NEIZBEŽNA OGROMNA EKONOMSKA KRIZA AMERIKE – USA

Kratki opis, zašto i kako će USA uskoro uleteti u ekonomsko političku krizu, te predlog kako to lično ili kolektivno iskoristiti za svoje prepoziciranje u ekonomiji i politici okoline našeg postojanja.

 

U sledećih nekoliko meseci ili verovatnije nedelja US berza će da izgubi oko ¾  vrednosti, cene kuća oko ½ trenutne vrednosti a ušteđevine će da izgube bar trećinu vrednosti što će izazvati bankrote, eksploziju nezaposlenosti, inflaciju…

Opasnost dugovanja nije novost, tako da čak i istorija USA pamti sledeće reči i opomene:

Benjamin Franklin: “ulaskom u dug dajemo drugome kontrolu nad našom slobodom”

George Washington – 1 predsednik US: “izbegavati preterane troškove i izbegavati skupljanje dugovanja je osnova dobre budućnosti”

Thomas Jefferson – 3 predsednik US: “moramo sprečiti vladare da nas uvedu u večni dug”

James Madison – otac US ustava i 4 predsednik USA je predvideo ovakav kraj Amerike kao unutršnju kletvu koju su sami sebi uradili kad je rekao da je “javni dug – javno prokletsvo a vlada koja se zadužuje najveće prokletstvo naroda”.

Da li počinje Velika ekonomska kriza Amerike

Da je dug zemalja raširen po svetu je opšte poznato ali koliki je taj dug pokazuje informacija da prosečan Rus duguje 1 708 $, Srbin 6 158 $, Španac duguje 18 395 $, Portugalac 19 989 $, Francuz 33 491 $, Grk 38 937 $, Italijan 40 475 $, a Amerikanac 56 378 $

USA je zvanično dužna preko 18 triliona  a grafikon pokazuje rast USA duga crvenom bojom a zakonski dozvoljen limit je plava linija. Ovaj grafikon nam pokazuje i ekonomsko poličku pamet političara, kao osoba bez ikakve lične i kolektivne odgovornosti.

Povećanje limita duga - kriza u Americi

Da bi shvatili o kolikim brojevima se ovde radi treba znati da bi izbrojali million sekundi potrebno je 12 dana, za brojanja billion (milijarda) (sekundi) je potrebno 31 godina a za brojanje trillion (bilijarda) sekundi je potrebno 31 000 godina. Zaduživanje USA je veće na godišnjem nivou nego za prva 2 veka postojanja te države. Ova eksplozija USA duga je omogućena propisima i administracijom Ronalda Regana.

Nezvaničan, tj. stvaran dug USA (vanjski dug + dug za penzije + dug za zdravstvo + osiguranja +…) je preko 210 Triliona $ ili 658 307 $ po amerikancu, što je skoro 12 puta više od ovog grafikona. Taj podatak jasno otkriva da je USA prošla nivo mogućeg spasa i rešenja situacije

10 ekonomskih problema US nastalih zbog prirode kapitalizma da prevarom i nasiljem obezbeđuje rast.

Kad je ponestalo dovoljno stranih teritorija za pljačkanje, vlasnici kapitalizma su se okrenuli pljačkanju svojih teritorija, USA , UK itd. Kapitalizam nikada nije imao osnovu samo u proizvodnji ali zadnjih dekada je skoro totalno napustio proizvodnju i profit obezbeđivao samo finansiranjem i financijskim inženjeringom.

1- Kraj Dolara kao rezervne svetske valute

2- Kraj Petro Dolara

3- Neizbežni pad naduvane berze

4- Neizbežni pad cena kuća

5- Neizbežna unutrašnja reorganizacija 46 Triliona $

6- Neizbežno pucanje naduvane vrednosti novca

7- Tiho uzimanje bogatstva

8- Nezaposlenost I zaposlenost za minimalnu cenu rada

9- Nestanak srednje klase

10- Krediti sudenata

1 – Rusi, Kinezi… BRICS… Japan, Belgija, UK …. prodaju US Treasuries i ubrzano se oslobađaju US dolara (prosečno oko 20 biliona $ mesečno) Federalne reserve (privatna kompanija sa dozvolom za štampanje dolara) ih odkupljuju, tako da već imaju preko 71% US duga samim tim i vlasništva nad državom. Istovremeno sa kupovinom US države izmišljenim dužničkim “fiat” novcem, istim tim procesom slabe amerikance kojima su nametnuli rekordno visoke poreze.

