Rtanjski čaj – Satureja Montana i Čubar – Satureja Hortensis L.

Na planini Rtanj uspeva čuveni Rtanjski čaj. Slična lekovita i začinska biljka iz istog roda je i Čubar

 

 

Rtanjski čaj - Satureja Montana i Čubar - Satureja Hortensis L.

Rtanjski čaj Satureja Montana je lekovita biljka i koja raste kod nas na planini Rtanj. Na primorju se zove Primorski vrisak. Vrlo sličnog sastava i dejstva je i biljka Čubar Satureja Hortensis koji je šire zastupljen i koja je iz istog roda.

Rtanjski čaj je u našem narodu vrlo cenjena i poznata biljka koja ima odličan miris i ukus i dejstvo na urogenitalne organe i na organe za disanje jer spada u aromatične lekovite biljke. Narodna tradicija Rtanjski čaj smatra i za veoma mističnu biljku, dodeljujući joj fantastična svojstva, vezujući sve to za misterije oko planine Rtanj.

Jedna od najznačajnijih tvrdnji je da je Rtanjski čaj moćan afodizijak. Medjutim, to i nije u potpunosti tačno. Rtansjki čaj ima svojstvo da poboljšava prokrvljenost uro genitalnih organa, pa samim tim potpomaže erekciju, ali nije pokazao izrazita afrodizijačka svojstva kao što se tvrdi u raklamama.   

Čubar

Sinonimi: Clinopodium hortensis O. Kuntze. — Satureja viminea Burm. — Thymus cunila E. H. L. Krause.

Narodni nazivi: rtanjski čaj – čubar – bresina – cabr – čober – čuber – čubrika – čubrica – jaber – kubar – osogriz – serženak.

Čubar i Rtanjski čaj

Opis biljke: čubar je jednogodišnja biljka s jako razvijenim korenom. Stabljika je visoka do 40 cm, većinom grmoliko razgranta, s granama koje pri dnu odrvene. Listovi su uski, zatupljeni i po rubu celi.

Cvetovi su na kratkoj dršci, čašica je zvonasta, zelene ili ljubičaste boje, cvetni vjenčić je ljubičaste, ružičaste ili bele boje, fino pahuljast. Prašnici jedva prelaze preko vjenčića.

Miris i okus je poput bibera, pa se mnogo upotrebljava u kuhinji kao vrlo dobra zamena za biber.

Vreme cvetanja: kraj juna do početka avgusta.

Stanište: čubar raste slobodno u prirodi na kamenitim i šljunčanim obroncima u istočnom Sredozemlju. U srednjoj Evropi uzgaja se kao začinska biljka, no tu i tamo kao samonikla biljka raste u blizini polja, na železničkim nasipima i na grobljima. Za uzgoj su potrebna rastresita tla i bogata hranljivim sastojcima. Biljci je jako potrebna toplina, pa su sunčani položaji i prikladni za uzgoj. Čubar je vrlo osetljiv na mraz. Za sušnog vremena kulturu čubra potrebno je obilno zalivati ali samo vodom kojoj je temperatura jednaka temperaturi vazduha.

Lekoviti delovi biljke: upotrebljava se čitava biljka (Herba Saturejae ili Herba Cunilae sativae) ili listovi (Folia Saturejae). Kod sabiranja treba pri paziti jer biljka ima dve berbe. Najbolja za začin i u lekovite svrhe je biljka sabrana neposredno pred početak cvetanja, dok se druga berba može izvršiti u punoj cvatnji. Prilikom sabiranja za kućne potrebe, biljka se odreže iznad zemlje, poveže u male snopiće i suši u senovitom i prozračnom prostoru, najprikladniji je prozračni tavan u kojeg ne dopire čađ.

Potpuno osušena biljka, osim debelih odrvenelih delova stabljike, fino se izreže i sprema u staklene posude, nepropusne za vazduh i svetlo.

Lekovite i delotvorne stvari su dva razna eterična ulja, karvakrol, cimol, fenol, belančevina, mast i šećer.

Lekovito delovanje: čubar nije prikladan samo kao lekovita biljka za lečenje raznih proliva, nego se uzima i kod želučanih i crevnih grčeva koji brzo nestaju. Čubar deluje i kod podražaja na povraćanje. Za pripremu čajnog uzima se 2-3 čajne kašičice suve biljke za 2-3 šoljice, a čaj se pije u gutljajima i bez šećera.

