Život Balkana

 

KOLEDARI… UPOZNAJTE KOLEDARE

Ko je koledo i ko su koledari. Folklor i tradicija verovanja proizašla iz paganske prakse slovenskih naroda

 

Kolede lede,

padnalo grede,

utepalo dede,

dede se mači,

baba go kvači

so četiri jajca

guskini, šatkini…

 

Ko je Koledo…

 

Koledo je biće koje se može posmatrati na dva načina: kao zimski duh i kao božanstvo.

Praznici u čast Koleda su se organizovali tokom zime, a najveći praznik je bio Koljada, koji je bio na dan zimskog solsticija. Običaji ovog praznika, zadržani su i u hrišćanstvu, a ima autora koji smatraju da je hrišćanstvo preuzelo ovaj praznik i slavi ga kao Božić. U Bugarskoj se Božić i dalje naziva Koleda. Takođe se čestita vesela Koleda ili čestita Koleda.

Koledo je blizanac s Ovsenjom. Njihova majka je Zlatogorka Maja a otac Dažbog. Ovsenj je rođen pre Koleda pa je upregao konje u nebeske kočije praveći put svom bratu Koledu. Koledo predstavlja silazak boga Krišne ili Krišnjia na Zemlju. Ovsenj se pojavljuje leti a Koledo zimi.

Koledo i koledari stari slovenski praznik i pagansko verovanje

Novo Sunce…

U vreme zimskog solsticijuma, Ovsenj ispraća staru godinu, a Koledo dočekuje novu godinu, odnosno, novo Sunce.

Koledo je dao ljudima znanja o vasioni i nebeskim telima. Dao im je knjigu o zvezdama koja su Sloveni zvali ,,Zvezdana knjiga Koleda’’. Ovde se dolazi do druge sličnosti Koleda i Krišne. Krišna donosi ljudima znanje u vidu knjiga – Veda, a Koledo, takođe, donosi znanje ljudima. Naime, po vedizmu se može smatrati da je Koledo jedno od otelotvorenja Krišne, odnosno, Krišnji, kako se ovo božanstvo javlja kod Slovena. Koledo je napravio i kalendar za ljude, koji su Sloveni zvali ,,Dar Koleda’’ i otkrio je ljudima nauku o Velikom Kolu (Mlečni put, verovatno). Po legendi, poslednji silazak Koleda na Zemlju se može pretpostaviti da je bio oko 6530. pre nove ere. Od tad se ovo znanje prenosilo s kolena na koleno.

Hiperborejci…

Grci su govorili da su sveto zvezdano znanje dobili od Hiperborejaca, sa severa. Hiperborejci su bili narod u grčkim mitovima, koji je živeo na dalekom severu. Hiperborejci nisu znali za ratove i živeli su u izobilju. Poštovali su Sunce i sunčana božanstva. Navodno, u njihovoj zemlji, Sunce nikad nije zalazilo. Po tom što su poštovali Sunce i živeli na severu u odnosu na Grke, moglo bi se zaključiti da se radi o Slovenima. A o dobu kad su Sloveni živeli u izoblju i nisu znali za ratove svedoči i Velesova knjiga. Tako da se može postaviti teorija da su Grci dobili svoja astronomska i astrološka znanja upravo od Slovena. A Sloveni su ovo znanje dobili od Koleda.

Koledovo ime se pominje u mnogim zdravicama. Postoje, takozvane, koledarske pesme ili koledi/e. Ove lirsko-obredne pesme se, uglavnom, prikazuju tokom božićnih praznika i zadržale su se u mnogim krajevima do danas.

Po običajima, Ovsanj je puštao, ispraćajući staro Sunce, mrtve, pa su se muškarci preoblačili u razna ruha i išli po selima pevajući i praveći buku. U koledare su išli isključivo muškarci. Njih je koledarskim pesmama učio mešter. Koledari su išli selom i pevali celu jednu noć, sve do drugog dana posle podne. Koledara je uvek bilo dvanaest, ali su se delili na dve čete po šest momaka. Svaka četa je imala kolovođu koji je nosio fenjer okićen ruzmarinom. Zatim su bila tri pevača i jedan blagajnik. Unajmljivali su torbonošu koji je samo nosio darove, kojima bi ih darivali domaćini. Uglavno su se davali darovi u hrani i piću.

Primer jedne koledarske pesme…

„U našega, Koledo!

Domaćina, Koledo!

Našlo se je čedo, Koledo!

Mlado čedo, Koledo!

Muška glava, Koledo!

Na glavi mu, Koledo!

Kuna – kapa, Koledo!’’

Koledari su išli po sokacima i kucali na kućna vrata na kućama u kojima je gorela sveća „u pendžeri“ – u prozoru. Pevali su pesme koje su bile namenjene svim ukućanima. Pevalo se mladoženji, domaćinu, mladoj, bebama, deci. Sve koledarske pesme su imale svoju namenu. Koledo je u njima pominjan kao zaštitinik i dozivan da podari sreću, snagu, ljubav. On je ovde postajao zaštitnik porodice i pojedinaca.

Kasnije je, u nekim pesmama, zamenjen hrišćanskim božanstvom. Svakako, ovo se može smatrati i normalnim kako je Koledo, zapravo, vedsko božanstvo, odnosno, oblik božanstva koje je jedno-jedinstveno.

(Nikola Milošević)

Izrada maski…

Koleda je u narodu običaj po kojem je od Božića do Bogojavljenja grupa maskiranih mladića i mlađih oženjenih ljudi obilazila svaku kuću u selu i pevala koledske pesme prikazujući, pritom, razne mađijske radnje, sve sa željom da se utiče na zdravlje ukućana i da se dočara obilje i napredak kuće.

Koleđani ili koledari su, zauzvrat, dobijali poklone u hrani i piću od svake kuće. Kod zapadnih Srba, običaj se, davno, izgubio, tako da su i podaci o njemu veoma retki. Zabeležen je kod Srba u Bosni, na Ozrenu i oko Maglaja, gde su koledavci (koledare, koledarice, vješalice) u grupama od 10 do 15 momaka i mlađih oženjenih ljudi obilazili određen zaselak.

Pošto otpevaju pesmu, ulaze u kuću, traže razne poklone…

Običaj je bolje poznat u istočnoj i južnoj Srbiji. Kolede se pripremaju na nekoliko dana pred Sv. Ignjata, negde već od Nikoljdana, a glavna priprema, sastoji se u izradi maski…

Pesma makedonskih koledara

Kolede lede,

padnalo grede,

utepalo dede,

dede se mači,

baba go kvači

so četiri jajca

guskini, šatkini…

Denes e Kolede

utre e Božiḱ

ḱe koleme tele

tele vika lele

ne kolete mene

ḱe vi kupam zelje

da mesite pite

da jadete site

Koledeee

Dva video-priloga…

Vlaški običaji – Koledari, trajanje: 2:16 minuta

Video-link:

httpv://www.youtube.com/watch?v=SYVbTVZeAbE

Koledari u Bugarskoj, trajanje: 4:36 minuta

The Koledari in Yambol Bulgaria

Video-link:

httpv://www.youtube.com/watch?v=1G3FCae2Kww

Izvor: http://miraprika.wordpress.com, Nikola Milošević,

http://www.starisloveni.com

Priredio: V. V. M.

oOOo