Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Društvo

Epidemija karcinoma u Hrvatskoj – dvostruko više obolelih nego ranije

 

Karcinom je bolest o kojoj se ćuti

Porast slučajeva malignih bolesti u balkanskim zemljama. Epidemija karcinoma u Hrvatskoj. Duplo više obolelih od raka nego pre 20 godina

 

Vlade Balkanskih zemalja ne govore o problemu dok god on ne postane toliko evidentan da se više ne može sakriti. Hrvatska javnost je progovorila o temi koja se brižljivo skriva u javnosti – broju obolelih od malignih bolesti. Epidemija karcinoma u Hrvatskoj, Srbiji, Makedonij, Bosni, preti da uruši zdravstveni sistem tih zemalja jer je lečenje pacijenata od malignih bolesti skupo i dugotrajno a i 60% njih koji imaju kancer i umire od njega.

Karcinom je postala svakodnevnica ali o malignim bolestima u društvu mediji ćute kao zaliveni. Državni problem politička elita prebacuje na porodice obolelih i na ćutanje. Ali i tišina govori. Prenosimo jedan tekst koji govori koliko je epidemija karcinoma u Hrvatskoj ozbiljna stvar.

Epidemija karcinoma – danak modernom životu

Broj malignih oboljenja u Hrvatskoj se u odnosu na pojavnost i smrtnost od prije 20 godina gotovo udvostručio.

 

Damir Eljuga, Rak, Karcinom, Tumori, Maligne bolesti, Hrvatska liga protiv raka
U Hrvatskoj svake godine od zloćudnih bolesti oboli oko 25.000 osoba, a umre ih oko 14.000, kaže Damir Eljuga [Ustupljeno Al Jazeeri]

 

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Hrvatski onkolozi sve glasnije upozoravaju na alarmantne podatke o porastu oboljenja od malignih bolesti. U najvećoj opasnosti su osobe starije životne dobi, nakon 70 godine života, no na udaru su sve više i mlađe generacije.

‘Epidemija’ karcinoma, kažu onkolozi, ima više uzroka, među kojima su sve veća starost društva, ali i suvremen način života koji sa svim svojim popratnim pojavama poput stresa, nezdrave prehrane i premalo kretanja, dovodi do stalnog rasta broja malignih oboljenja.

Predsjednik Hrvatske lige protiv raka, prof. dr. sc. Damir Eljuga, za Al Jazeeru navodi aktualne podatke o broju oboljelih, najčešćim malignim oboljenjima kod muškaraca i žena, uzrocima stalnog rasta broja oboljelih, prevenciji i stanju hrvatske onkologije.

  • Među hrvatskim onkolozima se može čuti da Hrvatskoj prijeti ‘epidemija’ karcinoma, pa čak i da je ona već tu i da će malignih tumorskih oboljenja biti sve više. Slažete li se i vi s tom procjenom i koji su uzroci takvog stanja, odnosno stalnog povećanja takvih oboljenja? Često se spominju stres, loša prehrana, nekretanje, ali i sve starije stanovništvo…

Zloćudne ili maligne bolesti su u Hrvatskoj na drugom mjestu od kojih ljudi najčešće obolijevaju. Na prvom mjestu su kardiovaskularne, tj. srčanožilne bolesti. U Hrvatskoj svake godine od zloćudnih bolesti oboli 25.000 osoba, a umre ih 14.000. Ove brojke su se u odnosu na pojavnost i smrtnost od prije 20 godina gotovo udvostručile i zbog toga  možemo reći da se radi o epidemiji zloćudnih bolesti, pogotovo kada smo cjepljenjem i drugim higijensko zdravstvenim mjerama gotovo iskorjenili epidemije zaraznih bolesti. Malignih oboljenja će na žalost biti sve više i to zbog dva razloga…

Prvi i najvažniji razlog takve „epidemije“ malignih bolesti jest način života muškaraca i žena. U toj životnoj utrci za boljim statusom i materijalnim dobrima izloženi smo velikom stresu. I taj stres najčešće želimo umanjiti ili dokinuti pušenjem cigareta ili čašicom alkoholnog pića. Nikotin i žestoka alkoholna pića uz neadekvatnu prehranu su najčešći razlog nastanka zloćudnih bolesti ponajprije raka pluća, debelog crijeva, grkljana i bubrega.

S druge strane suvremena medicina uspješnije liječi najčešće kardiovaskularne bolesti. Na taj način se produljuje životni vijek. U starijoj životnoj dobi zloćudne su bolesti češće jer je imunološki sustav starijih osoba manje učinkovit u eliminaciji tek stvorenih malignih  stanica.