2 – Petro dolar je bio rezervni plan finansiranja svetske kolonizacije koju bi finansirao sam taj kolonizirani svet. Sva svetska trgovina naftom je morala da se obavlja u US dolarima, tako da sve vojne i druge nerazumne troškove USA plaćaju (možda nevoljno ali plaćaju) korisnici – potrošači nafte celog sveta.  (Sadam ponudio da prodaje naftu za drugu valutu i…., Gadafi ponudio da prodaje naftu za drugu valutu i…., Iran nudi naftu za drugu valutu i…. Venecuela ponudila naftu za drugu valutu i…)  ali udruživanjem Irana, Venecuele itd sa Rusijom, Kinom i osnivanje BRICS-a uvodi nova pravila igre, koja dozvoljavaju trgovinu naftom bez US dolara čime se u korenu seče finansiranje vojne i druge kampanje USA

3 – US berza (Dow Jones kao primer) je od 1928 do kraja 1985 rasla do maksimalnih 1 500 poena da bi se za manje od dekade udvostručila u 3 000 a u sledećih 2 decenije popela na današnjih preko 18 000 poena ili za zadnjih 6 godina preko 200%

3A – marža zaduženja – pokazatelj je pohlepe investitora i stvaranje lažnog progresa u kojem se kocka sa tuđim (čitaj narodnim) imetkom.

Zaduženje i rast dugova - ekonomska kriza Amerike

Grafikon pokazuje crvenom crtom količinu zaduživanja a plavom “realno” dozvoljen rast dužničke industrije

Kreditni balans investicija - ekonomska kriza Amerike

Ovaj grafikon plavom crtom pokazuje rast profita berze a crvenom rast dužničkog balansa dok je zelenom označen pozitivni balans.

3B – raznovrsnost učešća u prometu Berze se smanjuje proporcionalno rastu što ukazuje da berzanske firme “finansijskim inžinjeringom” same sebe kupuju i prodaju u krug na kredit koji omogućava država tj vlada a koji je prešao 1 trilion $ i pomoću njega prave profit iako u stvarnosti prave gubitke.

3C – odnos cene berzanske akcije i vremena potrebnog da proizvod realno dostigne tu cenu je na maksimumu – uobičajeno vreme čekanja na berzi je 16 godina a sada je vreme čekanja 27 godina. Približno ovakvo dugo vreme čekanja je bilo 1999 pred pucanje .com balona te 2007 pred pucanje stambenog balona.

4 – cene kuća su u zadnjih 3 godine skočile za 40 000 $ a grafikon prikazuje tankim pravim linijama realni rast cene kuća dok debele krivudave linije pokazuju stvarno kretanje cena na tržištu koje objašnjava –pokazuje naduvanost cena.

Cene kuća u Americi - ekonomska kriza Amerike

Istovremeno se broj vlasnika kuća drastično smanjuje što pokazuje grafikon ispod.

Vlasništvo nad nekretninom - ekonomska kriza Amerike

A naručito broj mlađih vlasnika se spustio ispod nivoa 1965, grafikon pokazuje crvenom linijom ukupan broj vlasnika a plavom broj vlasnika starosti 35 do 44 godine.

Vlasništvo nad kućom po godinama - ekonomska kriza Amerike

4A – 10 miliona Amerikanaca 2008 godine je izgubilo kuće koje je Wall Street kupio i kasnije prodao po ponovo višoj ceni

4B – uvek kad cena kuća biva previsoka i nedostupna većini, dolazi do pada cena kuća

5 – Bejbi bumersi (generacija nakon 2 sv rata 1946-1964) čini 32% stanovništva USA a kontroliše 77% totalnog bogatsva USA ili 46 Triliona US $. Od 2007 godine se 10 000 bejbi bumersa penzioniše svaki dan i taj trend se nastavlja sledećih 14 godina. Ova masa Amerikanaca neće više da radi, troši i investira, te putem poreza višestruko puni budžet. Umesto punjenja budžeta ova masa počinje da štedi (smanjuje obrt u ekonomiji i višestruko smanjuje porez), preko penzija i zdravstvenih troškova ubrzano prazni budžet te umesto rizičnog investiranja ulaže u garantovani mali rast i tako opet smanjuje porez/budžet

6 – brzina obrta novca je na rekordno niskom nivou od postanka USA. To je bitna stavka u ekonomiji jer svaki put kad se novac “okrene” oko 10% poreza se naplati u budžet

