Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Zdravlje

Nepravilna stolica – sluz, mast, krv u stolici

PROMENE U STOLICI

Kako izgleda nepravilna stolica. Otkud sluz, mast, krv u stolici i kako nastaje poremećaji stolice

 

Promjene u stolici prate mnoge bolesti probavnih organa. Zbog toga je pregled stolice vrlo važna pretraga za dijagnozu bolesti. Često se i sami pacijenti obraćaju liječniku zato što su opazili da s njihovom stolicom »nešto nije u redu«.

Pacijenti najčešće opisuju promjenu boje stolice: »crna kao katran«, »potpuno bijela«, »crvena zbog krvi«. Koji put opaze promjenu oblika i čvrstoće stolice koja je »tanka poput olovke«, »suha i mrvičasta« ili »oprostite, rijetka kao juha«. Takve opise nalazimo i u stručnim medicinskim knjigama u kojima se izgled stolice često opisuje riječima koje kao da su uzete iz jelovnika: stolica kao »juha od graška« kod trbušnog tifusa, kao »rižina juha« kod kolere, kao »žele od malina« kod amebne dizenterije itd.

BioLakasativ kapi za čišćenje creva oglas za FB

Snalažljiviji pacijent donijet će manju količinu stolice kako bi se liječnik uvjerio u opravdanost njegova strahovanja. To je korisno jer se liječnik ne može u potpunosti pouzdati u zapažanja i izjave pacijenta, a znatno je skraćen i čitav postupak pregleda.

Osnovna je funkcija probavnoga sustava: tijelu osigurati potrebnu količinu hranjivih sastojaka i vode. To se postiže probavom hrane. Sažvakana i progutana hrana dolazi jednjakom u želudac. U želucu započinje prvi značajniji čin probave. Djelovanjem snažnih mišića, hrana se stalno miješa sa želučanim sokom u kojem se nalazi solna kiselina i razni fermenti (encimi) što započinju razgradnju prije svega bjelančevina, a manjim dijelom ugljikohidrata i nekih masti. Nakon zadržavanja od nekoliko sati, što ovisi o vrsti hrane, dijelom već probavljen sadržaj dolazi u crijevo. U crijevu se nastavlja razgradnja hrane pod djelovanjem crijevnoga soka, soka gušterače i žuči koju stvara jetra. Gibanjem crijeva (peristaltika), hrana se postepeno pritiskuje prema debelom crijevu. Na tom putu hranjive materije upijaju se u krv i krvlju raznose po čitavom tijelu, do svake pojedine stanice.

U debelom crijevu crijevni se sadržaj postepeno skraćuje radi upijanja vode. Upijanje vode i otopljenih minerala najjači je u početnom dijelu debeloga crijeva, dok završni služi uglavnom kao spremište ostataka hrane, stolice (feces). Kada se u završnom dijelu debeloga crijeva (rektum) nakupi dovoljno ostataka, pritisak stolice na crijevo izaziva refleks ispražnjavanja (defekacija). Dolazi do izbacivanja izmeta.

Normalan izgled stolice odraslih

Zdrav organizam stolicom izbacuje neprobavljiv dio hrane 8 do 72 sata od vremena kada je progutana. Odrastao čovjek ima 1 do 2 stolice dnevno. Nešto rjeđe ili češće stolice ne znače odmah bolesno stanje. Količina dnevno izračene stolice iznosi prosječno oko 100 do 200 g dnevno. Razumljivo je da količina stolice ovisi o količini i sastavu hrane. Biljna hrana daje mnogo više ostataka nego meso.

Stolica je normalno mekana, cilindričnoga oblika, »poput kobasice«, promjera oko 2,5 cm. Mekoća stolice ovisi o količini vode (stolica sadrži 70 posto vode, svega 30 posto je kruta tvar, od toga polovina otpada na mrtve bakterije).

Boja stolice ovisi o količini žučnih boja. Normalno je svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Na boju utječe sastav hrane: mesnata hrana, osim bijeloga mesa, daje tamniju stolicu, mlječna hrana daje svjetliju, šućkastu boju; voće i povrće također utječu na boju stolice; cikla daje crvenu boju, krvavice crnu.

I lijekovi mogu promijeniti boju stolice. Pacijenti koji boluju od čira na želucu i uzimaju lijekove u kojima ima bizmuta, npr. ulter tablete, strahuju od crne stolice. Nakon rendgenskoga pregleda želuca i gutanja »bijele kaše«, stolica ima izgled i boju gline.