Na visoku pojavnost raka, posebice debelog crijeva, utječe i neadekvatna prehrana. Trebali bismo jesti više voća, povrća i ribe. Na žalost, ovakva vrsta prehrane je u većim gradovaima skupa i često nedostupna mnogim ljudima zbog sve većeg siromaštva.

  • Koja su najčešća maligna oboljenja u Hrvatskoj, koja u posljednje vrijeme bilježe poseban rast i koji spol ta oboljenja najčešće pogađaju, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama Europske unije?

Najčešće sijelo zloćudnih bolesti u muškaraca je rak pluća i, na žalost, tu zauzimamo vodeće mjesto u Europi. Samo od raka pluća svake godine oboli u Hrvatskoj 2.500 osoba, a umre njih 2.200. Iza raka pluća najčešći je rak prostate, debelog crijeva i potom mokraćnog mjehura. U Hrvatskoj, kao i u mnogim zapadnoeuropskim, zemljama rak dojke je najčešći rak u žena. U Hrvatskoj od ovog raka oboli 2.500 žena godišnje, a umre 1.000 žena, što je jako puno. Rak pluća u žena se popeo na drugo mjesto zbog sve većeg broja pušačica cigareta, a potom je najčešći rak debelog crijeva i trupa maternice.

  • Koji su najučinkovitiji oblici i načini borbe u cilju smanjenja rasta takvih oboljenja, što može i čini struka, a što bi trebali sami građani?

Najvažnija je primarna prevencija tj. zaštita od nastanka raka ondje gdje je to moguće. Prestati pušiti cigarete i umjereno piti alkoholna pića uz adekvatnu prehranu i fizičku aktivnost bi bilo vrlo korisno za svakoga od nas. Boraviti na otvorenom porostoru uz šetnju ili planinarenje je puno zdravije od boravka u zadimljenom kafiću.

Ako rak i nastane moguće ga je razmjerno dobro liječiti, čak neka sijela i potpuno izliječiti, ako ga otkrijemo na vrijeme.

U Hrvatskoj su od 2006. godine otpočeli hvalevrijedni Nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke (mamografijom) i prije dvije godine raka vrata maternice (Papa testom) te debelog crijeva otkrivanjem tragova krvi u stolici.

Ukoliko želimo da ovi Nacionalni programi uspiju, potrebno je da se svi oni koji su pozvani na pregled na njega i dođu.

  • Kakva je situacija u Hrvatskoj s brojem specijaliziranih stručnjaka onkologa, ima li ih dovoljno s obzirom na potrebe i rast broja oboljenja te u kolikoj se mjeri prate i implementiraju u liječničkoj praksi suvremeni trendovi liječenja karcinoma i tehnologija?

U Hrvatskoj je, srećom, onkološka zaštita iz godine u godinu sve bolja. Razumljivo je da nam je u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata u onkološkoj zaštiti puno toga nedostajalo jer smo imali važnije zadatke, a to je oslobođenje okupirane domovine. Zadnjih 10-ak godina u Hrvatskoj su učinjeni značajni koraci u poboljšanju onkološke zaštite, tako da danas s ponosom možemo reći da naši pacijenti imaju na raspolaganju gotovo sve oblike liječenja kao i pacijenti u bilo kojoj zapadnoeuropskoj zemlji. Primjerice, prije nakoliko godina svi Onkološki centri u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku su dobili najmoderniju dijagnostičku i radioterapijsku aparaturu, a srećom imamo i vrhunske stručnjake koji znaju raditi na tim uređajima.

  • Imaju li pacijenti u Hrvatskoj pristup najnovijim lijekovima (citostaticima) na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno je li im ta terapija dostupna?

Danas su svim pacijentima oboljelim od raka u Hrvatskoj dostupni suvremeni lijekovi kao i u najrazvijenijim zemljama svijeta. Ako stručnjaci iz područja onkologije zaključe da dotičnoj osobi u nastavku liječenja treba neki lijek ili dijagnostičko-terapijski postupak koji nije dostupanu Hrvatskoj i pri tome ima dovoljno dokaza da bi taj lijek, odnosno postupak mogao biti učinkovit, poslat će prijedlog o nastavku liječenja odgovarajućem povjerenstvu HZZO-a, koje će potom odlučiti o tome. Naravno, u pitanju mora biti lijek koji je dokazano učinkovit i kao takav registriran u dotičnoj državi EU-a, odnosno svijetu. HZZO neće s pravom platiti troškove liječenja onim pacijentima koji traže da im se plate oni lijekovi koji su još u postupku istraživanja i nisu registrirani u dotičnoj zemlji.

Izvor: Al Jazeera

Ostavite komentar

Ostavite komentar

https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2019/04/Dr-Milena-Šćepanović-proktolog-hirurg-ordinacija-Proktomed.jpg
Golden Sweden Bitter GIF baner 336x280