Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Zdravlje

Srce, srčani mišić i srčane smetnje

 

Srce i srčani mišić

Šta je srce i kako pravilno funkcioniše. Srčani mišić, delovi srca i srčane smetnje. Gradja srca i srčana šupljina.

 

 

SRČANE SMETNJE

Danas se ni o jednom organu ljudskoga tijela toliko ne govori i ne piše kao o srcu. Taj veliki interes za srce razumljiv je s obzirom na to što su bolesti srca i krvnih žila najčešći uzrok smrti.

Srce je dio tijela za koji čovjek od davnine pokazuje naročit interes. Srce je jedini organ tijela čiji rad čovjek povremeno osjeća. Dok svi drugi organi rade nečujno, rad srca može se osluškivati na prednjoj prsnoj stijenci ili osjetiti pipanjem pulsa. Srce je organ koji ima najužu i najuočljiviju vezu s ljudskim osjećajima. Svaki se čovjek uvjerio kako duševna uzbuđenja utječu na rad njegova srca. Ubrzanje ritma u borbi, veselju i radosti, pritisak i bol u tuzi, čovjek je uočio već u dalekoj prošlosti. Pojam života vezan je uz rad srca, a njegovo mirovanje znači smrt. Stoga je srce postalo simbol života.

Srce u radu, srčani mišić i srčane smetnje
Srce – pokretač krvotoka

Vjerovalo se da čovjek postaje hrabriji ako pojede srce životinje, ponekad i čovjeka. Srce je organ koje se najčešće prinosio kao žrtva bogovima. Ljudi su počeli vjerovati da je srce centar čitavoga duševnog života, izvorište ljudskih osjećaja. Zbog toga su o srcu više pisali pjesnici negoli liječnici. »U srcu pjesnika zanosna pjesma niče «, piše grčki pjesnik Pindar prije 2500 godina. Liječnik Harvey, koji je otkrio krvotok u XVII stoljeću, piše u uvodu svoje knjige: »Srce je temelj života od kojega zavise sve životne pojave, iz kojega proizlazi sva snaga i jakost.«

Kao uspomena na vjerovanje u prošlost, srce još i danas predstavlja simbol ljubavi i hrabrosti. No, srce je i organ o kome još i danas postoje brojne zablude, krive predodžbe o gradi, značenju i funkciji. To je razlog zbog čega više od polovine pacijenata, koji dolaze liječniku tužeći se na »srčane smetnje«, imaju potpuno zdravo srce. No, to je također razlog što mnogi ljudi sami liječe pravu srčanu bolest tako dugo dok ih njihovo samoliječenje ne dovede u tako teško stanje da je potrebna hitna liječnička intervencija.

Srce je šuplji mišićni organ koji se u određenom ritmu steže i opušta i ima ulogu pumpe. Prije nego što se čovjek rodi, pa sve do trenutka smrti, ta mišićna pumpa neprekidno radi izvršavajući svoj jedini zadatak: da pokreće krv u kružnom toku krvnim žilama tijela. Tek pokretanjem (cirkulacijom), krv može ispunjavati za život bitne zadaće: prenos kisika i hrane stanicama tijela, odstranjivanjem štetnih tvari iz organizma, zaštita tijela od bolesti, održavanje stalne temperature.

Srce je smješteno u sredini prsnoga koša, između lijevoga i desnog plućnog krila. Mišićna ploča, ošit ili dijafragma, dijeli ga od organa koji se nalaze u trbušnoj šupljini, želuca i jetre. U bazi srca ulaze i izlaze velike krvne žile, arterije i vene, tako da izgleda kao da je srce o njih obješeno. Donji je dio sužen i vrhom dodiruje prednju prsnu stijenku s lijeve strane prsnoga koša, između 5. i 6. rebra. Udarci srca mogu se vidjeti u mršavih ljudi kao srčane pulsacije. S obzirom na to što vrh srca udara o lijevu stranu prsnoga koša, mnogi ljudi griješe kada smatraju da je srce
smješteno u lijevoj polovini prsne šupljine.

Biljne kapi za bolju cirkulaciju, elastičnije kapilare i manje hemoroide BioCapillary
Biljne kapi za bolju cirkulaciju, elastičnije kapilare i manje hemoroide BioCapillary

Veličina srca tek je nešto veća od veličine stisnute šake. Težina srca odrasla čovjeka iznosi oko 300 grama. Fizički radnici i sportaši imaju Srce je smješteno u sredini prsnoga koša i obuhvaćeno čvrstom vrećom od vezivnoga tkiva – osrčjem povećano srce koje teži i više od pola kilograma. Tjelesno vježbanje od nekoliko mjeseci dovodi do proširenja srčanih šupljina i povećanja (hipertrofije) srčane mišićne mase. Takvo srce postaje ne samo veće nego i snažnije. Srce koje nije u kondiciji, srce čovjeka koji fizički nije aktivan, malo je i slabo, kao što je slab i svaki drugi mišić koji stalno ne vježba. Ali i povećano srce može pratiti mnoge bolesti srca i krvnih žila. Za razliku od sportskoga srca, takvo srce postaje prošireno da bi nadoknadilo nedostatak.

Srce je građeno u tri sloja, najdeblji je srednji, mišićni sloj, miokard. S unutarnje strane obložen je tankom opnom, endokardom. Tanka glatka opna oblaže i vanjsku stranu srca. Čitavo je srce obuhvaćeno »vrećom« od čvrstoga vezivnog tkiva, osrčjem, perikardom. U prostoru između »vreće« i srca nalazi se tanak sloj tekućine da bi se izbjeglo trenje. Osrčje onemogućuje prejako rastezanje srca. Sva tri srčana sloja podložna su upalnim promjenama, a najčešća je reumatska upala. Ovisno o tome koji je sloj zahvaćen, govori se o upali srčanoga mišića, o miokarditisu, upali unutarnje opne, endokarditisu, ili vanjskoga omotača, perikarditisu. Upalne promjene često ostavljaju trajne posljedice.

