UN Milenijumski ciljevi razvoja sveta do 2015 godine

Očigledno je da je plan UN postavljen 2000 godine i nazvan Milenijumski ciljevi razvoja sveta, ne ide po planu.

 

UN Milenijumski ciljevi razvoja sveta do 2015 - plan je propao

Znate li šta su Milenijumski ciljevi razvoja sveta Ujedinjenih Nacija?

Prelaz u novi vek je dočekan sa velikim optimizmom u svetu, nadajući se da će od 2000 godine do 2015 godine svet postati bolje mesto za život. Na žalost, tik pred kraj planiranog vremena svima je jasno da je svet zapravo postao lošije mesto nego što je bio 2000-e godine. Teroristički napad 11 septembra u Njujorku, kolonijalni ratovi u Iraku, Avganistanu, Libiji, Siriji, te niz gradjanskih ratova i terorističkih napad akoji potresaju svet, uz svetsku ekonomsku krizu koja je počela 2008-e godine i traje sve do danas, te svetskih pandemija i epidemija totalnog straha, sve to ne budi više nadu.

Zapravo, najveći problem u svetu su napravile one zemlje koje su trebale da budu glavni pokretači svetskog blagostanja i razvoja. Uzimamo ovo kao primer da se vidi da nije Srbija samo ta koja ne postiže ciljeve, to je i globalni svet.

Tako su 2000 godine inicirani od strane Amerike postavljeni ciljevi razvoja sveta u okviru Ujedinjenih nacija. Do sada je samo jedna zemlja u svetu ispunila te ciljeve, i to Bolivija.

UN Milenijumski Ciljevi Razvoja sveta

Milenijumski ciljevi razvoja sveta su zapravo Milenijumska deklaracija Ujedinjenih nacija, koja je potpisana septembra 2000 godine od strane 191 zemlje članice UN. Milenijumska deklaracija obavezuje zemlje potpisnice na sprovodjenje sledećih milenijumskih ciljeva:

1. Iskorenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi

Smanjenje na pola broja ljudi koji žive sa manje od 1 U$ dolara dnevno.

Smanjenje na pola broja ljudi koji pate od gladi.

Povećanje količine hrane za one koji pate od gladi.

2. Postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja

Osiguravanje da sva deca imaju bar osnovno obrazovanje.

Povećan upis đaka mora biti praćen naporima da se osigura da sva deca ostanu u školi i steknu visokokvalitetno obrazovanje.

3. Promovisanje jednakosti polova

Eliminisanje nejednakosti polova u osnovnom i srednjem obrazovanju po mogućstvu do 2005, i na svim nivoima do 2015.

4. Smanjenje smrtnosti kod dece

Smanjenje na 2/3 stepen smrtnosti među decom mlađom od 5 godina.

5. Poboljšanje zdravlja majki

Smanjenje na 3/4 stepen smrtnosti među majkama.

6. Borba protiv HIV/SIDA-e, malarije, i drugih oboljenja

Zaustavljanje i smanjenje širenja HIV/SIDA-e.

Zaustavljanje i smanjenje širenja malarije i drugih opasnih oboljenja.

7. Obezebeđenje ekološke održivosti

Integrisanje principa održivog razvoja u politike i programe država; smanjenje gubitka prirodnih resursa.

Smanjenje na pola broja ljudi bez stalnog pristupa pijaćoj vodi.

Postizanje značajnoih poboljšanja uslova života za otprilike 100 miliona beskućnika, do 2020.

8. Stvaranje globalnog partnerstva za razvoj

Dalji razvoj liberalnog tržišta i finansijskih sistema, predvidivih i nediskriminatorskih. Uključuje obavezu za dobro upravljanje, razvoj i smanjenje siromaštva – na nacionalnoj i međunarodnoj osnovi.

Upućivanje na posebne potrebe najnerazvijenijih zemalja. Ovo uključuje bescarinski sistem za njihove proizvode; smanjenje duga visokozaduženim zemljama; ukdanje zvaničnog bilateralnog duga; i veća zvanična pomoć pri razvoju za zemlje koje su se obavezale na smanjenje siromaštva.

Upućivanje na posebne potrebe država unutar kopna i malih ostrvskih država.

Sveobuhvatno bavljenje problemom duga zemalja u razvoju narodnim i međunarodnim merama kako bi vraćanje duga bilo održivo na duže staze.

U saradnji sa zemljama u razvoju, stvaranje pristojnog i produktivnog posla za mlade.

U saradnji sa farmaceutskim kompanijama, obezbeđivanje pristupa u skladu sa sredstvima zemalja u razvoju.

U saradnji sa privatnim sektorom, obezbeđivanje pristupa pogodnostima savremenih tehnologija naročito informacionih i komunikacionih.