Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Društvo

Što je istina iza medijske istine o koju se spotičemo

 

Što je istina iza medijske istine o koju se spotičemo u svakodnevnom životu

Američki istraživač Des Grifin se još 1974 godine zapitao što je istina o našem društvu u knjizi Četvrti Rajh bogatih. Od tada je prošlo 40 godina a ta (ne)istina se nije promenila

 

ŠTO JE ISTINA?

„Što je istina?“ upitao je visoki dužnosnik Rimskog Carstva prije gotovo 2000 godina. To je dobro pitanje, a ujedno i pitanje koje nepregledna, golema većina ljudi briše iz svojih misli pri susretu s problemom.

Naši su umovi poput nevjerojatno složenih kompjutora. Tijekom svakodnevnih aktivnosti milijuni poruka munjevitom brzinom ulaze i izlaze iz naših „mentalnih kompjutora“ kroz pet osjetila – osjet vida, sluha, okusa, mirisa i dodira – i milijuni odluka bivaju donesene na temelju priljeva informacija i našeg razumijevanja istih. Taj je proces postao u toj mjeri automatizirana, refleksna aktivnost da smo rijetko kada svjesni toga da se te odluke donose.

Što je istina iza medijske istine o koju se spotičemo
Ostaci Malezijskog putničkog aviona oborenog u Ukrajini – što je istina ko ga je oborio?

Nažalost, većina nas sklona je prepustiti se tome da nas život nosi dok donosimo automatske ili poluautomatske odluke koje se prečesto temelje na dezinformacijama, poluistinama ili čak potpunim lažima!

Kao što je jedan autor rekao: „Prepuštanje je nesvjestan proces. Često nismo svjesni da smo u opasnosti dok se ne nasučemo. Svi smo neprestano izloženi promjenama u tijeku mišljenja, navika, i sličnog, a one naginju tome da nas neprimjetno odvuku od pozicije koju bismo trebali držati.“

Ali što je s novim ili nepoznatim informacijama koje dolaze u naš um? Kako se nosimo sa znanjem koje naši „mentalni kompjutori“ odmah ne prepoznaju? U većini slučajeva, naš visoko razvijen, vrlo osjetljiv obrambeni mehanizam stupa u akciju i preplavljuje naše umove s tisuću i jednim očiglednim razlogom zašto bismo trebali slijediti liniju manjeg otpora i riješiti se istine u najranijoj mogućoj fazi.

Kao što je pokojni Sir Winston Churchill jednom rekao: „Većina se ljudi u jednom trenutku svojeg života spotakne o istinu. Većina se podigne, obriše i požuri za svojim poslom kao da se ništa nije dogodilo.“

Da li ste i vi takvi? Ako se zaista zamislite nad ovim, bit ćete primorani da primijetite apsolutnu istinu ovih komentara, kao i to da se oni više ili manje odnose i na vas. To je jednostavno odlika ljudske prirode!

Za većinu ljudi svijet je velika zbrka kontradiktornih i zbunjujućih ideologija – bez smisla, razloga ili svrhe! To je istina – ali površinska! A tko danas sagledava više od vanjštine neke dane situacije? Malo tko! Ta manjina ljudi koji su bili dovoljno potpuni, uporni i dovoljno jakih želudaca da bi se posvetili bespoštednoj potrazi za istinom i razumijevanjem, otkrili su da ona pruža neizmjerne nagrade i zadovoljstva! Istina se rijetko, ako ikad, nalazi na jednom mjestu. Kao što je drevni prorok rekao, cijela istina nalazi se „malo ovdje, malo ondje“ (Iz 28,10). Poput zlata, posjedovati istinu rijetko je i vrlo vrijedno. Da su se nekom srećom ljudi tijekom vremena posvetili potrazi za istinom i potpunošću s istim žarom i marljivošću s kojima su žudjeli za posjedovanjem zlata, svijet bi bio osjetno drugačije mjesto za život.

Razlog koji stoji iza ovog paradoksa jasno je predočen na stranicama Biblije: „Svjetlo (istina) je došlo na svijet, a ljudi su voljeli tamu više nego Svjetlo, jer su im djela bila zla. Jer svatko tko čini zlo, mrzi Svjetlo i ne dolazi k Svjetlu, da se ne otkriju njegova djela“ (Iv 3,19-20).

Svjesni smo toga – pogotovo s obzirom na nedavne događaje i otkrića – da istinoljublje i visoka moralnost nisu kvalifikacije potrebne za službu političara, bez obzira da li je riječ o gradskoj, državnoj ili federalnoj razini – ili čak o Bijeloj kući! Zapravo, ako ništa drugo, takvi bi atributi bili prilična smetnja, čak i ozbiljna mana dužnosniku ili pretendentu na bilo koji od navedenih položaja. Američka politička scena teško je preopterećena prevarantima, gotovanima i prevrtljivcima koji su kroz razdoblje od samo nekoliko desetljeća lišili veliku američku naciju doslovno cijelog njezinog dostojanstva, samopoštovanja i bogatstva. Unatoč tomu što se sasvim očito dogodilo, zapanjujuće je mali broj ljudi počeo tek nazirati da su bili lakovjerne žrtve najdrskije prijevare u zabilježenoj povijesti.