Srčana šupljina podijeljena je mišićnom pregradom na dva dijela, na lijevu i desnu polovinu. Svaka polovina sastoji se od pretklijetke i klijetke, između kojih se nalaze srčani zalisci što poput ventila usmjeravaju krv samo u jednom smjeru. Kroz dvije velike vene sva venozna, »već istrošena«, krv dolazi u desnu pretkomoru, zatim u desnu komoru, iz desne komore ide u pluća, gdje se osvježava primajući kisik, iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru, zatim u lijevu komoru, odakle se izbacuje, u glavnu krvnu žilu koja odvodi krv od srca prema periferiji tijela (aorta). Promjene na srčanim zaliscima podloga su mnogih srčanih bolesti. Srčani zalisci mogu biti suviše suženi pa krv teže prolazi kroz srce (stenoza), ili mogu biti suviše prošireni tako da »ne dihtaju«, što omogućuje vraćanje krvi u obrnutom smjeru (insuficijencija). Takve promjene na zaliscima nazivamo srčanim greškama. U rijetkim slučajevima srčane greške mogu biti prirođene, mnogo su češće posljedica bolesti stečenih u toku života: upala i visokoga krvnog tlaka.

Srce se prosječno steže i opušta 72 puta u minuti. Svakim stiskom izbacuje u glavnu arteriju (aortu) oko 70 ccm krvi, što znači da u jednoj minuti kroz njega prođe 5 litara krvi. Ta količina prođe u jednoj minuti čitavim krvožilnim sustavom. Zbog tjelesnoga opterećenja raste potreba za povećanom količinom krvi i srce tada podvostručuje količinu izbačene krvi. Trenirane osobe mogu u jednoj minuti izbaciti više od 30 litara krvi. Takvu rezervnu snagu može imati samo zdravo i dobro trenirano srce. Mnoge srčane smetnje nastaju zbog toga što netrenirano srce ne može povećati količinu izbačene krvi prilikom povećanoga tjelesnog napora. Brzina kojom srce kuca često pokazuje u kakvom je stanju. Zdravo, trenirano srce radi sporije jer pri svakom otkucaju izbacuje više krvi. Netrenirana će osoba i prilikom najmanjega napora jako ubrzati rad srca. Znatnija usporenja kao i ubrzanja srčanoga rada mogu biti popratna pojava mnogih srčanih i drugih bolesti tijela.

Podražaji za rad srca dolaze iz samoga srca. U desnoj pretkomori postoje posebne nakupine stanica koje stvaraju električni podražaj što se širi po srcu i izaziva stezanje. To je srčana »električna centrala«, dugačka svega 1 cm i široka 3 mm. Zahvaljujući njoj, srce može raditi potpuno nezavisno od ostalih dijelova tijela. To znači da srce može kucati izvjesno vrijeme nakon toga što je izvađeno iz tijela i lišeno svih veza s tijelom.

Srčane smetnje i poremećaji nastaju zbog kvara u »električnoj centrali«, zbog toga što se poremetilo širenje električnih podražaja srčanim mišićem.

BioHipertenzija biljne kapi za visok krvni pritisak i holesterol u krvi
BioHipertenzija biljne kapi za visok krvni pritisak i holesterol u krvi

Iako radi samostalno, srce je bogato opskrbljeno živcima; živčani sustav u znatnoj mjeri utječe na njegov rad; taj utjecaj odnosi se uglavnom na usporenje i ubrzanje srčanoga rada. Koji put jak živčani nadražaj može ubrzati srčani rad više od 200 otkucaja u minuti, a može ga i znatno usporiti, čak do potpunoga zastoja. Zbog toga se promjene u mozgu ili u drugim dijelovima mogu odraziti na rad srca preko autonomnoga (vegetativnog) živčanog sustava, živčevlja, koje radi bez utjecaja ljudske volje.

Nema čovjeka koji se sam nije uvjerio u usku vezu između ljudskih osjećaja i rada srca. Uzbuđenje i radost dovodi do ubrzanja rada srca, do osjećaja »lupanja« srca. Ljudi najčešće nisu skloni prihvatiti osjećajni poremećaj kao uzrok smetnji. Iako najveće broj srčanih smetnji zapravo nastaje na »živčanoj bazi«, takvi pacijenti ne žele taj uzrok priznati ni sebi ni svojoj okolini. Da bi dokazali kako je »prava srčana bolest« uzrok njihovim tegobama, oni stalno obilaze ambulante, specijalističke ustanove, podvrgavaju se najrazličitijim pretragama, muče sebe i druge i opterećuju zdravstvenu službu.

Srčani mišić ima svoje posebne arterije koje ga opskrbljavaju krvlju, tj. hranom i kisikom, i koje iz srčanoga mišića neprekidno odstranjuju otpadne tvari. S obzirom na to što srce radi neprekidno više desetljeća i što se kroz to vrijeme stisne oko 3 milijarde puta, stanje zdravlja srčanih
krvnih žila bitno je za život čovjeka. Najveći broj srčanih bolesti posljedica su bolesnih promjena u krvnim žilama srčanoga mišića. Bolest krvnih žila najčešći je uzrok smrti.

 

Valentin Vnuk – Kućni liječnik dijagnostičar

Ostavite komentar

Ostavite komentar