Miris stolice uzrokuju mirisne, aromatične tvari koje se stvaraju u debelom crijevu i nastaju truljenjem ostataka hrane, uglavnom bjelančevina. Stoga će zbog ishrane mesom stolica mnogo više zaudarati nego kada se hranimo povrćem, koje sadržava male količine bjelančevina.

Bijela stolica

Iako sastav hrane znatno utječe na boju stolice, njena osnovna boja potječe od tzv. žučnih boja koje se stvaraju u jetri.

Kada u crijevu nema žučnih boja, stolica se ne može obojiti u smeđe i ostaje sivobijela, slična ilovači. Tada se govori o aholičnoj stolici, koja nastaje kada u crijevo ne dolazi žuč. Žuč iz jetre ne može doći u crijevo ako su žučni vodovi zatvoreni, a oni se mogu zatvoriti, zaštopati, iznutra: kamencem, glistom, tumorom itd., ili neki pritisak izvana može
zatvoriti prolaz.

Jedna do dvije bjelkaste stolice nisu opasne. Opasnost nastaje prilikom dugotrajnih bijelih stolica, što je redovito praćeno žutom bojom kože, žuticom i drugim znakovima bolesti.

Bjelkasta boja stolice nastaje i zbog većih količina neprobavljene masti.

Bijela, ilovači slična stolica javlja se poslije rendgenskoga želuca zbog »bijele kaše« koja se mora popiti.

Biolaksativ kapi za čišćenje creva, zatvor stolice
Prirodne biljne kapi za čišćenje creva i zatvor stolice

Crna stolica

Tamnija stolica nastala je, najvjerojatnije, zbog određene vrste hrane ili uzimanja lijekova. Ali izjavu pacijenta da ima »crnu stolicu« svaki liječnik prima veoma oprezno. Liječnik će nakon niza postavljenih pitanja, često i pomnog pregleda, najvjerojatnije zatražiti da sam vidi stolicu i da je pošalje na pregled u laboratorij. Opreznost liječnika je opravdana jer je crna stolica često prvi i jedini znak koji upućuje na krvarenje u probavnom sustavu. Pravovremeno postavljena dijagnoza može spasiti život bolesniku. Još uvijek ima mnogo ljudi koji smatraju; ako netko krvari iz želuca i tankoga crijeva, u stolici će se pojaviti svježa crvena krv.

Zbog te zablude mnogi su ljudi stradali jer nisu pravovremeno upozorili liječnika na promjenu. Krv koja dođe u želudac i tanko crijevo podliježe probavi kao sva hrana. Svijetlocrvena boja krvi mijenja se pod djelovanjem solne kiseline želučanoga soka, te fermenata i bakterija crijeva, u katranastosmeđu boju. Crna stolica, čiji se izgled uspoređuje s katranom, najvjerojatnije je znak krvarenja u probavnom sustavu.

Najčešći je uzrok »prave crne stolice« krvarenje iz čira na želucu i dvanaestopalčanom crijevu; to je 90 posto svih krvarenja u probavnom sustavu. Po učestalosti slijede krvarenja iz proširenih vena jednjaka, uglavnom kod ciroze jetre; manji postotak otpada na rak želuca i jednjaka, te na krvarenja zbog krvnih bolesti, upala, dobroćudnih tumora.

Iako su krvarenja iz čira najčešća, smrtnost zbog iskrvarenja najveća je prilikom onih krvarenja koja nastaju iz »malih ranica«, erozija na sluznici želuca. Takve ranice mogu se javiti kao popratna pojava nekih bolesti mozga, povrede glave, opekotina; u rijetkim slučajevima javljaju se bez drugih znakova oboljenja.

Stolica postaje katranasta ako za kratko vrijeme dođe do krvarenja i manje od 1 dl krvi. Krvarenja mogu biti tako neznatna da se u stolici ne mogu zapaziti nikakve promjene. Stalan, dugotrajan gubitak malih količina krvi može izazvati slabokrvnost, anemiju. Ako su krvarenja jača i dođe do gubitka veće količine krvi, tada se jave znakovi većega gubitka krvi: osjećaj vrtoglavice, opća slabost, umor, želja za spavanjem, zijevanje, žeđ, šumovi u ušima. Koža postaje blijeda, hladna i orošena hladnim znojem, puls jako ubrzan i vrlo se teško osjeti, pipa. Dolazi do stanja šoka.