Zanimljivo je da čubar igra ulogu i kod šećerne bolesti jer se uzimanjem čaja znatno smanjuje jaki osećaj žeđi koji je tipičan za tu bolest. Dijabetički čaj se priprema također u obliku uvarka, a pije se bez šećera. Bolesnik može kod jakog osećaja žeđi piti na početku tokom dana 3 do 4 šoljice, no čim se smanji osećaj žeđi, treba ograničiti uzimanje čaja.

Primena u narodnoj medicini: čubar se u narodnoj medicini uspešno primenjuje kao čaj protiv crevnih glista te protiv bolesti jetre i žuči. Čaj se uzima i protiv nadutosti i grčeva.

Primena u kuhinji: upotrebu čubra umesto bibera treba svakako pozdraviti jer se s biberom, kao začinom, na žalost često preteruje. Nepovoljne posledice, koje proističu uživanjem bibera, kao npr. prerazdražljivost sluznice creva, osećaj žeđi, a time najčešće i povećana potrošnja alkohola, ne pojavljuje se upotrebom čubra kao nadomestka za biber.

Napomena:  S obzirom da se čubar kod nas pojavljuje samonikao u vrlo skromnim razmerama, treba ovde spomenuti lekovitu biljku koja ima vrlo sličan sastav i primenu, a to je:

SATUREJA MONTANA L. — primorski vrisak, rtanjski čaj

Sinonimi: Clinopodium montana O. Kuntze — Micromeria montana Rchb. — Satureja montana v. vulgaris Vis.

Narodni nazivi: brezina — gorska metvica — gorski šetraj — kameni vrijesac — konjski vrisak — mali vrisak — modra bresina — osjenac — osogriz — ožepec — vrijesak — vrisak — vriština.

Primorski vrisak – Rtanski čaj

Stanište: po suvim, toplim i kamenitim terenima vapnenačkog područja, a posebno u primorskim krajevima, raste često u velikom mnoštvu.

Primorski vrisak ili Rtanski čaj tinktura

Opis biljke: Rtanjski čaj je trajni grm koji naraste 20 – 40 cm. Biljka ima snažan korijen iz kojeg izbija mnogo uspravnih i razgranjenih ogranaka. Listovi stoje po dva nasuprotno, uski su i mali, čitava ruba i gotovo oštro zašiljeni. Cvetovi, uglavnom bele boje, sakupljeni su u pazuhu listova. Čitava je biljka pokrivena vrlo kratkim dlakama i žlezdama s eteričnim uljem zbog čega je oštro aromatična mirisa.

Vreme cvetanja: od kraja leta do jeseni (avgust do novembar), te je kao pčelinja paša vrlo cenjena biljka – Rtanjski med, tim više što cveta onda kada su mnoge biljke već ocvale. Pčelari vrlo dobro poznaju medonosnost te biljke te za vreme njezina cvetanja pčelari iz unutrašnjosti u velikom broju sele svoje pčele na staništa te biljke.

Lekoviti delovi biljke: sabire se čitava biljka pre ili za vreme cvetanja (Herba Saturejae) tako da se požanje do drvenastog dela stabljike, te se osuši na senovitom mestu. Kao lekovita droga mnogo je traženiji čisti list (Folia Saturejae) koji se dobije tako, da se osušena čitava biljka omlati pa se tako odeli stabljika od lista. List se iza toga ponovo čisti vetrenjem i rešetanjem. Rtanjski čaj se nikada ne sme čupati s korenom iz tla, jer se ionako mršavo tlo na kojem raste, ogoljuje i na taj način uništava vegetacija na kršu. Iz nadzemnih delova biljke dobija se destilacijom eterično ulje (Oleum Saturejae).

Lekovito djelovanje: osim kao začin, Rtanjski čaj se upotrebljava za jačanje apetita i želuca, protiv crevnih parazita,te za pospešivaje izlučivanja vode iz organizma. Priprema čaja vrši se na isti način kao što je to opisano kod čubra.

Tinktura Rtanjskog čaja se u zadnje vreme češće koristi za urinarne infekcije, kao afrodizijak za muškarce, za bolju prokrvljenost, za otvaranje apetita, za plućne bolesti. Tinktura Rtanskog čaja se spolja primenjuje za reumu i rane.

www.prirodanadar.rs               www.prirodanadar.com          www.natureasthegift.com