Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Duhovnost

Sretenje Gospodnje – veliki crkveni i državni praznik Srbije

 

SRETENJE GOSPODNJE – veliki crkveni i državni praznik Srbije

Crkveni praznik Sretenje Gospodnje je dan kada je Bogorodica dovela Isusa Hrista prvi put u hram. To je državni praznik Republike Srbije kojim se obeležava dana kada je podignut Prvi Srpski ustanak.

Sretenje se slavi 2 februara po crkvenom kalendaru, odnosno 15 februara po savremenom kalendaru. 

 

Sretenje Gospodnje – veliki crkveni i državni praznik Srbije freska Sveta Gora Atonska
Sretenje Gospodnje

Sretenje Gospodnje je crkveni praznik i uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu. Danas Sretenje Gospodnje svečano slave Srpska pravoslavna crkva i vernici. Crveno je slovo u kalendaru i danas se ništa ne radi.

Sretenje Gospodnje se slavi uvek četrdesetog dana po Božiću, kada se proslavlja prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac. Sretenje Gospodnje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima.

Sretenje Gospodnje je svrstano i u red Gospodnjih ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram i postavio Djevu Mariju na mesto određeno za devojke a ne za žene, pokazujući njenu devičansku čistotu.

Sretenje Gospodnje je jedan od najsvečanijih događa i na liturgiji, u jednoj od najlepših pravoslavnih molitvi, izgovaraju se reči pravednog Bogonosca koje izgovara sa Bogomladencem u naručju – „Otpusti sad raba tvojega Gospode, jer videše oči moje spasenje tvoje. . . „

Sad otpuštaš s mirom slugu svog, Gospode, po reči svojoj; Jer videše oči moje spasenje Tvoje, Koje si ugotovio pred licem svih naroda, videlo, da obasja neznabošce, i slavu naroda Tvog Izrailja.

Ovaj događaj iz života crkve opisan je u Novom Zavetu i četvorojevanđeljima gde se među svedocima pominje i Ana, kći Fanuilova, koja je živela u hramu, postila i molila, i koja je prisustvovala Sretenju Gospodnjem, i duhovnim očima videla dolazak Spasitelja. To je potom objavila stanovnicima Jerusalima da je „konačno stigao onaj koji je odavno najavljivan i očekivan.“

Predanje dalje kaže da su fariseji koji su bili u hramu i videli i čuli šta se desilo, obavestili cara Iroda o događaju u jeruslamskom hramu. Uveren da je to novi judejski car koga su najavili proroci sa Istoka, Irod je naredio da ubiju malog Isusa. To je dogadjaj u Bibliji kada je Irod naredio pomor male dece.

Međutim, prema upozorenju i uputstvu Anđela Božjeg koji im se javio, božanska porodica je sa Bogorodicom i malim Isusom već bila na putu za Misir.

Sretenje Gospodnje se zvanično i kontinuirano slavi od vremena cara Justinijana, to jest od 544 godine, kada je epidemija kuge odnosila i do 5.000 života dnevno, a zemljotres u Antiohiji ostavio za sobom veliku pustoš, pa je praznik upriličen kao molitva i molba da nesreće prestanu.

Slava Sretenja veoma je česta u srpskom narodu, koji za ovaj praznik vezuje svoju tradiciju i običaje.

Dan Sretenja Gospodnjeg 1804. godine presudan je za istoriju srpskog naroda, jer je tog dana Karadjodje Petrović podigao u Orašcu na zboru sprskih knezova i prvaka Prvi srpski ustanak. Istog dana, na Sretenje Gospodnje godine 1835. u Kragujevcu je proglašen i prvi Ustav kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav, a Srbija na ovaj dan slavi Dan državnosti.

U našem narodu postoji i verovanje da se na Sretenje Gospodnje sreću i razdvajaju zima i leto.

Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi u šumi koji ustanu i izadju napolje a sunce sija, i uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.

. . .

2 komentara

Ostavite komentar