Krvarenja mogu biti izazvana i lijekovima. Neki vrlo često upotrebljavani lijekovi mogu oštetiti sluznicu želuca (aspirin, acisal, butazolidin, irgapirin). Dugotrajno davanje lijekova iz grupe kortikosteroida može izazvati krvarenje u osobe koja ima čir na želucu.

Krv u stolici obavezno zahtijeva bolničko liječenje. U starijih osoba krvarenja su opasnija, naročito ako se ponavljaju. Tada je operacija jedini način liječenja. Mlađi ljudi mogu se izliječiti i bez operacije. Ima ljudi koje crna stolica tjera u paničan strah. Oni svaku stolicu smatraju suviše ozbiljnim znakom i odmah pomišljaju na rak želuca ili crijeva. Kao što katranasta boja prilikom krvarenja nastaje zbog promjene krvne boje, hemoglobina, tako će i tamna boja nakon jedenja mesa nastati zbog promjene slične boje koja se nalazi u mišićima, a to je mioglobin. O količini toga mioglobina ovisi boja mesa. Konjsko meso ima mnogo mioglobina, zato je tamno, dok bijelo meso peradi uopće nema mioglobina, zato i ne daje tamnu boju stolici.

Tamnu boju stolice izazivaju i lijekovi koji sadržavaju željezo i bizmut. Bizmut se nalazi u nekim tabletama koje se upotrebljavaju za liječenje čira na želucu.

Uzimanje životinjskoga ugljena također oboji stolicu crnosmeđe, slično kao i crno vino, kava, trešnje, jagode.

Mast u stolici

Mast iz hrane razgrađuje se u crijevima. Pri tom najvažniju ulogu imaju sok žlijezde gušterače i žuč. Razgradena se mast iz crijeva upije u krv, pa u stolici postoji samo neznatna količina koja se prostim okom ne može zapaziti (ispod 5 grama u 24 časa).

Povećana količina masti mijenja boju stolice, koja postaje blijedosiva. Zbog visoke temperature mast je u crijevima u tekućem stanju. U izmetu se zbog niže temperature skruti, te stolica izgleda kao da je kandirana, sliči na prevlaku od šećera. Povećana količina masti znatno povećava količinu stolice. Stolica je obilna jer neprobavljena mast velikim dijelom onemogućuje probavu bjelančevina i ugljikohidrata. Masne čestice oblože ostalu hranu tako da do nje ne mogu doći fermenti probave. Tada neprobavljena hrana dolazi u debelo crijevo, gdje je počinju razgrađivati bakterije vrenja i truljenja. Takva je stolica često pjenušava i jako zaudara.

Masna stolica može nastati i nakon uživanja velikih obroka jako masnoga jela; to je prolazna pojava. Nakon prelaza na normalnu ishranu, mast u stolici nestaje.

Najčešći su uzrok masne stolice bolesti koje poremećuju stvaranje sokova što probavljaju mast. To je prije svega bolest gušterače. Sok gušterače, sa svojim fermentom lipazom, veoma je značajan za probavu masti; tako i žuč. Žuč zapravo priprema mast za razgradnju, djeluje poput deterdženta kojim u kućanstvu odstranjujemo mast. Žuč pravi od masti emulziju, tj. raspršuje je u vrlo sitne čestice, koje sada mogu biti podvrgnute djelovanju soka gušterače. Manjak probavnih sokova u crijevu može nastati zbog poremećaja u stvaranju sokova, npr. zbog upale.

Češći je uzrok pomanjkanja soka u crijevu taj što su kanali zatvoreni kamencem, parazitima, tumorom.

Često je istovremeno spriječen dolazak i žuči i soka gušterače, jer je završni dio izvodnoga kanala zajednički.

Mast u stolici može se javiti i kada je razgradnja masti uredna, ali je onemogućeno upijanje masti u krv. Od toga boluju mala djeca u drugoj ili trećoj godini života. Bolest je vrlo rijetka i naziva se celijakija, a nasatje zbog toga što takva djeca ne podnose hranu koja se dobiva od pšenice i raži. Javljaju se obilne stolice bjelkastosjajne boje zbog masti. Razumljivo
je da takvo dijete zaostaje u rastu jer je nedovoljno nahranjeno i gubi na težini. Ako bolest traje duže, javljaju se i drugi znakovi poremećene ishrane.

