Knjige i preporuke za čitanje

Šta je bolje na ovoj hladnoći od tople sobe, kafice i dobre knjige?

 

Preporuke za čitanje - kakve i koje knjige treba pročitati

U danima dokolice, kada se ništa ne radi, ili posle napornog posla, ima li ičega lepše od toga da se skuva kafica, uzme dobra knjiga i utone u njen svet? Autor ovog teksta preporučuje knjige za svakog i za svaku priliku. U zavisnosti od toga šta volite, kakva ste osoba, odaberite neku knjigu po želji i prepustite se čarima koje nosi.

Poneta utiscima poslednje pročitane knjige, sa još uvek svežim mislima o njoj, autor teksta vam preporučuje opuštajuće knjige Džejn Ostin. Ukoliko želite da vam vreme prođe brzo i lako, sa lepim mislima, emocijama i verom u iskrenu i čistu ljubav, utonite u svet romana Džejn Ostin. Tamo ćete naći priče o mladim, iskrenim, poštenim, vrednim i potpuno neprimećenim devojkama. Svet romana Ostinove obiluje čašću, vrlinama, toplinom porodice i doma. Njeni romani prikazuju svet krajem osamnaestog i početkom devetnaestog veka, kada je moral bio na prvom mestu, i kada je sve što je bilo protiv morala bilo žestoko osuđivano. U tom svetu živi čedna i valjana devojka, naučena odmalena na prave životne vrednosti, koja se na potpuno neprimetan način bori za svoju sreću, neprimećena od svih. Ona voli čistom ljubavlju, nepomućenom ikakvim spoljašnjim tragovima. U njoj živi ta ljubav od prvog do poslednjeg trenutka i ona sve što doživljava pretače kroz prizmu te ljubavi. Njen odabranik je čovek isto tako pun vrlina, koji kada voli, voli u velikim razmerama, isto tako neukaljanom ljubavlju. Takvi romani Džejn Ostin su: Razum i osećajnost, Gordost i predrasuda, Nortengerska opatija, Mansfild park. Ko voli navedenu tematiku, uživaće u lakoći s kojom Ostinova prikazuje likove, njihove osobine, strasti i želje.

Među čitaocima ima i onih koji vole da čitaju o ljubavi, pravoj ljubavi, ali opisanoj na vrlo nekonvencionalan način. Takvi će uživati u knjigama Harukija Murakamija, japanskog pisca koji je 2012. godine bio u najužem izboru za Nobelovu nagradu u književnosti. On u svojim romanima prikazuje sasvim obične ljude, običnu ljubav, obične događaje, na prividno običan način. Kada se stopite sa svetom njegovih romana, vi počinjete da živite u tom svakodnevnom životu, prividno normalnom, sa elementima monotonije. Ipak, svako dublje shvatanje Murakamijevih svetova pokazaće da je on sve te „obične“ stvari prikazao na vrlo sebi svojstven način. Vi kod njega nećete naći onu svakodnevicu toliko puta opisanu na način koji brzo dosadi. Kod njega ćete listati stranicu za stranicom i u svakoj jednako uživati, u iščekivanju daljih događaja. Ne propustite njegove romane: Norveška šuma, Južno od granice, zapadno od sunca, Sputnik ljubav, i mnoge druge.

Ukoliko volite priče o ljubavima koje odskaču od normi, morala, od čistote i nepomućenosti razuma, onda čitajte Lolitu Vladimira Nabokova, Ljubavnik ledi Četerli Dejvida Herberta Lorensa, Smrt u Veneciji Tomasa Mana, Avanture nevaljale devojčice Maria Vargasa Ljose. U tim romanima naći ćete mnogo štošta što će odskakati od društveno prihvatljivog ponašanja, ali to ne znači da time njihova vrednost pada u očima čitaoca. Pročitajte pa sami procenite, a likove osudite ili im oprostite.

Društvo i previranja u njemu su takođe česta tema romana. Borba za pravdu i najčešće ne-dobijanje iste, budi želju za borbom, za shvatanjem, saosećanjem i patnjom zbog nemogućnosti da se prodre u svet romana i promeni nešto. Takav utisak je na autora ovog teksta ostavio roman Plodovi gneva Džona Štajnbeka. Zbog aluzije na društvo nekada vrlo osporavan, a kasnije dosta čitan, roman Plodovi gneva prikazuje svet u svoj svojoj surovosti, porodicu koja ne nalazi mir u tom svetu, koja se bori, a njihova borba nam liči na donkihotovsku borbu sa vetrenjačama. Koliko je jak uticaj romana, videćete sami ukoliko se upustite u njegove stranice. Neka vas veći broj strana ne brine, svaka strana je potpuno opravdana.

Mešanje istorijskog sa romantičnim kroz prikaz sudbine jedne pojedinke videćete u romanu Tragom mrtve princeze književnice Kenize Murad. Ona u tom romanu piše priču svoje majke koja je pripadala lozi velikih turskih sultana. Sama Kenize Murad takođe pripada toj lozi, kao ćerka turske princeze. Koliko tu ima istine, koliko fikcije, mi nikad nećemo znati. Ipak, bez obzira na to, u romanu se uživa sa onim slatkim iščekivanjem „šta će biti dalje“.

Ljubav je magija. Ljubav je čarolija. Ove dve rečenice su dovoljne za opis romana Čarobnica iz Firence, vrlo kontroverznog pisca Salmana Ruždija. Koliko magija utiče na ljubav, a koliko ljubav daje magiju, reći će nam Ruždi u pomenutom romanu.

Majčinska ljubav je jedna od najjačih sila u univerzumu. Koliko jedna majka voli, koliko čini za svoje dete, koliko pati i koliko strada, dosta slikovito nam je prikazao Maksim Gorki u romanu Mati. Sve boli ovoga sveta mogu da stanu u majčinsko srce kada pati za svojim detetom i za njegovom izgubljenom srećom.

Ko voli Mešu Selimovića i njegov roman Derviš i smrt, voleće i roman Zapisi iz harema Bajana Ilkullu-a (pseudonim hrvatskog pisca Milana Ilića). Čini se da naslov govori sasvim dovoljno o knjizi. U romanu je prikazan harem, zna se ko tamo čivi i šta se tamo dešava. Čitalac očekuje dosta zabave, a vrlo malo pouke. Ali ne. Ovaj roman ne pripada tom tipu teksta. Već je rečeno da ovo delo dosta podseća na Derviš i smrt. Ono obiluje filozofskim razmatranjima čoveka i njegovog mesta u svetu, života, ljubavi, morala. Ako ste tip koji voli razmišljanja na ove teme, nećete se pokajati ako uzmete u ruke navedenu knjigu Bajana Ilkullu-a.

Autor se nada da je svojim tekstom bar malo zagolicao pažnju čitalaca i da će se neki od navedenih romana ubrzo naći u njihovim rukama. Sa tom željom nastavlja da traga za novim naslovima koje će u budućnosti moći da preporuči svakom ko ima želju da kroz čitanje obogati svoj unutrašnji život.

Brankica Živković, profesor srpskog jezika i književnosti-master