Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Društvo

Matematika rata – rat i statistika, uzroci i efekti napada i pobuna

 

Matematika rata – rat i statistika, uzroci i efekti napada i pobuna

Statistika i matematika rata pomažu da se analizira neka pobuna i sukob i da se predvidi dalji razvoj dogadjaja, da li su pobunjenici ojačali ili oslabili

 

Pregledavamo po medijima i vidimo vijesti iz Iraka, Afganistana, Sierra Leonea (i Ukrajine), i sukob nam izgleda neshvatljiv. A tako je svakako izgledao meni kad sam započeo s ovim projektom. Ali kao fizičar, mislio sam, no, ako mi date podatke, možda ću razumjeti. Znate, dajte nam neki početak.

Matematika rata - rat i statistika, uzroci i efekti napada i pobuna komandosi u akciji

Pa sam, kao naivni Novozelanđanin mislio, pa, idem u Pentagon. Možete li mi dati neke informacije? (Smijeh) Ne. Pa sam morao ozbiljnije razmišljati. I jedne večeri sam u Oxfordu gledao vijesti. Gledao sam brbljave glave na programu koji sam odabrao. I uvidio sam da tu postoje informacije. Postoje podaci u tim strujama vijesti koje konzumiramo. Sav taj šum oko nas zapravo sadrži informacije. Pa sam počeo razmišljati da možda postoji nešto poput javno dostupne inteligencije ovdje. Ako dovoljno tih struja vijesti možemo okupiti možda možemo početi razumijevati rat.

Pa sam upravo to učinio. Okupili smo tim, interdisciplinarni tim znanstvenika, ekonomista, matematičara. Spojili smo te ljude i počeli s pokušajima da ovo riješimo. Učinili smo to u tri koraka. Prvi korak je bio prikupljanje. Obradili smo 130 različitih izvora informacija — od izvješća neprofitnih organizacija do novina i kablovskih vijesti. Unijeli smo sirove podatke i filtrirali ih. Izvukli smo ključne dijelove informacija i izgradili bazu podataka. Baza je sadržavala vrijeme napada, lokaciju, snagu i oružje koje se upotrijebilo. Sve je to u strujama informacija koje dnevno trošimo, i samo moramo znati kako to izvući. A kad smo to učinili, mogli smo početi s nekim sjajnim stvarima. Što ako pogledamo distribuciju snage napada? Što bi nam to reklo?

Matematika rata - rat i statistika, uzroci i efekti napada i pobuna baza podataka

Pa smo počeli s time. I ovdje vidite na vodoravnoj osi imate broj ljudi ubijenih u napadu odnosno snagu napada. A na okomitoj osi imate broj napada. Pa smo ucrtali podatke da dobijemo uzorak. Vidite neku vrstu slučajne distribucije — možda 67 napada, jednu ubijenu osobu, ili 47 napada u kojima je ubijeno sedam osoba. Baš ovo smo uradili i za Irak. I nismo znali što ćemo otkriti. Pokazuje se da smo otkrili nešto prilično iznenađujuće. Uzmete sve sukobe, sav kaos, sve te šumove, i iz toga proiziđe ova precizna matematička distribucija onoga kako napadi izgledaju u ovom sukobu. Ovo nas je zaprepastilo. Zašto bi sukob poput iračkog pokazao ovo kao svoj fundamentalni potpis? Zašto bi postojao nekakav red u ratu? Nismo to zaista razumjeli. Mislili smo da možda ima nešto posebno u iračkom ratu. Pa smo pogledali još neke sukobe. Pogledali smo Kolumbiju, pogledali smo Afganistan, i Senegal.

I isti se uzorak pojavio u svakom sukobu. Ovo se nije trebalo dogoditi. To su različiti ratovi, s različitim vjerskim skupinama, različitim političkim frakcijama i različitim socioekonomskim problemima. Pa ipak, fundamentalni uzorak u temeljima bio je isti za sve. Pa smo proširili promatranje. Pogledali smo po svijetu, sve podatke do kojih smo mogli doći. Od Perua do Indonezije, opet smo proučavali isti uzorak. I otkrili smo ne samo da su distribucije ove ravne linije, već i nagib tih linija, da se grupiraju oko vrijednosti Alfa od 2,5. Pa smo mogli napisati jednadžbu koja bi predvidjela vjerojatnost napada. Ono o čemu govorimo jest da je vjerojatnost kako će napad ubiti X ljudi u zemlji poput Iraka, jednak konstanti, puta snaga napada, a sve na potenciju negativnog Alfa. A negativni Alfa je nagib linije koju sam vam već pokazao.

