Borač grad i Borački krš – planinarski izlet 25 maja

Borač grad, Borački krš, Boračka reka, Borački kamen i ugašeni vulkan sve za planinarski vikend za dan cveća 25 maj 2013

 

Provedimo nekadašnji Dan cveća 25 maj na nekadašnjem vulkanu. Poznati Borački krš i jedna lepa planinarska šetnja vas očekuju ovoga vikenda. Pozvani ste na izlet u srce Šumadije oko jezera Gruže. Spoj istorije i prirode u idealnom vremenskom periodu za obilazak ovoga kraja kada je najlepši!

.

Borač (515m) – ugašeni vulkan

Izlet na Borač grad i Borački krš pogled na ugašeni vulkan Srbije

Borački krš (515m) se prostire sa leve strane Boračke reke, desne pritoke Gruže, na površini od 52 hektara. Ovaj redak reljefni fenomen čini stenoviti i razriveni deo vulkanskog masiva Ješevca. Delovanjem spoljašnjih sila (vode, vetra i topote) od eruptivnih stena dacita i andezita stvoreni su neobični erozivni mikrooblici reljefa – takozvani glavuci – kojih ima ih u raznim oblicima poput piramide, kupe, stubova, kule, igle, tornjeva, ploča i nazupčenih
grebena.

Na obodu Boračkog krša vidljivi su ostaci slavnog srednjovekovnog grada Borča.

Predpostavlja se da su gradnju ovog utvrđenja započeli Vizantijci, a da je bio dovršen u doba prvih Nemanjića. Prvi put se pominje 1219. godine u prvoj “Žičkoj povelji”, a procvat je doživeo u vreme kneza Lazara i despota Đurđa Brankovića.

Detalji za ljubitelje istorije: Gradnju ovog utvrđenja započeli su Vizantinci, a završili Nemanjići. Kao grad, prvi put je spomenut 1219. godine, a procvat doživljava u vreme kneza Lazara, i despota Đurđa Brankovića. Borač je tada, po nekim podacima, imao četiri hiljade stanovnika, mnogo više od ondašnjeg Londona. Prvi put grad Borač pominje se u „Žičkoj povelji“ Posle Kosovske bitke 1389. godine, tokom jeseni, snage kraljevine Mađarske, predvođene Žigmundom Luksemburškim su upale u Srbiju. Tada su pored ostalih gradova osvojili i Borač.

Mađari su nakon gubitka Borča ponovo osvojili ovaj grad 1397. godine. Nakon konačnog proterivanja Mađara, za vreme despotovine, ovde se izdaje jedna vrlo značajna povelja, kojom se potvrđuju povlastice u trgovini Dubrovačke republike u Srbiji. Kada su Turci napali despotovinu, 1438. godine Borač biva zapaljen i razrušen. Nakon Segedinskog mira 1444. godine, Borač se obnavlja, da bi konačno bio uništen 1458. godine. Tvrđava koja je postojala na Boračkom Kršu, imala je dimenzije 150×70 metara.

Grad je porušio Murat II 1438.god. za vreme osvajanja Srbije kada je porušio i grad u Čestinu i dvor despota Stefana Lazarevića u Belom polju.

Do vrha stena vodi laka pešačka staza, sa kog se prostire pogled na Gružansko jezero. Selo Borač je smešteno u senci ovih čarobnih stenovitih formacija usred doline. Etno domaćinstva u selu nude hranu po pristupačnim cenama.

U podnožju Boračkog krša nalazi se crkva sagrađena 1350. godine. Crkva je sa tri strane zaklonjena strmim liticama, a sa četvrte stoletnim lipama, tako da je vidljiva tek kada se dođe do nje. U blizini crkve nalazi se izuzetno retko sačuvano staro groblje na kojem ima spomenika i stećaka (ima ih preko hiljadu) potiču još iz srednjeg veka. U samom selu je očuvan veliki broj starih srpskih kuća sa kraja 19. i početka 20. veka.

U okolini je poznat Borački kamen, koji je zbog svoje karakteristične boje i svetlucavih delova, koristi kao ukrasni kamen u građevinarstvu.

.

Polazak na izlet na Borač

Polazak 25. Maja u 7h ispred železničke stanice kod plave lokomotive.

Posle šetnje i lakog uspona obićićemo crkvu i ostale znamenitosti Borača. Ko želi da jede moći će u etno restoranu/domaćinstvu u selu, a ako nam ostane vremena obićićemo Gružansko jezero.

Sa sobom poneti: mali ranac sa nešto hrane (sendviči, grickalice, voće, slatkiši…), najmanje 1,5 litar vode, kremu za sunčanje, naočare, kišnu kabanicu, rezervnu presvlaku (majicu) i rezervnu obuću. Sve ostale stvari koje ponesete možete ostaviti u busu tokom naše šetnje. Obući se prikladno pešačenju tj.obuću (patike ili gojzerice), trenerku ili drugu odeću koja je udobna, kao i toplu sportsku jaknu sa kapuljačom ili poneti kapu.

O sportskom klubu „Alti“, ostalim uslugama i biografiji vodiča možete pogledati na sajtu www.alticlub.org.rs

Rezervacije i informacije na tel: 064/1600-522

ili na mail: [email protected]