KAMION SOLUNAC
Kako je kamion sa Solunskog fronta slučajno nadjen u blatu jednog sela i kako je restauriran da bi nastupio na Sajmu automobila
Interesantna priča koju prenosimo iz dnevnih novina Politika kako je kamion iz doba proboja Solunskog fronta nadjen i restauriran, da bi uz dužno poštovanje bio predstavljen na Sajmu automobila u Beogradu.
Kamion – solunac nađen u blatu i doteran za sajam
Teretno vozilo „pakard e” iz 1915. godine, koje je voženo tokom probijanja Solunskog fronta, ponovo doživelo premijeru u Beogradu
![Kako je kamion sa Solunskog fronta restauriran - Sajam automobila Kako je kamion sa Solunskog fronta restauriran - Sajam automobila](https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2015/03/Kako-je-kamion-sa-Solunskog-fronta-restauriran-Sajam-automobila-750x523.jpg)
Posle restauracije: kamion „pakard” model „e” iz 1915. godine (Foto A. Vasiljević)
U predvečerje otvaranja 52. Međunarodnog sajma automobila u Beogradu, uz zvuke „Tamo daleko”, odsvirane na trubi, pratnju gitare i prigodan recital, na štandu „Oldtajmer kluba Beograd” otkriven je kamion „pakard” model „e” iz 1915. godine. Ovo vozilo je u sastavu Prve srpske armije učestvovalo u proboju Solunskog fronta, i jedini je preostali od primeraka ovekovečenih na fotografijama iz tog doba.
Za obnovu kamiona-solunca zaslužan je čuveni majstor restauracije Sait Hadžić, a posao je dovršio njegov sin Saša, posle smrti oca.
– Morao sam zbog oca da nastavim restauraciju i da ispoštujem sećanje na njegov rad – rekao je Saša Hadžić.
Posle decenije upornog rada oca i sina, ovo vozilo sada počinje novi život po izložbama, kako kod nas tako i u svetu.
Saša Hadžić ispričao je za naš list da je pre 10 godina njegov otac u dvorištu kraj Lapova prepoznao delić vrednog svedoka istorije. Kamion je do polovine bio zatrpan u zemlju, a iz maske hladnjaka rastao je orah. Pošto su shvatili da je reč o starom kamionu, Hadžići su istraživali i počeli da pronalaze novinske članke koji su prethodili čitavoj restauraciji. Istraživanja su potvrdila autentičnost ovog lakog kamiona od četiri tone nosivosti, zapremine 5.734 kubika i 32,4 konjske snage.
Prema poznatim podacima iz istorije, na savezničkom kongresu u Parizu 1916. godine odlučeno je da snabdevanje, transport i evakuacija vojske Srbije bude u nadležnosti francuskog auto-odreda „Lene” i da se „Pakard” kamioni pridodaju Prvoj srpskoj armiji, na njenom delu Solunskog fronta, uz dva poslužioca vozila. Američki general Džon Peršing izdao je naredbu da se „pakard” kamioni upute saveznicima kao pomoć.
![Kako je kamion sa Solunskog fronta restauriran - originalni ostaci kamiona Kako je kamion sa Solunskog fronta restauriran - originalni ostaci kamiona](https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2015/03/Kako-je-kamion-sa-Solunskog-fronta-restauriran-originalni-ostaci-kamiona-750x425.jpg)
Pre restauracije: Saša Hadžić (levo) sa kolegom iz „Pakarda” (Foto arhiva S. Hadžić)
Podsetimo, „Pakard” je bila fabrika luksuznih automobila, ali je napravila perfektan laki teretnjak za prevoz ljudstva i materijala, sa u to vreme avangardnim „tvin-kam” motorom, sa dve svećice, dva sistema paljenja, elektro i magnetnim, kako bi omogućili rad u najtežim, ratnim uslovima, bez kvarova.
Delimično rasklopljeni kamioni su iz Meksika brodovima dopremani do Francuske gde su sklapani u celosti i upućivani u Solun.
Posle 1918. godine kamioni su ostali u Srbiji, a ovaj u Lapovu je služio kao generator za proizvodnju struje. Upravo to vozilo, jedan od kamiona upućenih Prvoj srpskoj armiji, pronašli su Hadžići.
Kad je pronađen, blok motora je već pukao, klipovi u cilindrima su bili zapekli, a u karteru je još bilo ulja, a u rezervoaru benzina.
– Nešto staro ceo vek bilo je nemoguće variti – ispričao nam je Saša Hadžić, i dodao:
– Sve je moralo da se napravi, čak i alat, da bi se proizveli pojedini delovi uz livenje od magnezijuma, aluminijuma i gusa. Dakle, sve osim bloka motora.
Upravo blok motora je nedostajao da restauracija bude kompletno završena. I onda se restauratorima sreća osmehnula. Na izložbi oldtajmera u Heršiju u Pensilvaniji 2011. godine, Sait Hadžić je sreo Dejvida Lokarda, predsednika „Pakard trak kluba”, koji se oduševio Hadžićevim projektom. Uspeo je da pronađe zaostali blok motora, nacrte i pojedine delove.
U znak zahvalnosti, Saša je ispunio očevo obećanje i poslao restauriranog „fiću 750” za Ameriku, jer je Lokard pri savezničkim snagama u Italiji, u vreme Drugog svetskog rata, zavoleo tada „fijat 500”. Na izložbama širom SAD Lokard sada odaje počast preminulom prijatelju-restauratoru prikazujući njegov rad i šireći svetom priču o našem kamionu-soluncu.
I. Dekanj
Izvor: Politika