Podeli dobar sadržaj sa prijateljima:

 

Velike svetske 3 kreditne rejting agencije imaju moć stvoriti ili slomiti ekonomiju jedne države

U globalnoj ekonomiji dolazi sve više do izražaja moć koju imaju 3 kreditne rejting agencije koje ocenjuju kreditnu sposobnost jedne zemlje, jer njihova ocena odlučuje da li da se investira u vašu zemlju ili ne

 

Način na koji ocjenjujemo nacionalna gospodarstva je posve pogrešan, kaže reformatorica rejting agencija Annette Heuser. Na tajanstvene i prikrivene načine tri privatne kreditne rejting agencije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama imaju silnu moć nad nacionalnim ekonomijama širom svijeta, i posljedice mogu biti katastrofalne. No, što ako postoji i drugi način? U ovom odvažnom predavanju, Heuser dijeli svoju viziju neprofitne agencije koja bi unijela više jednakosti i pravde u taj sektor.

3 kreditne rejting agencije imaju moć stvoriti ili slomiti ekonomiju

Tri agencije koje imaju moć stvoriti ili slomiti gospodarstva

Prije skoro dvije godine, vozila sam se automobilom u Njemačkoj i uključila sam radio. Europa je u to doba bila usred krize s eurom i svi su naslovi bili o državama kojima rejting snižavaju rejting agencije iz Sjedinjenih Država. Slušala sam i pitala se, „Što su te rejting agencije i zašto se svi uzrujavaju oko njihovog rada?“

Da ste toga dana sjedili do mene u autu i rekli mi da ću posvetiti naredne godine u nastojanju da ih reformiram, naravno da bih vas proglasila ludim. No, evo što je doista ludo: način na koji se upravlja tim agencijama. Voljela bih vam objasniti ne samo zašto je vrijeme da to promijenimo, već i kako to možemo postići.

Dopustite da vam kažem nešto o tome što rejting agencije zapravo rade. Kao što ćete pročitati automobilski časopis prije nego što kupite auto, ili baciti pogled na ocjenu proizvoda prije odluke o nabavci kakvog tableta ili telefona, ulagači čitaju rejtinge prije odluke u koju vrstu proizvoda će investirati svoj novac. Rejting može biti u rasponu od takozvanog AAA, što znači da je riječ o vrhunskom ulaganju, pa naniže, sve do razine takozvanog BBB, što označava prilično rizičnu investiciju. Rejting agencije daju rejting kompanijama. Daju rejting bankama. Daju rejting čak i financijskim proizvodima kao što su ozloglašene hipotekarne vrijednosnice. Ali one mogu dati rejting i zemljama, i ti se rejtinzi nazivaju rejtinzima suvereniteta, a ja bih se htjela prvenstveno usredotočiti na te rejtinge suvereniteta.

Već vidim, dok me sada slušate, mislite: no, zašto bih ja o tome brinuo, zar ne? Budite iskreni. Pa, rejtinzi utječu na vas. Utječu na sve nas. Ako rejting agencija ocijeni zemlju, ona zapravo analizira i procjenjuje dug države i njenu mogućnost i spremnost da taj dug otplati. Ako rejting agencija zemlji obori rejting, država mora platiti više kako bi posudila novac na međunarodnom tržištu. To, dakle, utječe na vas kao građanina i poreznog obveznika, jer vi i vaši sugrađani morat ćete platiti više kako biste posudili. No, što ako si zemlja ne može priuštiti platiti više jer je možda kredit preskup? Tada će joj ostati manje na raspolaganju za druge usluge, poput cesta, škola, zdravstvenog osiguranja. I zato biste o ovome trebali voditi računa, jer rejting suvereniteta utječe na svakoga. Iz toga razloga ja mislim da te agencije treba definirati kao javno dobro. One bi morale biti transparentne, dostupne i na usluzi svakome, bez troška.

Ali situacija je sljedeća: na tržištu rejting agencija dominiraju tri igrača, samo tri igrača — Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch — a znamo da gdjegod imamo tržišnu koncentraciju, zapravo nemamo konkurenciju. Nema poticaja za poboljšanje kvalitete proizvoda. I istini za volju, kreditne rejting agencije su doprinijele u guranju svjetske ekonomije na rub ponora, a tek trebaju promijeniti način svoga rada.

Drugo, da li biste zaista kupili automobil samo na temelju preporuke prodavača? Jasno da ne, zar ne? To bi bilo neodgovorno. Ali upravo se to događa u sektoru rejting agencija svakoga dana. Korisnici usluga rejting agencija kao što su države ili poduzeća, plaćaju svoj vlastiti rejting i to očito dovodi do sukoba interesa.

