Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Istorija

Ko je sve osvajao Evropsko prvenstvo u Košarci

 

PRVAK EVROPE U KOŠARCI: Francuzi, Španci ili neko treći

Nekad su medalje uglavnom odnosile reprezentacije sovjetske i jugoslavenske škole košarke, no trendovi su se promijenili. Ko je sve osvajao Evropsko prvenstvo u Košarci do sada i kako

 

Kad je prije dvije godine košarkaška reprezentacija Francuske, po nekima i posve iznenađujuće, osvojila Eurobasket kojem je domaćin bila Slovenija, odmah su se postavila dva povezana pitanja – je li to samo trenutak inspiracije Tonyja Parkera i društva, ili sumrak španjolske vladavine? Francuska je godinu kasnije, na Svjetskom kupu, pokazala kako je kobna po Španjolsku, i to puno uvjerljivije nego u europskom polufinalu, i još na njihovom terenu.

Košarkaška reprezentacija Jugoslavije 1998 prvak Evrope Ko je sve osvajao Evropsko prvenstvo u Košarci
Košarkaška reprezentacija Jugoslavije – prvak Evrope 1998 godine

Upravo iz tih razloga, uz činjenicu da su jedan od domaćina završnog dijela ovogodišnjeg Eurobasketa, koji će biti održan u četiri države, Francuska velike nade polaže u svoju reprezentaciju, vjerujući da će upravo njih gledati u finalu i nesvakidašnjem ambijentu nogometnog stadiona u Lilleu.

Francuska na ovogodišnji Eurobasket dolazi skoro u neizmijenjenom sastavu koji je slavio prije dvije godine u Ljubljani, no put do finala im sigurno neće biti lagan, jer je puno kandidata za odličja – prije svih, i opet, Španjolska, Srbija, Grčka, Litva, Hrvatska… Možda i poneko iznenađenje.

Povijest počinje 1935. godine

Domaćini ovogodišnjeg Eurobasketa, po prvi put u takvom formatu i nakon oduzimanja domaćinstva Ukrajini, zbog rata na njenom istoku, bit će Francuska, Njemačka, Hrvatska i Latvija, odnosno Montpellier, Berlin, Zagreb i Riga.

Osim povremenih bljeskova spomenute Francuske, španjolske vladavine, grčkih, talijanskih ili njemačkih uspjeha, na prethodnih 38 izdanja uglavnom su, do ’90-ih godina, vladale sovjetska i jugoslavenska košarka, a poslije njih pobjednici su se periodično mijenjali.

Europsko košarkaško prvenstvo prvi put je odigrano davne 1935. godine u Švicarskoj, a prva je titula pripala Latviji. Baš kao što su u Srbiji odlučili posvetiti igrani film svojim, zapravo jugoslavenskim košarkašima, tako su i Latvijci prije nekoliko godina, ponosni na tim koji je osvojio premijerni Eurobasket, snimili i film Dream Team 1935.

Dva su preostala europska turnira uoči Drugog svjetskog rata pripala Litvi, a zanimljivo je kako je tih godina i jedna neeuropska reprezentacija (Egipat) dobila pozivnicu za Eurobasket. Svjetska košarkaška federacija je to pravdala činjenicom da Egipat na svom kontinentu u to vrijeme nije imao niti jednog rivala. Kasnije će im Egipćani „zahvaliti“ osvajanjem europske titule.

Prvo poslijeratno prvenstvo, ono 1946. godine, ponovno je održano u neutralnoj Švicarskoj i završilo je pobjedom Čehoslovačke. Godinu kasnije Eurobasket se vratio formatu održavanja neparnih godina i tako je ostalo sve do danas, a sve kako bi se izbjeglo „sudaranje“ s Olimpijskim igrama i, kasnije, svjetskim prvenstvima, koja su se počela igrati od 1950. godine.

Evropsko zlato za Egipat

Na Eurobasketu 1947. godine po prvi puta je nastupila i Jugoslavija, ali i još jedna velika federacija i još veća sportska sila – SSSR. Upravo će Sovjetski savez preuzeti primat u europskoj košarci, uz samo dva prekida, u idućih četvrt stoljeća. U finalu, odigranom u Pragu, slavio je SSSR i tako osvojio prvu od 14 titula. Srebro je pripalo domaćinu, a bronca Egiptu.

Prva medalja jednoj neeuropskoj državi, samo je potvrđena dvije godine kasnije, kad je Egipat dobio priliku biti domaćin Eurobasketa i, ostvarivši svih šest pobjeda, zasluženo osvojio zlato. Osim Egipta, na tom su natjecanju nastupile još dvije države koje se ne nalaze na europskom kontinentu – Sirija i Libanon, pa je ovaj neobični Eurobasket, uz jedinu iznimku nastupa Nizozemske i igre nekoliko mediteranskih država, doista bio Mediteran u malom.

Od 1951. godine Eurobasket se igra bez reprezentacija koje ne pripadaju Europi, a ponovno slavi SSSR. Sovjetska dominacija je potvrđena i u Moskvi, a Jugoslavija je na tom natjecanju, na kojem su se neki susreti igrali i pred 35.000 gledatelja, budući da se nije igralo u dvorani, osvojila šesto mjesto, što je bio prvi zapaženiji uspjeh bivše zajedničke reprezentacije.

Eurobasket u Mađarskoj donio je novo, jedno od ključnih pravila košarkaške igre – ograničenja vremena napada na 30 sekundi (kasnije skraćeno na 24 sekunde). Dominaciju SSSR-a prekida Mađarska, nakon čega slijedi osam prvenstava na kojima nitko nije mogao skinuti Sovjete s pobjedničkog postolja. Četiri puta pokušala je to i Jugoslavija, ali bez uspjeha.

