Kako se Putin odnosi prema oligarsima

Ruski predsednik voli glumce i umetnost. Dobar prijatelj mu je Nikita Mihalkov. S druge strane Vladimir Putin i ruski oligarsi su u posebnim odnosima, ne uvek jednostavnim

 

Putin otvoreno simpatiše glumce

Njegova omiljena glumica je austrijska kinozvezda Romi Šnajder (sada pokojna), teatar (on voli „Savremenik“) i balet, tako da ne čudi da je njegov drugi prijatelj, Nikita Mihalkov, vodeći ruski režiser. Putin se divi njegovim pričama o najpoznatijoj umetničkoj porodici, u kojoj se on rodio. Njegov pradeda je za vreme imperatora bio general-guverner Jaroslavlja, njegov otac, Sergej Mihalkov, dobro poznat kao dečiji pisac, mada je on napisao tekstove sovjetske i ruske nacionalne himne. Nikitina majka, pesnikinja Natalija Končalova, kćerka je poznatog umetnika  -avangardista Petra Končalovskog i unuka još jednog poznatog umetnika Vasilija Surikova. Stariji Nikitin brat, takođe režiser, Andrej Končalovski, poznat pre svega po svojoj saradnji sa Andrejem Tarkovskim i vlastitim holivudskim filmovima, među njima „Voz begunac“.

Vladimir Putin, Nikita Mihalkov i ruski oligarsi - Vladimir Putin i Oleg Deripaska

Vladimir Putin i ruski oligarh i saradnik Oleg Deripaska

„Ne samo da je Vladimir poklonik Mihalkova, nego on pažljivo sluša, kada režiser priča o svojim dogodovštinama i karijeri, – priča jedan njihov zajednički prijatelj, koji je proveo sa njima mnogo vremena. – On takođe ima poznatu karijeru. Mihalkov je snimio film „Crne oči“ sa Marčelo Mastrojanijem u glavnoj ulozi, o starcu koji priča o svojoj mladalačkoj ljubavi. On je takođe svetski poznat kao režiser koji je snimio „Blizu raju“, ili „Urga – teritorija ljubavi“, i „Spaljeni suncem“. Sam Mihalkov nastupao je u ulozi cara Aleksandra 1998. godine u filmu „Sibirski berberin“. Putin je gledao sve njegove filmove. On voli filmove, posebno vesterne, veliki je simpatizer kauboja“.

Mihalkov, koji često organizuje večerinke u svojoj vili, gde Putin može „olabaviti kravatu“, retko javno govori o predsedniku, mada je 2005. godine, izrekao svoju uznemirenost da Rusija može upasti u „nestabilnu situaciju“, ako Putin ne bude mogao da se kandiduje za treći mandat u 2008. godini. „Stavljanje svake četiri godine takvu zemlju kao što je Rusija na „pismo“ ili „orla“, kako padne“, za nas se takvi eksperimenti mogu završiti katastrofom“, – rekao je on.

Ruski oligarsi i Putin

Roman Abramovič, definitivno, nema monopol na predsedničku naklonost. Mada njega, u kremljevskim krugovima, smatraju čovekom preko koga se Putin bavi komercijalnim poslovima, Abramovič nikada nije mogao s njim tako jednostavno komunicirati, kao što to radi njegov kolega- oligarh Oleg Deripaska, čije društvo Putin najmanje izbegava.

Deripaska, mlađi od Putina 16 godine je oligarh, koji se bolje od drugih zna naslađivati životom. Bivši student Moskovskog državnog univerziteta, izgradio je svoj bogatstvo na proizvodnji aluminijuma, naučio se praviti pare radeći brokerom na berzi, gledajući kako to drugi rade. On i Abramovič, nekada strastveni suparnici, 2000. godine, podelili su praktično, celo tržište aluminijuma. Deripaska je do tada video što njegov partner nije nikada, tragičnu smrt u poteri za ličnim bogatstvom. Više od stotinu menadžera ubijeni su kao rezultat „aluminijevskih ratova“. Njemu su nekoliko puta pretili ubistvom, i on umalo nije poginuo, kada je na njega bačena bomba.

Deripaska je postao član Porodice kada je oženio Polinu Jumaševu, kćerku Jeljcinovog zeta i bivšeg šefa Administracije Predsednika, Valentina Jumaševa. On nije imao problema sa putinskim principom „oligarsi moraju biti izvan politike“. Sve što je on hteo od rezidenata Kremlja, bilo je odobrenje za svoje sopstvene poslovne operacije. Putin takođe, smatra Deripasku nekakvim međunarodnim poslanikom, odobrava oligarhove zahteve pred londonskom javnošću, njegovo druženje sa lordom Piterom Mandelsonom, koga mnogi smatraju britanskim Sečinom, i još jednim finansijerom, Natanijelom Rotšildom, članom glavne porodice bankara u Velikoj Britaniji, koji mu je pomogao da obnovi vizu za SAD, gde je Deripaski nekoliko godina bio zabranjen ulaz, radi optužbi u vezi sa organizovanim kriminalom.

Međutim, s tačke gledišta predsednika oligarh služi za još jedan koristan cilj. Jedan kremljevski kolumnista mi je rekao: „Putin drži Deripasku da bi kontrolisao Abramoviča, a Abramovič kontroliše Deripasku. Vladimir veruje ljudima s velikim oprezom“.

Jedino je Deripaska na sopstvenom iskustvu saznao da je Putin tvrd orah, kada je pokušao zatvoriti vlastitu fabriku u Pikaljovu, na severu Rusije, bez obzira što je dobio solidnu državnu podršku da ljude obezbedi poslom. Putin je bio u Sankt-Peterburgu, gde se pripremao za dolazak vodećih ekonomskih lidera na ekonomski samit koji se organizuje u gradu, kad je saznao da su radnici blokirali autoput. Oni nisu dobijali plate i njihove porodice su gladovale.

Naredivši Deripaski da ga dočeka u fabrici, otputovao je u 240 kilometara udaljeno Pikaljovo. Odeven u farmerke, majicu i laku jaknu, upao je u zgradu gde su na brzinu pozivali novinare. Sedeći za stolom nasuprot oligarha, on je u prisustvu okupljenih radnika zahtevao da mu se objasni, zašto su se svi „rastrčali kao bubašvabe“ samo pred njegov dolazak. „Zašto niko nije sposoban donositi rešenja?“ – upitao je on, pre nego što će narediti Deripaski da objasni prisutnima, zašto do sada nisu isplatili pare, koje je država već uplatila. Na kraju krajeva, on je bacio preko stola pero svom poniženom partneru sa skijanja, i pre nego što će ubrzano otputovati u Sankt-Peterburg, naredio mu da potpiše ugovor, koji rešava situaciju u korist radnika.

Jedan biznismen, Putinov prijatelj, koji mi je u kratko ispričao o Deripaskinoj delatnosti, rekao je: „Ja nisam tamo bio, gledao sam to na televizoru. To je izgledalo kao trik. Većina misli da je to sve režirano radi TV gledalaca, ali ja znam, kada on biva besan, on se dimio. Deripaska je zaslužio takvu bukvicu i sam je toga bio svestan“.

Putin tera Deripasku da potpiše ugovor sa radnicima – „Vrati mi moju olovku“

Odlomci iz knjige K Hacinsa i A Korobko “PUTIN”

Copyright za teritoriju ex Jugoslavije- Milka Kresoja, Moskva