Treće, rejting agencije nam baš i ne govore kako su izračunale svoje rejtinge, ali u naše doba ne možete prodavati ni čokoladicu bez da prikažete sve njene sastojke. No za rejtinge, suštinski element naše ekonomije, mi zaista ne znamo koji su to različiti sastojci. Dopuštamo rejting agencijama da budu netransparentne u svojem radu, i to moramo promijeniti.

Mislim da nema dvojbe da se sektor mora potpuno reorganizirati, ne samo potkratiti na rubovima. Mislim da je vrijeme za odvažan potez. Mislim da je vrijeme za poboljšanje sustava. I zato mi pri Bertelsmann Foundation ulažemo puno vremena i napora razmišljajući o alternativi za taj sektor. Razvili smo prvi model neprofitne rejting agencije za rizik suvereniteta i zovemo ga po akronimu, INCRA.

INCRA bi promijenila postojeći sustav uključujući još jednog, neprofitnog, igrača u splet. Riječ je o neprofitnom modelu koji bi se temeljio na održivim donacijama. Donacije bi stvorile prihod koji bi nam omogućio da upravljamo poslovnim aktivnostima, vodimo rejting agenciju, i omogućile bi nam da svoje rejtinge učinimo javno dostupnima. Ali to nije dovoljno za stvarnu razliku, zar ne? INCRA bi se također temeljila na vrlo, vrlo jasnoj upravljačkoj strukturi koja bi onemogućila bilo kakav sukob interesa, i uključila bi mnoge društvene subjekte. INCRA ne bi bila samo europska ili američka rejting agencija. Bila bi prava međunarodna agencija, u kojoj bi posebno rastuća gospodarstva imala jednak interes, glas i bila jednako zastupljena.

Druga je velika razlika koju bi INCRA stvorila to što bi temeljila procjenu rizika suvereniteta na većem broju indikatora. Gledajte na to ovako: ako provodimo rejting suvereniteta, zapravo promatramo gospodarsko tlo države, njene osnovne makroekonomske čimbenike. Ali moramo si postaviti i pitanje tko oplođuje ekonomsko tlo te države, zar ne? Država ima mnogo baštovana i jedan od njih je vlada, pa se moramo pitati kako se upravlja zemljom? Kako se rukovodi? Iz toga smo razloga osmislili ono što zovemo indikatorima budućeg razvoja. Ti vam indikatori pružaju puno bolji uvid u socioekonomski razvoj zemlje. Nadam se da ćete se složiti da vam je važno znati je li vaša vlada voljna ulagati u obnovljive izvore energije i obrazovanje. Važno vam je znati je li vlada vaše zemlje u stanju upravljati krizom, je li, napokon, vlada u stanju provesti reforme koje je obećala. Na primjer, ako bi INCRA sada dala rejting Južnoj Africi, naravno da bismo vrlo pozorno promotrili nezaposlenost mladih u toj zemlji, koja je najveća na svijetu. Ako je preko 70 posto stanovnika mlađih od 35 godina nezaposleno, naravno da to ima silan učinak na gospodarstvo danas, a još više u budućnosti. Naši prijatelji u agencijama Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch će nam reći da bi i oni to uzeli u obzir. Ali znate što? Ne znamo kako bi točno oni to uzeli u obzir.

I time dolazim do treće velike razlike koju bi INCRA uvela. INCRA ne bi samo objavila rejtinge, već bi objavila i indikatore, kao i metodologiju.

Nasuprot današnjem sustavu, INCRA bi bila potpuno transparentna. U biti, INCRA bi pružila alternativu sadašnjem sustavu s tri velike rejting agencije, tako što bi uključila novog, neprofitnog igrača koji bi povećao konkurenciju, poboljšao transparentnost sektora, i povećao kvalitetu.

Možda vam rejtinzi suvereniteta i dalje izgledaju kao vrlo malen dio izrazito kompleksnog financijskog svijeta, ali velim vam da je vrlo važan, i da ga je vrlo važno popraviti, jer rejtinzi suvereniteta utječu na sve nas, i trebalo bi ih promatrati i definirati kao javno dobro. Zbog toga mi sada testiramo naš model, i pokušavamo otkriti može li on okupiti skupinu sposobnih i voljnih sudionika koji će realizirati INCRA-u. Zaista vjerujem da je uspostava INCRA-e u svačijem interesu, i da sada imamo jedinstvenu priliku da INCRA postane kamen temeljac novoga, obuhvatnijega financijskog sustava. Zato što smo predugo pustili da veliki financijski igrači postupaju po svome. Vrijeme je da im damo društvo.

Hvala vam.

 

Izvor: Ted konferencija

Podeli dobar sadržaj sa prijateljima: