Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Zdravlje

Što su vitamini i šta nisu – hranljivi sastojci i mikroelementi u ishrani

 

Što su vitamini i šta nisu – hranljivi sastojci u ishrani

Što su vitamini a što hranljivi sastojci. Kako vitamini deluju i treba li uzimati dodatke ishrani

 

 

Što su vitamini

Moramo pribavljati vitamine iz organskih namirnica ili prehrambenih dodataka da bismo se održali u životu.

Kada spomenem riječ „vitamin“, većina ljudi pomisli „pilula“. Pomisao na „pilulu“ predočava konfuzne predodžbe o lijekovima i drogama. Iako vitamini svakako često mogu da ostvare što i lijekovi i droge, oni nisu ni jedno ni drugo.

• Sasvim jednostavno, vitamini su organske materije neophodne za život. Vitamini su bitni za normalno funkcioniranje naših tijela i, osim nekoliko izuzetaka, ne mogu biti proizvedeni ili sintetizirani u našim tijelima. Oni su neophodni za naš rast, krepkost i osjećaj dobrog zdravlja. U svom prirodnom stanju nalaze se u malim količinama u svoj organskoj hrani. Moramo ih dobiti iz tih namirnica ili putem prehrambenih dodataka.

Ono što treba da imate na umu jest da dodaci koji su dostupni u obliku tableta, kapsula, tečnosti, praha, čak i injekcija, još uvijek predstavljaju samo hranljive materije i da su oni, ukoliko nisu sintetički proizvedeni, također dobiveni iz živih biljaka i životinja.

• Nije moguće održati život bez svih esencijelnih vitamina.

Što su vitamini i šta nisu - hranljivi sastojci i mikroelementi u ishrani

Što vitamini nisu

Vitamini nisu ni pilule za jačanje ni zamijene za hranu.

Mnogi misle da vitamini mogu da zamjene hranu. Oni to ne mogu. U stvari, vitamini se ne mogu asimilirati bez unošenja hrane. Postoje mnoga pogrešna vjerovanja o vitaminima i ja se nadam da će ova knjiga većinu njih razjasniti.

• Vitamini nisu pilule za jačanje i sami po sebi nemaju kalorijske ili energetske vrijednosti.

• Vitamini nisu zamjena za proteine ili bilo koje druge hranljive materije, kao što su minerali, masti, ugljikohidrati, voda — čak nisu zamjena ni jedan za drugog!

• Sami vitamini nisu sastavni dijelovi strukture našeg organizma.

• Ne možete da uzimate vitamine, da prestanete da jedete i očekujete da budete zdravi.

Kako vitamini djeluju

Ako zamislite tijelo kao automobilski motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, a vitamine kao svjećice, prilično ste dobro predstavili sebi kako ti začuđujuće majušni sastojci hrane djeluju na nas.

Vitamini reguliraju naš metabolizam preko enzimskih sistema. Nedostatak jednog od njih može dovesti u opasnost cijelo tijelo.

Vitamini su sastavni dijelovi naših enzimskih sistema koji, djelujući poput svjećica, potiču i reguliraju naš metabolizam, održavajući nas aktivnim i vrlo sposobnim.

U usporedbi sa našom potrošnjom ostalih hranljivih sastojaka, kao što su proteini, masti i ugljikohidrati, naša potrošnja vitamina (čak i pri nekim predoziranim režimima) neznatna je. Ali deficit čak i samo jednog od vitamina može dovesti u opasnost čitav ljudski organizam.

Treba li uzimati dodatke?

,,Svako tko je u prošlosti jeo šećer, bijelo brašno ili
konzerviranu hranu ima neko oboljenje izazvano
pomanjkanjem nekog sastojka u hrani. . .“

Pošto se vitamini nalaze u svim organskim materijama, od kojih neke sadrže jednog vitamina više nego drugih i u većim ili manjim količinama, može se reći da ako jedete „pravu“ hranu u uravnoteženoj ishrani dobivate sve vitamine koji su vam potrebani. I vjerojatno ćete biti u pravu. Problem je u tome što malo nas može sebi da pripremi takvu mitsku hranu. Prema dr Denijelu T. Kigliju (Daniel T. Quigley), autoru djela Nacionalna neuhranjenost (The National Malnutrition),’ „Svako tko je u prošlosti jeo prerađen šećer, bijelo brašno ili konzerviranu hranu ima neko oboljenje izazvano pomanjkanjem nekog sastojka u hrani, a stupanj oboljenja ovisi od postotnog učešća takve hrane sa nedostacima u ishrani.“

Pošto su u većini restorana skloni da podgrijavaju hranu ili da je održavaju toplom lampama za grijanje, ako često objedujete izvan kuće izloženi ste opasnosti od nedostatka vitamina A, B1 i C. (A ako ste žena između trideset i četrdeset godina, ova vrsta objedovanja koja vas pošteđuje posla vjerojatno će vas koštati dragocjenog kalcija i željeza.) Većina namirnica koje jedemo bila je podvrgnuta nekoj obradi i lišena nekih hranljivih sastojaka. Uzmimo razne vrste kruha i žitarica kao primjer. U stvari, sve vrste kruha i brašna koje nalazimo u današnjim samoposluga bogate su jedino ugljikohidratima. ,,Ali oni su obogaćeni!“ reći ćete. Upravo je tako ispisano na naljepnici: Obogaćeni.

Obogaćeni? Standard obogaćivanja za bijelo brašno sastoji se u tome što se dvadeset dva prirodna hranljiva sastojka koji su uklonjeni nadoknađuju sa tri B vitamina, vitaminom D, kalcijem i solima željeza. Pa zaista, to je prilično krhak kolac za osnovnu životnu materiju.

Mislim da možete shvatiti zbog čega je odgovor o dodacima jasan.

Što su hranljivi sastojci?

To nisu samo vitamini, mada ljudi često smatraju da su oni isto što i vitamini.

Šest važnih hranljivih sastojaka

Ugljikohidrati, proteini (koji su sačinjeni od aminokiselina*), masti, minerali, vitamini i voda su hranljivi sastojci — sastojci hrane koji se mogu apsorbirati — i koji su neophodni za dobro zdravlje.. Hranljivi sastojci neophodni su za stvaranje energije, funkcioniranje organa, iskorištavanje hrane i rast stanica.

Razlika između mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka

Mikrohranljivi sastojci, kao što su vitamini i minerali, sami ne osiguravaju energiju. Makrohranljivi sastojci — ugljikohidrati, masti i proteini — ostvaruju to, ali samo kada ima dovoljno mikrohranljivih sastojaka da ih pokrenu.

Kada su u pitanju hranjivi sastojci, manjak je često isto što i višak.

Količina mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka potrebna za dobro zdravlje veoma je različita — ali i jedni i drugi su značajni. (Vidi dio 70, „Veza proteini — aminokiseline“.)

Kako djeluju hranljivi sastojci

Tijelo upotrebljava hranljive sastojke da bi ihiskoristilo.

Hranljivi sastojci u osnovi djeluju posredstvom probave. Probava je proces neprestanog kemijskog probavljanja materija koje ulaze u tijelo kroz usta. Materije se razlažu djelovanjem enzima u manje i prostije kemijske dijelove, koji se onda mogu apsorbirati kroz zidove sistema za probavu — mišićne cijevi sa otvorenim krajevima, duge više od devet metara, koja prolazi kroz tijelo — i napokon odlaze u krvotok.

 

Erl Mindel – Vitaminska biblija

Ostavite komentar

Ostavite komentar