Zašto bolest ne može ući u jednu poštenu osobu

Kineska mudrost objašnjava na primerima zašto bolest ne napada poštenu i moralnu osobu. Nema leka za sudbinu

 

Bolest ne može ući u jednu poštenu osobu

Džang Tinju iz doba kineske Čing dinastije (1616 – 1911 p.n.e.) je jednom rekao:

„Sve na svetu je posledica sudbine. Niko ne može pobeći od svog odredišta. Svaki čovek ima predodređeni rok života i lek nije u stanju da promeni ma kakav tok života“

Zašto je Džang Tinju izrekao takvu primedbu? Evo pozadine:

1. Čovek imena Gu Jongšan je jednom zadobio težak apsces na leđima koji mu je pričinjavao mnogo boli. Pozvao je mnoge poznate doktore i izdao je mnogo novca pre nego je konačno bio izlečen. Dok je on bolovao od apscesa njegov siromašan komšija je imao iste simptome bolesti. On pak nije mogao sebi priuštiti nikakve lekove. Dnevno je jeo samo tečnu pirinčanu kašu, ali se njegov apsces izgubio sponatano. (primedba: tokom bolesti kinezi kao dijetalnu ishranu upotrebljavaju pirinčanu kašu umesto kuvanog pirinča)

Kada je Džan Tinji čuo za njegovu priču spoznao je volju bogova “To pokazuje da svako mora da pretrpi svoju sudbinu sa ili bez lekova

2. Jednom je u Kini živeo čovek po imenu Ju Jan. Imao je tri starija brata.

U njegovom rodnom gradu je izbila epidemija. Njegova dva starija brata su preminula od infekcije a treći je bio inficiran i nalazio se je u kritičnom stanju. Njegovi roditelji i mlađa braća su odlučili da se skolone sa tog područja dok epidemija ne prođe. Ju Jan je odlučio ostati kući i brinuti se o bolesnom bratu. Njegova mati je pokušavala da ga odvrati od te namere a otac mu je naredio da bude poslušan ali je Ju Jin odlučio ostati kući i brinuti se o bolesnom bratu.

Odgovorio im je: “Jake sam prirode i zato bi trebalo da ostanem ovde i nadgledavam brata, ako želite možete ići”

Tako i osta kući i danonoćno se je brinuo o bratu.

Posle nekoliko nedelja se je Juova porodica vratila natrag nakon što se je epidemija povukla. Bili su veoma iznenađeni kada su videli da se je Ju Janov brat osećao bolje a da je sam Ju Jan bio pri najboljem zdravlju, naizgled veoma imun na infekciju.

Kada su stari ljudi ovo čuli bili su veoma pod utiskom o Ju Janovom moralnom stavu. Rekli su:

”Moral ovog deteta je uzvišen i visok. Zaista je istina da najteže situacije pokazuju čovekov moral. Stvarno je zadivljujuće”

Ljudi u selu su naučili nešto najznačajnije iz slučaja sa Ju Janom: Bolest ne može ući u jednu poštenu osobu!

Tokom petog veka od 541 do 591 p.n.e. je rimska imperija bila napadnuta  od četiri velike epidemije pri čemu je jedan veliki deo stanovništva umro. Lekari onog vremena nisu bili u stanju da epidemiju identifikuju i savladaju. Ali istoričari su zapisali simptome infekcija. Prema jednom od tih zapisa su simptomi započinjali od glave. Oči su bile crvene a lice naduveno. Zatim se je pojavljivala bol u grlu, nakon čega bi nastupala smrt. Delovi prepona su bili inficirani i zagnojeni. Infekcija je izazivala veliku temperaturu i ovi ljudi su umirali u roku od nekoliko dana. Mrtva tela su se gomilala ulicama. Niko ih nije pokopavao. Rim je postao grad duhova.

U Konstantinopolju su mnogobrojni ljudi umrli od epidemije. Mrtva tela su se gomilala ulicama, niko ih nije odstranjivao. Ceo grad je bio obavijen užasnim smradom.

Pojedini ljudi su pak izgledalo je bili imuni na sve četiri rimske epidemije. Shodno zapisima istoričara infekcije su donete iz raznih regiona. Pojedini ljudi su živeli među bolesnicima i imali su telesne kontakte sa njima, ipak su bili potpuno imuni na infekciju. Pojedini koji su izgubili sve članove porodice grlili su tela umrlih članova porodice i nadali se da će se takođe inficirati. Ipak izgledalo je kao da infekcija ne želi da im ispuni želju. Oni su bili imuni. Ovi zapisi dokazuju da kod bolesti ne postoji uvek odnos uzrok – efekat.

Gore navedena kazivanja imaju jednu zajedničku stvar: oboljevati ne zavisi uvek o zdravstvenom stanju; imunitet prema bolestima ili sposobnost ozdravljenja ne zavisi uvek o medicinskom tretmanu. Možda je Džang Tinju imao pravo kada je rekao:” Lek nije u stanju da promeni čovekovu životnu granicu”

Savremeni ljudi razmišljaju veoma o zdravstvenim dijetama, idu u sportske centre i posećuju poznate doktore. Možda će ih ova priča inspirisati da na temu bolest i zdravlje gledaju s druge perspektive.

Tekst prenet sa sajta: http://biserdobisera.net

. . .