danube

 

Stenli Kjubrik (Stanley Kubrik, 1928-1999)  bio je američki filmski režiser koji je tokom svoje pedesetogodišnje karijere snimio oko trinaest dugometražnih filmova od kojih se mnogi smatraju remek delima svetske kinematografije kao sto su “Isijavanje”, “ Paklena pomorandža”, “ Odiseja u svemiru 2001”, “ Širom zatvorenih očiju “ i  drugi.

Rihard Štraus (Rihard Strauss, 1864-1949) bio je poznati nemački kompozitor i dirigent i smatra se poslednjim nemačkim romantičarem. Ostao je poznat po svojim simfonijskim poemama i operama. Neka od njegovih najpoznatijih dela su “Tako je govorio Zaratustra”, “Don Žuan”, „Don Kihot”, ”Smrt i  preobraženje”, “Salome”, “Elektra” i  dr.

www.sandrapopovic.com

www.wonderstringquartet.com