Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Društvo

Mržnja na internetu medju komentarima se širi sve više

 

SVPRISUTNA MRŽNJA NA INTERNETU

Komentari na web sajtovima i medijima u regionu Balkana su puni mržnje i negativnog naboja. Mržnja na internetu postaje sve veća

Sve je više govora mržnje na internetu. Demokratizacija medija i njihova selidba u virtualni prostor omogućila je neposrednu komunikaciju i interakciju, ali i pokazala u kojoj mjeri netolerancija, ksenofobija i slične pojave ondje bujaju.

Pogledamo li nasumično po internetskim forumima, Facebook grupama ili komentarima ispod tekstova na news-portalima, nailazimo na mnoštvo onih koji govore jezikom mržnje, probleme bi rješavali na radikalne načine, a s neistomišljenicima bi se obračunavali po kratkom postupku: izopćavali ih, izgonili iz države, slali na robije i pred streljačke vodove.

Anonimna mržnja na internetu medju komentarima se širi sve više
Anonimni komentatori na internetu šire mržnju

Jedno nedavno istraživanje koje je obuhvatilo news-portale u regiji pokazalo je da u prosjeku svaki peti komentar na ondje objavljene tekstove sadrži elemente govora mržnje. Najčešće su na meti pripadnici nacionalnih i seksualnih manjina. Slično je i na društvenim mrežama.

Zagađeni medijski prostor

O tome je li zagađenost medijskog prostora postala zabrinjavajuća, komunikologinja Lejla Turčilo s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu nema nikakvih dvojbi.

„Apsolutno. Nije riječ samo o broju negativnih komentara, nego o njihovom intenzitetu i najužasnijim primjerima koji se mogu naći. Dakle, trebamo se zabrinuti ne samo zbog toga kako izgleda taj novomedijski prostor danas, nego i šta njegov sadržaj zagađen do ovih razmjera govori o nama kao društvu.“

Zakoni koji reguliraju ovo trusno područje uvjerljivi su na papiru, no u praksi se sporo i teško provode. U Hrvatskoj su početkom 2013. godine stupile na snagu izmjene Kaznenog zakona  kojima su uvreda, kleveta i sramoćenje na internetu postali kazneno djelo.

Tamo stoji da će svatko tko „putem računalnog sustava ili mreže javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina“, biti kažnjen zatvorom u trajanju do tri godine.

Predviđene su i novčane kazne – 180 dnevnih dohodaka za uvredu, 360 dnevnica za sramoćenje te 500 dnevnica za klevetu. Naravno, pod uvjetom da ta nedjela budu dokazana i da onaj koji se smatra uvrijeđenim, osramoćenim ili oklevetanim podigne tužbu.

U početku se mislilo kako će sudovi biti zatrpani tužbama, no takvo što zasad je izostalo. Razlog leži i u tome što je internet i dalje u značajnoj mjeri područje bezakonja. Mnogi ondje šire mržnju anonimno, a nije posve jasno ni što se podrazumijeva pod pojmom uvrede ili klevete.

Među prvim slučajevima od primjene izmijenjenog Kaznenog zakona u Hrvatskoj bila je presuda izrečena na Općinskom sudu u Splitu.

Portali u dilemi

Neki news-portali pokušali su preventivno djelovati spram nabujalog govora mržnje tako što su ukinuli mogućnost komentiranja sadržaja. Na nekim portalima pojedini istaknutiji autori uživaju povlasticu isključenih komentara na svoje tekstove. No, je li to rješenje?

„Portali su u dilemi da li izgubiti određeni dio korisnika uskraćivanjem prava na komentar ili rizikovati ugled i vjerodostojnost omogućavanjem komentiranja. Čak i kada se neki tekstovi ne mogu komentirati, oni koji to žele diskusiju o tim tekstovima nastavljaju ispod drugih tekstova i vijesti gdje je komentar dozvoljen ili na društvenim mrežama“, ističe prof. Turčilo.

Novčanom kaznom od 2.000 kuna i uvjetnom kaznom od osam mjeseci zatvora kažnjen je muškarac koji je na Facebook stranici Torcide, navijačke skupine splitskog Hajduka, prošle godine komentirao Paradu ponosa u Splitu sljedećim riječima:“Ubij, zakolji!“ i „Oj, Hitleru, ustani samo na pet minuta i riješi gorući problem na Zemlji“. Optuženi se branio tvrdnjom da se „samo šalio“.

