Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Istorija

Lazar Hilandarac – graditelj i prvi srpski časovničar iz Prizrena

 

 

Ko je bio Lazar Hilandarac prvi časovničar u Srba

Lazar Hilandarac srpski graditelj, časovničar i mehaničar 15. veka iz Prizrena

 

Lazar Hilandarac - graditelj i prvi srpski časovničar iz Prizrena Kremlj MoskvaVeliki knez Vasilije Dmitrijevič pozvao je majstora Lazara Srpskog, koji je na njegovom dvorcu, iza crkve Sv. Blagovesti, na Sabornom trgu moskovskog belokamenog Kremlja, napravio u leto 6912. godine, indikta 12, ili 1404. posle rođenja Hrista, prvi mehanički toranjski časovnik.

Lazar Hilandarac je prvi srpski časovničar.

O tom časovniku u Troickom letopisu zapisano je sledeće:

’На всякий же час ударяют молотом в колокол, размеряя и считая часы нощные и дневные; не бо человек ударяше, но человековидно, самозвонно и самодвижно, страннолепно некако сотворено есть человеческой хитростью, преизмечтано и преухищрено’.

http://www.bozidar.ru/

 

 

NAJSTARIJA CIVILIZACIJA I SRPSKI ČUDOTVORCI

Božidar Trifunov Mitrović, doktor pravnih nauka RasSija (KoloVenija) 

 

U Mitrovićevoj knjizi opisano je da su umesto savremenih (arabskih) brojki, korišćena slova stare azbuke: Az, Vjedi, Glagol.. itd..

Na broju 6 nalazilo se slovo Ѕjelo, fonetski dz.

Nekada je kremaljski zid činio granicu Moskve. Danas je to jezgro prestonice. Sat se nalazio, prema opisu, iza Blagoveštanske crkve.

Srbin, Lazar Hilandarac i Crnorizac, rodom iz Prizrena, 1404. godine je osmislio, izradio i postavio prvi časovnik u Rusiji na pročelju stupa dvora Velikog kneza u Moskovskom Kremlju. Časovnik je radio bez prekida punih 217 godina. Srbin Lazar černjec, kako je navedeno u dokumentima.

Časovnik je po potrebi svoga vremena imao samo jednu nepokretnu skazaljku dok su se diskovi brojčanika sa ćirilskim brojevima okretali. Prvi disk pokazivao je zemaljske časove dok su ostali pokazivali položaje planeta. Do tada je budni zvonar pomno posmatrajući sunce i sunčanik označavao udarcem čekića u zvono samo dnevne časove, i to je mogao da čini samo kada je bilo sunca. Noću bi vreme utonolo u mrak bez kraja i početka.

Odjednom, dolaskom Lazara dogodilo se neviđeno čudo. Nije se više na stupu pojavljivao živ čovek, već mehanizam u obliku čoveka, koji je udarcem čekića označavao časove ne samo dnevne već i noćne, kako je zapisano. Nikonovski letopis i drugi kratki zapisi svedoče pak da je Lazarev brojčanik, u isto vreme bio i model heliocentričnog sistema.

Treba uzeti i obzir da je u Prizrenu boravio slavni polihistor Teodor Metohit koji je tu pisao i podučavao Evklidove aksiome, prenoseći nauku Carigradskih univerziteta, pa je čvrsta pretpostavka da je i sam Lazar bio učeni polihistor, jer je očigledno nosio u sebi ono pravoslavno, vaseljensko što je dovelo do modela helicentričnog sistema.

Ostaje još i pitanje koje izradio časovnik na dvoru despota Stefana “čija su se zvona čula na dan hoda?”.

http://www.hilandar.org/index.php?option=com_content&task=view&id=84&Itemid=158

 

Čudo nad čudima

… časovnik srpskog monaha je za vreme od pre 600 godina bio pravo “tehničko čudo” – ističe inženjer Stefanović. – Posedovao je tzv. foliot kao oscilator što je bio veliki napredak u gradnji časovnika. Na kremaljskom časovniku, što i gravira pokazuje, časovi su bili označeni crkvenoslovenskim brojkama.

On je, kako to stoji u “Moskovskom vodiču” u novom staništu, u Moskvi, izradio veliki mehanički sat i postavio ga na jednoj od kula Kremlja. O tome svedoči i sačuvana gravira na kojoj je nepoznati autor prikazao srpskog monaha kako velikom ruskom knezu pokazuje svojih ruku delo. Časovnik Lazara Hilandarca, prema literaturi koju je iščitao inženjer Stefanović, otkucavao je vreme ravno 217 godina, kada je zamenjen novim, ali je on ubrzo nestao u velikom požaru.

Lazara Hilandarca, kao tvorca velikih časovnika, pominje i “Danica” iz 1998 godine. U tekstu se navodi kako su Turci, ulazeći prvi put sa vojskom u Skoplje, zaticali časovnike na visokim kulama iz, kako su govorili, “neverničkih vremena”.

 

http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=5401

http://www.planeta.rs/21/12istrazivanja.htm

Na žalost, nema ni traga od čuvenog Lazarevog sata. U srednjovekovnoj Srbiji su Srpski časovnici temeljno uništeni, kao i zvona, od kojih su bili ređi, pa ni jedan nije sačuvan. Na žalost, jer je ova srpska časovničarska industrija starija od Švajcarske.

.. može se pretpostaviti da je satni mehanizam beogradske Sahat-kule bio domaće izrade .. Kula je porušena 1521. godine tokom turske opsade grada.. ali se na drvorezu Volfganga Resa vidi palata na severnom bedemu Gornjeg grada, istočno od zamka, sa sat kulom okrenutom ga Donjem gradu. Može se pretpostaviti da je satni mehanizam domaće izrade, a da je kula izgrađena po nemačkim planovima, ali ne postoje nikakvi arheološki podaci o njoj.

Izvor: www.hilandar.org

 

Ostavite komentar

Ostavite komentar

https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2019/04/Dr-Milena-Šćepanović-proktolog-hirurg-ordinacija-Proktomed.jpg
Golden Sweden Bitter GIF baner 336x280

Prijavi se za Newsletter