Jedna od najjasnijih lekcija u ljudskom iskustvu, koja se najlakše prihvaća, činjenica je da sama pojavnost nije nikakav pokazatelj istine.  Svi smo svjedočili situacijama kada su se „fantastične kupovine“ i „nevjerojatni popusti“ ispostavili kao skupi promašaji. Većina previđa činjenicu da je ovo pogotovo primjenjivo u političkom zakonodavstvu: socijalna skrb i drugi navodni programi pomoći ilustracija su ove ideje!

Što je s tiskom – da li je on iskren? Šokantan – ali istinit odgovor na ovo pitanje pružio je John Swinton, urednik lista New York News, na godišnjoj večeri Američkog novinskog udruženja 1914:

U Americi ne postoji neovisan tisak, s iznimkom novina u malim provincijskim gradićima. I vi i ja to znamo. Nitko se od vas ne usuđuje izgovoriti ovo pošteno mišljenje. Kada biste to i učinili, unaprijed znate da se to nikad ne bi objavilo

Zadaća je newyorškog novinara da laže, prikriva istinu, da se klanja pred nogama moćnika, da prodaje svoju zemlju i rasu za svoj dnevni kruh, ili drugim riječima, za svoju plaću. Svi smo mi oruđa i podanici bogataša u sjeni. Mi smo marionete. Ti ljudi povlače konce i mi plešemo. Naše vrijeme, naši talenti, naši životi i sposobnosti u vlasništvu su tih ljudi – mi smo intelektualne prostitutke.

Laž ne može egzistirati sama po sebi. Po svojoj prirodi ona mora biti poduprta drugom laži. A one se zatim moraju osloniti na nove laži. Takva praksa se brzo razvija u zbrku prijevara i laži u kojoj istina s vremenom postaje sve više potisnuta.

„O, kako zamršenu mrežu zaplićemo kada se bavimo prijevarama!“

S druge strane, istina je neovisna – jaka, nepokolebljiva i trajna. Nema potrebe da ju „brane“ oni koji u nju vjeruju. Sama se brani od svojih protivnika – i izlazi iz napada čista, jednostavna i neokrnjena – istina!

Henry Ford, veliki pionir autoindustrije, bio je vrlo jezgrovit: „Istina često izgleda nerazumna; istina je često depresivna; ponekad se čini zlom; ali ona ima vječnu prednost, ona je istinita, i sve što se zasniva na njoj ne donosi niti stvara konfuziju.“

„Vjerovati da bismo mogli biti u krivu u vezi s nečim – gotovo bilo čega – je, nažalost, vrlo poražavajuće iskustvo za ego nekih (ako ne i većine) ljudskih bića. Razotkrivanje mitova i predrasuda može izazvati psihološka oštećenja koja su ravna potpunoj destrukciji ega.“

Kada je zaštitni prekrivač uklonjen, s njim odlazi i onaj udobni kutak u koji se možemo zavući kada neka nova izazovna ideja naiđe i uznemiri naše umne procese. Imamo svoju prvu crtu obrane od istine i ona je daleko djelotvornija od bilo kakvog radara ili razvijenog vojnog sustava obrane od projektila. Ona nam nepogrešivo govori da nismo u krivu, nego u pravu, bez obzira na sve! Većina ljudi se tvrdoglavo opire bilo kakvoj novoj istini s cijelom serijom obrana na prvoj crti i nekoliko rezervnih sustava povrh toga! Ali kada istina napokon porazi sve njihove obrane, prisiljeni su se osloniti na ono izlizano opravdanje: „‘Što misliš, tko si ti? Tko te je za to ovlastio?’ Ako sve drugo propadne, ljudi su skloni ‘spuštanju’ ovakve vrste“ (G. T. Armstrong, časopis Good News, listopad 1975.).

Što bliže istražujemo istinu, to savršenija, jednostavna i čista ona postaje – i utoliko jasnije i prodornije baca svjetlo na događaje oko nje! Kako ćete napredovati kroz ovu knjigu, nailazit ćete na mnoge stvari koje će vas zainteresirati i obrazovati i s kojima ćete se složiti. To je dobro! Također ćete naići na mnoge činjenice koje će se na prvi pogled doimati poput idiotizma. Vaš prvi poriv mogao bi biti da odložite knjigu i odbacite sadržaj kao „potpuno smiješan“, „glupost“, „fanatički“ ili „pretjeran“. To je također razumljivo: sam autor jednako je reagirao kada se upoznao s istim informacijama! Sjetite se, međutim, opomene mudrog kralja Salomona (Posl 18,13): „Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.“

Tijekom čitanja, vodilja neka vam bude definicija istine iz Websterova Ilustriranog rječnika: „U skladu s realnošću; vječni princip ispravnog ili prirodni poredak stvari; vjernost, ustrajnost; slaganje sa standardom ili pravilom; točnost.“

Istina će se uvijek savršeno uklapati u realnosti svijeta – društvo u kojem živimo!

 

Des Grifin – Čatvrti Rajh bogatih

Ostavite komentar

Ostavite komentar

https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2019/04/Dr-Milena-Šćepanović-proktolog-hirurg-ordinacija-Proktomed.jpg
Golden Sweden Bitter GIF baner 336x280