Kada obole odrasli, javljaju se obilne, bjelkaste i pjenaste stolice neprijatnoga mirisa. U tropskim krajevima postoji kronično dugotrajno oboljenje i naziva se tropska sprua.

Liječnički pregled je obavezan ako se masne stolice javljaju duže vrijeme. Liječenje može započeti tek onda kada se otkrije pravi uzrok bolesti. Postoje li smetnje probave zbog smanjene količine žuči, daju se sredstva za pojačano izlučivanje žuči. Ako postoji manjak soka i fermenata gušterače, daju se lijekovi koji sadržavaju te fermente  (pankreatin, digestal). Ima preparata koji pomažu razbijanje čestica masti i njihovu razgradnju (mexase). Ako dođe do upale, daju se lijekovi koji ih stišavaju (antibiotici). Koji put će biti potreban i operativni zahvat ako je spriječeno otjecanje soka zbog neke zapreke (vađenje kamenca, tumora, stavljanje umjetnih vodova).

Ostaci neprobavljene hrane u stolici

Probava hrane započinje u usnoj šupljini žvakanjem i djelovanjem sline. Progutana hrana razgrađuje se u želucu, zatim u tankom crijevu. U krv se može upiti samo ona hrana koja je razgrađena na najjednostavnije dijelove. Nedovoljno razgrađena »probavljena« hrana izbacuje se stolicom.

U normalnoj stolici ne nalazimo neprobavljenu hranu. Ostaci neprobavljene hrane mogu se naći ako se jedu veće količine biljne hrane i ako se jede brzo, guta se nedovoljno sažvakana hrana. Hrana koja ima čvrstu celuloznu ovojnicu, kao grah, grašak, bob, neće moći biti probavljena ako ta ovojnica nije razdrobljena žvakanjem; tada se u stolici nađu
čitava zrna mahunarki.

Neka hrana neće biti dovoljno razgrađena zbog manjka želučanoga soka, tj. solne kiseline.

Koji put cijelu, ili samo dijelom probavljenu hranu nalazimo u slučajevima ubrzanoga rada crijeva, jer nije dovoljno dugo izložena djelovanju probavnih sokova. Zbog toga se u stolici kod jakih proljeva mogu naći ostaci samo djelomično probavljene hrane.

Biocolon kapi za nervozna creva, kolitis i nervozan stomak
Ubedljivo najbolji i najdelotvorniji prirodni preparat za nervozan stomak i nervozna creva

Sluz u stolici

Čitav probavni sustav, od usne šupljine do završetka debeloga crijeva, ima mnogo žlijezda koje luče sluz, što »podmazuje« crijeva kako bi crijevni sadržaj što lakše prolazio. Sluz ujedno štiti sluznicu crijeva od oštećenja grubljim česticama hrane i zaštićuje crijeva od vlastitih probavnih sokova. U debelom crijevu sluz je jedini važan produkt žlijezda i povezuje, »sljepljuje«, čestice stolice u čvrstu masu te tako omogućuje formiranje oblika.

Normalna stolica ne sadržava toliko sluzi da bi se vidjela prostim okom. Sluz u stolici uvijek je znak da s crijevima nešto nije u redu. Uzrok može biti potpuno bezazlen, npr. sluz u čovjeka koji pati od kroničnoga zatvora. Tvrda stolica nadražuje sluznicu debeloga crijeva u tolikoj mjeri da se može izlučiti velika količina sluzi koja oblaže stolicu. Sluz iz debeloga crijeva nalazi se na površini, dok je sluz iz tankoga crijeva žućkaste boje i izmiješana sa stolicom.

Na lučenje sluzi u crijevima može utjecati i autonomni živčani sustav, tj. živci koji rade bez utjecaja ljudske volje. Nadražaj tih živaca zbog jakih duševnih uzbuđenja izaziva pojačano lučenje sluzi. Njena količina može biti toliko velika da takva osoba ima nekoliko stolica u kojima se uglavnom nalazi samo sluz. Poznate su sluzave stolice uzbuđenih studenata prije ispita i nervozni sluzavi proljevi poslije bračnih sukoba. Kada se duševno stanje smiri, stolica opet postaje normalna.