Problematična anonimnost

U Sloveniji je upravo ovih dana pušten u javnu raspravu Nacrt zakona o medijima, koji će, ako bude prihvaćen, nalagati urednicima internetskih portala da u najkraćem roku brišu komentare koji sadrže govor mržnje. U suprotnom, predviđene su novčane kazne urednicima u rasponu od 500 do 5.000 eura.

U Srbiji je govor mržnje na internetu također zakonom zabranjen, a o gonjenu prekrišitelja brine Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal. No, i tamošnji primjeri cyber-mržnje spotiču se o anonimnost korisnika, a kazne su mahom uvjetne.

Jedna od iznimki bio je prošlogodišnji slučaj u kojem je pred Višim sudom u Beogradu na jednogodišnje zatvorske kazne osuđeno troje ljudi koji su na nekom internetskom forumu prijetili autorima dokumentarnog filma „Pretpostavka pravde“ Borisu Malagurskom i Ivani Rajović. Prijetnji upućenih autorima bilo je više, no za razliku od troje osuđenih, ostale su uputili anonimni korisnici.

BioRelax biljne kapi za smirenje i nesanicu biljni lek za slabe živce
BioRelax biljne kapi za smirenje i nesanicu biljni lek za slabe živce

U Bosni i Hercegovini ovim se problemom bavi Federalna uprava policije gdje kažu kako prate i bilježe sve poruke na interentu koje govore jezikom mržnje, dok u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) prate slučajeve u kojima postoji osnovana sumnja na poticanje terorizma.

Očito je posvuda problem isti – anonimnost većine onih koji šire mržnju. Na pitanje treba li takve ljude, i anonimuse i one koji ne kriju identitet, shvaćati ozbiljno, prof. Turčilo smatra da ih ni u kom slučaju ne treba podcijeniti.

„Iako se online prostor za veliki broj korisnika koji šire ovakve sadržaje više podrazumijeva kao mjesto ispoljavanja frustracija koje onda na tom mjestu i stanu, odnosno završe, svjedočili smo i situacijama kada je govor mržnje iz online sfere prerastao u nasilje u offline svijetu“, kaže prof. Turčilo.

Korist i šteta društvu

Jedna od mnogih zamki krije se u činjenici da je internet svojom interaktivnošću omogućio značajnu demokratizaciju medija i novinarstva dok se, s druge strane, ustoličio stav da je sada svima dozvoljeno napisati ili izreći sve što im padne na pamet.

Ta demokratizacija koja se dogodila pojavom interneta, po mišljenju prof. Turčilo, učinila je i najveću korist i najveću štetu društvu i demokraciji.

„Pozitivni aspekti širenja informacija, omogućavanja dostupnosti ranije nedostupnih sadržaja i uklanjanja barijera slobodnom protoku sadržaja zapljusnuti su i plimom negativnih trendova od kojih je širenje govora mržnje tek jedan aspekt. Razvijanje nulte tolerancije u društvu za ovakve devijantne oblike ponašanja na Mreži preduvjet je njenog opstanka“, smatra Turčilo.

Dodaje kako se taj opstanak može postići kombiniranjem kvalitetne regulative i medijske pismenosti građana, odnosno nedozvoljavanjem da nedemokratski režimi i na kritiku nespremne elite pod izlikom kontrole govora mržnje spriječe argumentiranu kritiku i debatu.

U Hrvatskoj je, recimo, gotovo unaprijed izvjesno da će rasprava i o najbenignijim temama na internetu već nakon dva-tri komentara u nizu skrenuti u ostrašćeno prepucavanje o ustašama i partizanima ili „komunjarama“ i „kradezeovcima“ s malo argumenata, ali s mnogo niskih strasti začinjenih najgorim uvredama i psovkama.

Pitanje je može li se tom i sličnim primjerima stati na kraj. „Jednoznačnog rješenja nema. Važno je omogućiti komentarisanje, ali spriječiti govor mržnje. Jedinstvena strategija online medijske zajednice, svojevrsni kodeks online medija, jedan je od puteva, kao i snažnije zagovaranje kompetencija komentatora te obvezivanje komentatora na potpisivanje punim imenom i prezimenom“, smatra prof. Turčilo.

 

Miroslav Filipović

Izvor: Al Jazeera

Ostavite komentar

Ostavite komentar