Vladislav Čiplić

 

Grad Kragujevac i Sve o gradu Kragujevcu

Grad u središtu Srbije, grad koji je „Srce Šumadije“

 

U samom srcu prelepe Šumadije, smestio se četvrti grad po veličini u Srbiji.

Vrlo važan privredni, obrazovni i kulturni centar Šumadije, a samim tim i Srbije, Kragujevac je od prestonice udaljen svega 120 kilometara. U neposrednoj blizini grada se nalazi i najviša šumadijska planina, Rudnik.

U Kragujevcu i okolini postoji nekoliko veštačkih jezera, poput: jezera u Šumaricama, Gružanskog, Dulenskog i Grošničkog. Naime u Šumadiji postoji veliki broj manjih reka, pa je bilo neophodno izgraditi ova veštačka jezera zarad snabdevanja grada vodom. Najzanimljiviju istoriju ima jezero Bubanj, koje je udaljeno samo jedan kilometar od centra grada. Naime, iako spada u red veštačkih jezera, ipak je na neki čudan način, nastalo prirodnim putem. Nastalo je na prostoru gde je nekada bila ciglana. Na samom početku, bilo je svega nekoliko lokvi, koje su vremenom rasle,  dok nije nastalo omanje jezero.  Kako je vreme prolazilo, lokve su rasle i nastalo je današnje jezero, koje zauzima površinu od preko 3 hektara. Jezero nije duboko, u proseku malo više od jednog metra.

Grad se nalazi na 180-220m nadmorske visine. Najhladniji mesec je januar, a najtopliji jul. Više o vremenskim uslovima videti ovde.

Što se istorije grada tiče, prvo pominjanje Kragujevca datira iz 1476. godine, kada se u turskom popisu pominje kao „Kragujfoča, bivši trg sa 32 kuće“.

Kragujevac se smatra i „prvim gradom u Srbiji“ po mnogo čemu: u periodu od 1818. do 1841. je bio prestonica tadašnje srpske države, pa su shodno tome u njemu osnovane i mnoge važne institucije toga doba. Neke od njih su: Gimnazija (prva u Srbiji, 1833-1835.), Licej (1838.), prvo pozorište „Knjažesko-srbski teatar“ (1835.), prva apoteka…

Kragujevac je bio i ostao poznat industrijski centar. Do sredine 20. veka je uglavnom bio poznat po proizvodnji oružja, a od tada i po proizvodnji automobila.

Za ovaj šumadijski grad su vezani mnogi događaji važni za istoriju zemlje. Neki od njih su lepi, a neki tužni. Recimo, u Kragujevcu su 1878. godine objavljene odredbe Berlinskog kongresa, donet Ustav 15. februara 1835. godine, tzv. Sretenjski ustav. Ali, u Šumaricama  nadomak Kragujevca, 21. oktobra 1941. godine streljano je oko 7 000 stanovnika Kragujevca. Među njima je bilo i đaka i profesora. Svake godine na ovaj dan, pored spomenika odeljenju petom tri se održava manifestacija „Veliki školski čas“, u spomen na žrtve streljanih gimnazijalaca, ali i svih ostalih Kragujevčana koji su stradali od ruke surovog okupatora.

Danas, Kragujevac ima izuzetno razvijenu saobraćajnu infrastrukturu, industriju, zdravstvo… U gradu postoje brojne kulturne institucije, koje su važne ne samo za grad, već i za čitav region. Recimo, u Kragujevcu čak od 1904. godine postoji danas svetski poznato Kulturno-umetničko društvo „Abrašević“. Takođe, Narodni muzej u gradu čuva više od 1 000 umetničkih dela, pretežno srpskih slikara, u svojoj likovnoj zbirci. Još jedan interesantan muzej je „Stara livnica“, koji je smešten u  nekadašnjoj livnici, a prikazuje razvoj industrije kako u Kragujevcu, tako i u Srbiji.

U Kragujevcu se održavaju važne kulturno-umetničke manifestacije, poput recimo: „Joakimfest“-a (Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije, po tekstovima domaćih autora), KRAF (Kragujevačka revija antiratnog i angažovanog filma), Međunarodni festival kamernih horova…

. . .