Kretanje novca - ekonomska kriza Amerike

7– vrednost dolara je napumpana 30 % u zadnjih par godina jer su stranci predviđali pad vrednosti dolara a finansijskim inžinjeringom je to sprečeno, što ovaj grafikon prikazuje, ali… Što znači dovođenjem na realni nivo (što je neizbežno) cena svega ć da se duplira a prihodi će ostati na istom nivou …

vrednost dolara kroz godine - ekonomska kriza Amerike

A poznato je da se ono na vrhuncu prodaje (za profit), jer uspešni trgovci prodaju kad su drugi pohlepni, jer je tada najviša cena. Stvarna vrednost dolara je u stalnom padu ceo 20 vek što ovaj grafikon i prikazuje otkrivajući da ono, što smo pre vek mogli kupiti za manje od 4 dolara, sada plaćamo 100 dolara

Kupovna moć - ekonomska kriza Amerike

8 – broj nezaposlenih po zvaničnoj statistici i u stvarnosti se bitno razlikuje jer za zvaničnu statistiku ne postoje oni sa 2 i više godina bez posla, tako da dok je stvarni broj oko 23%, USA vlada zvanično tvrdi da je broj nezaposlenih oko 5-6 %.  Da je situacija takva pokazuje i podatak da se 47 miliona Amerikanaca hrani na tačkice (food stamps), sa tendencijom stalnog ubrzanog rasta korisnika tačkica.

9 – srednja klasa je u konstantnom padu u svim delovima USA od vrhunca brojčanog rasta 1960-ih i 1970-ih godina te vrhunca u količini bogatstva 1980-ih

Uspon i pad srednje klase - ekonomska kriza u Americi

10 – akademsko obrazovanje je poskupilo od 1978 za 1 134% što stvara apsurdnu situaciju ogromnog zaduživanja u samom startu življenja. Trenutno je studentski dug u USA preko 1.2 trilion $ a samo 37% studenata uspeva da vraća na vreme kredite za školu, jer je polovina diplomiranih nezaposlena ili rade posao koji ne zahteva akademski nivo obuke a samim tim ni “akademsku platu”.

Zašto Ameriku očekuje ekonomska kriza

Da je sve ovo dugo i pažljivo planirano se može videti po celom nizu različitih pripremnih radnji koje su isuviše komplikovane, skupe i povezane da bi bile slučajnost. Da nabrojim samo neka planetarna dešavanja, prebacivanje ekonomije u Aziju, gradnja nove svetske metropole u centru EvroAzije (Astana) kao novog centra moći, priprema za reorganizaciju svetske vlasti i svetskog organizovanja, pripremajući novu političku i demografsku kartu sveta, itd.

Ipak ne sme se zaboraviti da vlasnici kapitalizma imaju plan i sredstva ali da pravu moć imamo mi “obični ljudi” te da od nas zavisi da li će i koliko će gde uspeti njihov plan.

Reorganizovanje USA (jer to je glavna tema teksta) nije “proces od juče” već nešto na čemu se organizacijski radi već decenijama.

Potpisivanje Ugovora NAFTA (ekonomsko, pravno i vojno/policijsko ujednjačavanje do ujedinjenja Severne Amerike) je potpisano još 1993 i od tada se ubrzano menja infrastruktura Meksika, USA i Kanade. Glavna obeležja promene je u njihovoj celovitosti te mreži novih puteva i telekomunikacija koje menjaju glavni smer od prošlog glavnog smera istok – zapad (Atlantik – Pacifik) menja se u Sever-Jug.

Demografija se menja na mnoštvo tihih načina, od kojih su najpoznatiji, vakcine, zatrovana i nezdrava hrana, piće i okoliš te ratom i revolucijama uzrokovana beda i siromaštvo.  Mnogo često se preskaču mnogi veoma efikasni načini uticaja na demografiju poput raseljavanja mladih (radno sposobnih) i školovanih, ostavljajući masu koja je relativno laka za manipulaciju. Glavni cilj manipulacije preostale osiromašene mase je izazivanje bezvoljnosti, osećaja nemoći, bezizlaznosti….depresije (zvuči li ta situacija poznato). Bezvoljnoj masi se onda pomoću profesionalnog sporta, moderne muzike jakih ritmova, lakih zabava preko medija itd nudi izlaz u “lak život”, “provod” itd., radi kojega se legalizuju ili čine “normalnim” sve vrste poroka (Alkohol, dodatno zatrovani duvan, droge svih vrsta, opasne aktivnosti (koje su postale vrste priznatih sportova)). Prihvatanjem takve vrste modernog ponašanja, ubrzano se uništva život i volja za život, ne samo sebe već i svoje okoline pa se olakšava prihvatanje drakonskih mera sistema za depopulaciju i/ili promenu demografije.