Jugoslavenska dominacija ’70-ih

Na vrhu Europe SSSR je ostao sve do 1971. godine i Eurobasketa u Zapadnoj Njemačkoj, nakon čega slijedi jugoslavenska vladavina. Osvojili su tri uzastopne titule, pa su, nakon trijumfa u Španjolskoj, slavili još dva puta – na svom terenu, te u Belgiji.

Košarkaškim terenima tada su vladale legende poput Ćosića, Kićanovića, Slavnića, Plećaša, Dalipagića, Delibašića, Šolmana, Jerkova i ostalih, a zanimljiv je podatak da su u pohodu na tri europska zlata poraženi samo jednom – od Čehoslovačke 1977. godine.

Poslije tri uzastopne titule jugoslavenskih košarkaša, trofej se 1979. godine vratio u ruke sovjetskih igrača. Te su godine u finalu pobijedili Izrael, a dvije godine kasnije Jugoslaviju.

Potom jugoslavenska košarka zapada u krizu, a u Francuskoj 1983. godine slavi Italija, postavši tako prva država koja osvaja titulu, a ne dolazi s Istoka. Dvije godine kasnije SSSR je ponovno na tronu, što im je bila posljednja, 14. titula prije raspada federacije početkom ’90-ih.

Kraj sovjetske dominacije označili su Grci koji su na svom terenu, praćeni tisućama fanatičnih navijača i predvođeni Nikosom Galisom, slavili u finalu upravo protiv SSSR-a- i to nakon produžetaka. Bronca je pripala Jugoslaviji.

Jedino raspad države jači od reprezentacije

Zagreb je 1989. godine svjedočio nestvarnom povratku jugoslavenske košarke na europski i svjetski vrh. Predvođeni Draženom Petrovićem, u ekipi u kojoj su igrali Kukoč, Paspalj, Divac i Rađa, „plavi“ su sve protivnike redom – deklasirali. Za ilustraciju, branitelje titule, Grke pobijedili su na otvorenju prvenstva s 25, a u finalu s 21 košem razlike.

Nova titula, doduše malo manje uvjerljivo, ali opet vrlo sigurno, stigla je dvije godine kasnije u Rimu. Iako se reprezentaciji koja je zagospodarila Europom i svijetom predviđala sjajna budućnost, razvoj povijesnih događaja i raspad Jugoslavije u tome ih je spriječio.

Kad je nestalo SSSR-a i Jugoslavije, na njihovo su mjesto pokušale, više ili manje uspješno, doći njihove nasljednice, no priliku su čekale i neke druge košarkaške reprezentacije, pa je na Eurobasketu u Njemačkoj titula, prvi i jedini put, pripala ujedinjenoj reprezentaciji zemlje domaćina.

Međunarodne sankcije spriječile su Saveznu Republiku Jugoslaviju, nasljednicu velike zajedničke države, koju su činile Srbija i Crna Gora, da nastupa na svim sportskim natjecanjima. Vratili su se u Ateni 1995. godine i odmah, pobijedivši u finalu Litvu, osvojili zlato. Hrvatska je tada bila treća i nakon tog natjecanja više se nije vratila niti na jedno postolje – europsko, svjetsko ili olimpijsko. Jugoslavija je ponovila isti uspjeh i u Španjolskoj.

Litva poslije 64 godine

Italija je završila ’90-te trijumfom, a na Eurobasketu, koji je 2001. godine održan u Turskoj, domaća ekipa stigla je do finala, ali im se tamo ispriječila jugoslavenska reprezentacija.

U SR Jugoslaviji uskoro počinje smjena generacija i niz loših rezultata, a kasnije se i zemlja razdvaja na Srbiju i Crnu Goru.

U međuvremenu Litva u Švedskoj dolazi do svoje prve europske titule nakon osamostaljenja i 64 godine čekanja, potom Grčka u Beogradu ponavlja rezultat iz slavnih dana Galisa i Yannakisa, a onda i Rusija stiže do svoje prve i jedine titule od raspada SSSR-a, pobijedivši u Madridu domaću ekipu.

No, Španjolska, koja je često bila nadomak finala ili u borbi za zlato, na dva je iduća europska natjecanja sve nadoknadila, uvjerljivo osvojivši Eurobasket i u Poljskoj, a prije četiri godine i u Litvi. Na put im je prije dvije godine, u polufinalu, stala Francuska, koja je u završnom ogledu pobijedila Litvu.

Osim uspjeha Srbije, potpomognute Crnom Gorom, te dvije bronce Hrvatske ostvarenih ’90-ih, ostale reprezentacije s prostora nekadašnje Jugoslavije nisu ostvarile zapažen(ij)e rezultate. Tek je Slovenija prije šest godina ušla u polufinale, ali ostala bez medalje za pola koša. Isti uspjeh ponovila je na Eurobasketu 2011. godine i Makedonija. No i bez medalje povijesni uspjeh proslavljen je u Skoplju kao osvajanje zlata. I Hrvatska je prije dvije godine bila nadomak medalje, ali im se na tom putu ispriječila Španjolska, pa su i oni osvojili četvrto mjesto.

Na kraju, zanimljiv je podatak da je sovjetska škola košarke, računajući pritom i zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka, na 38 Eurobasketa osvojila 21 zlato (SSSR 14, Litva tri te po jedno Latvija, Čehoslovačka, Mađarska i Rusija), dok je jugoslavenska škola košarke osvojila osam zlata (Jugoslavija pet, te Srbija, uz pomoć Crne Gore, još tri najsjajnije medalje).

 

Piše: Mladen Obrenović

Izvor: Al Jazeera

Ostavite komentar

Ostavite komentar