Pa što? Ovo su podaci, statistika. Što nam ona govori o tim sukobima? S tim smo se izazovom morali suočiti kao fizičari. Kako to objasniti? A ono što smo doista otkrili je da, ako doista promislimo o tome, Alfa predstavlja organizacijsku strukturu pobune. Alfa je distribucija snaga napada, koja je zapravo distribucija snage skupine koja izvodi napade. Pa smo promotrili proces dinamike skupine — ujedinjenje i fragmentaciju. Skupine koje se ujedinjuju. Skupine u raspadanju. I počeli smo analizirati te brojke. Možemo li to simulirati? Možemo li stvoriti takve uzorke kakve vidimo na mjestima poput Iraka? Pokazuje se da nam uspijeva razumno dobro. Možemo pokrenuti simulacije. Možemo to ponovno stvoriti rabeći proces dinamike skupine kako bismo objasnili uzorke koje vidimo posvuda u sukobima širom svijeta.

Pa, što se događa? Zašto bi ti različiti – naizgled različiti sukobi pokazivali isti uzorak? Ono što ja vjerujem je da pobunjeničke snage evoluiraju tijekom vremena. Prilagođavaju se. I pokazuje se da postoji samo jedno rješenje u borbi protiv puno jačeg neprijatelja. A ako ste pobunjenici i ne nađete to rješenje, tada ne postojite. Pa svaka pobunjenička sila koja opstaje, svaki sukob koji traje, izgleda nekako ovako. I to je ono što mislimo da se događa.

Gledajući unaprijed, kako to možemo promijeniti? Kako okončati rat poput iračkog? Kako to izgleda? Alfa je struktura. Njezino stabilno stanje je pri vrijednosti od 2,5. Tako izgledaju ratovi koji traju. Moramo to promijeniti. Možemo to gurnuti prema gore. Snage postaju usitnjenije. Ima ih više, ali su slabiji. Ili to možemo pogurati nadolje. Snažniji su. Ima manje skupina. Ali možda možemo sjesti i s njima razgovarati.

Matematika rata - rat i statistika, uzroci i efekti napada i pobuna Rat u Iraku

Pa ovaj grafikon, sada ću vam ga pokazati. Nitko ovo još nije vidio. Ovo je doslovno ono što smo otkrili prošli tjedan. Vidimo evoluciju Alfa vrijednosti kroz vrijeme. Vidimo početak. Vidimo rast do stabilnog stanja kako izgledaju ratovi širom svijeta. I vrijednost ostaje takva tijekom invazije na Faludžu sve do bombardiranja u Samarri na iračkim izborima 2006. I sustav se preokreće. Giba se nagore u fragmentirano stanje. Ovdje se događa pobuna. I, ovisno o tome koga pitate, pobuna ju je trebala gurnuti još više gore. A dogodilo se suprotno. Skupine su postale jače. Postale su moćnije. Pa si mislim, dobro, sjajno, nastavit će se spuštati. Možemo razgovarati s njima. Možemo naći rješenje. A dogodilo se obrnuto. Opet je krenulo prema gore. Skupine su usitnjenije. A to mi govori jednu od dvije stvari. Ili se nalazimo na početku, i pobuna nije imala učinka. Ili su, napokon, skupine do te mjere usitnjene da možemo početi razmišljati o izvlačenju. Ne znam koji je odgovor na to pitanje. Ali znam da bismo trebali promatrati strukturu pobune kako bismo odgovorili na to pitanje. Hvala vam. (Pljesak)

Sean Gourley

Izvor: TED konferencija

Ostavite komentar

Ostavite komentar

https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2019/04/Dr-Milena-Šćepanović-proktolog-hirurg-ordinacija-Proktomed.jpg
Golden Sweden Bitter GIF baner 336x280