Manje je poznato da je “eksperiment” Pola Pota u Kambodži osmislila jedna US agencija po nalogu Rimskog kluba a izvršnu kontrolu imao visoki funkcioner US State Departmenta Tomas Enders. Istu svrhu od istih nalogodavaca uz pripremu terena za približavanje cilju, te uvežbavanja alata za velike buduće delovanje je imalo i razbijanje Jugoslavije, te stvaranje nezavisne pronacističke Hrvatske i radikalno islamskog Kosova.

Demografija USA će u narednom periodu da preživi značajne promene, čije pripremne radnje su već obavljene. Pripremljena je vojno naoružana lokalna policija, privatne vojske i policije, kamere sa softverom za prepoznavanje lica po svim autobusima, vozovima, avionima, svim važnijim stanicama i okupljalištima, po svim važnijim raskrsnicama, po svim ustanovama, prodajnim mestima….. izgrađeni su “kampovi” za siromašne, itd.

Siromašna populacija “slučajno” potopljenog Juga je većinski izmeštena po pustinjskim i polupustinjskim predelima USA (Novi Meksiko, Arizona, Nevada, Utah…) te bogatom Teksasu i Kaliforniji koji su pre toga “slučajno” doživeli stambeni “bum” da bi ubrzo nakon toga doživeli kolaps stvarajući velike količine beskućnika koji nemaju gde da se vrate. Ovi beskućnici po Americi kao i izbeglice po Srbiji ili EU imaju cilj stvaranje izolacionizma, okretanjem čoveka protiv čoveka, navikavanje na bezosećajnost, okrutnost…. Koja stiže ubrzo u sledećoj fazi.

Ovo je bitno za sve nas, bilo gde da se nalazimo jer svetska kapitalistička ekonomija je usko povezana i skori ekonomski pad USA će da ozbiljno uzdrma i ošteti mnoge ekonomije a samim tim i ogroman broj pojedinaca, porodica, grupa (naručito urbano siromašnijih) širom sveta. Ovu dolazeću situaciju možemo da ignorišemo i da trpimo sve njene posledice ili da se pripremimo kao pojedinci ili grupa pa da je relativno neosetno prođemo ili da je iskoristimo za zauzimanje novih pozicija koje mogu brzo i mnogo da promene našu trenutnu situaciju.

Iskustvo ekonomske i političke krize Jugoslavije je uništilo ili veoma oštetilo živote mnoštva nespremnih Jugoslovena ali je zato obaveštenima omogućilo ubrzan ekonomski uspon i razvoj. Situacija ekonomske propasti (ovog puta nespremnih Amerikanaca) će da se ponovi u svoj svojoj stravi ali to će istovremeno biti i prilika za mnoge spremne da ubrzano ostvare ili osnaže svoje ekonomske pozicije. Većina od nas građana bivše Jugoslavije i SSSR-a ima potrebno iskustvo i znanje, pa oni željni ekonomskog uspeha treba samo da se pozicioniraju i sačekaju za ostvarivanje svog ekonomskog plana delovanja.

Kolektivno možemo da se pripremimo, razumevajući da ekonomska kriza USA mora neminovno da pogodi i njihovo vojno te političko delovanje u svetu, koje će ubrzano da smanjuje ili napušta svoje pozicije. Jedan od prvih “kolateralnih šteta” tog procesa će biti napuštanje i prepuštanje, ne samo Kosova već i Albanije. Gubitkom ekonomske nadmoći gubi se ne samo izvor finansiranja NATO snaga već i smisao njihovog postojanja, što će neminovno da izazove novo pregrupisanje i preorganizovanje snaga.

Ovaj ekonomski tornado će da promeni ekonomsku scenu sveta, slabljenjem i uklanjanjem nekih sada moćnih “igrača” ali i stvaranjem još moćnijih sadašnjih “igrača” te uvođenjem novih bitnih “igrača” na scenu. U vremenu brzih promena koje dolaze, od nas samih zavisi kako ćemo to da iskoristimo – kao izuzetnu priliku ili veliku teškoću.

 

Milenko Grubor