Sluz iz debeloga crijeva najčešće je bezbojna i prozirna. Može se nalaziti u tračcima i često se dade odvojiti od stolice. Ponekad je bijela poput mlijeka. Kod upale u debelom crijevu (membranozni kolitis), sluz može imati oblik opne i izgleda kao otisak crijevne sluznice. Obavljanje nužde vezano je uz jake bolove i izbacivanje velike količine sluzi.

Sluz u stolici vidi se kod mnogih crijevnih zaraznih bolesti. Kod grie (dizenterije) sluz je često pomiješana s krvlju, mutna i gnojna. Uz sluzavo-krvavu stolicu postoje i ostali znakovi bolesti: proljev, grčevi u trbuhu, temperatura. Prozirna, staklasta sluz i krv nalaze se i kod amebne dizenterije. I druge upale crijeva praćene su izlučivanjem sluzi. Sluz i krv u stolici starije osobe može značiti tumor debeloga crijeva. Sluz se javlja ako se u crijevu nalazi strano tijelo, a može biti popratna pojava glista u crijevima, hemoroida itd.

Dugotrajna pojava sluzi u stolici obavezno zahtijeva liječnički pregled. Liječenje »domaćim sredstvima« može samo razviti osnovnu bolest.

Svježa krv u stolici

Kada se pacijent obraća liječniku i kaže da je u stolici vidio krv, to najčešće znači da je vidio svježu krv. Svježa krv u stolici lako je uočljiv znak bolesti. Mnogi pacijenti smatraju ga vrlo ozbiljnim. U današnje vrijeme općega straha od raka (kancerofobija), većina je pacijenata ozbiljno zabrinuta. Strah od raka sasvim je razumljiv.

Svježa krv u stolici znači da je krvarenje nastalo u debelom crijevu. Krvarenja iz gornjih dijelova probavnoga sustava, iz želuca i tankoga crijeva, ne daje u stolici svježu krv. Krv iz želuca i tankoga crijeva podliježe probavi kao i sva ostala hrana. Probavljena, razgradena krv oboji stolicu crno.


Termine pregleda ako imate krv u stolici možete zakazati u u proktološkoj hirurškoj ordinaciji ProktoMed kod Dr Milene Šćepanović, ulica Mileševska 63, na Crvenom Krstu, Beograd, na sledeće telefone:

011/ 244 71 36

064 98000 90

Bez mnogo čekanja i stajanja u redovima, u sjajnim uslovima, dobićete pregled savesnog i ozbiljnog lekara i preporuku za terapiju. Savremena infrastruktura, oprema, stručnost medicinskog osoblja i naš proktolog pružiće vam maksimalnu pažnju i posvećenost vašem zdravlju.

www.proktomed.rs


Čista i svježa krv izmiješana sa stolicom, ili se nalazi samo na površini stolice, ukazuje na promjene u zadnjem, završnom dijelu debeloga crijeva, rektumu, ili u predjelu čmara, anusa. To mogu biti grizlice (ulceracije), ili pukotine na sluznici (fisure). No, najčešći su uzrok proširene vene nazvane šuljevi ili hemoroidi. Svježa krv na kraju stolice, kapanje
krvi nakon izvršene nužde, ukazuje na krvarenje iz šuljeva. Razumljivo je da prava dijagnoza može biti postavljena tek nakon detaljnoga pregleda. Svaka krv u stolici obavezno zahtijeva liječnički pregled.

Krv u stolici može ukazivati i na tumor u debelom crijevu. Na tumor će se prije pomisliti ako se prva krvarenja jave u starijoj dobi, ako je krv u stolici praćena vrlo neugodnim zadahom, naročito gnojem. U mladih ljudi krv, sluz i gnoj mogu ukazivati na čestu upalu debeloga crijeva koja se naziva ulcerozni kolitis.

Bacilarna dizenterija, griža, kao i amebna dizenterija, uz proljev i sluz često imaju i krv u stolici.

Krv u stolici vrlo se često javlja kao vrsta zapletaja crijeva u mlađih osoba, naročito djece, uz vrlo jake bolove u trbuhu i povraćanje. Svježa krv javlja se i kod ljudi koji pate od kroničnoga, dugotrajnog zatvora: sakupljanje većih količina suhe i tvrde stolice dovodi do jakoga pritiska na sluznicu crijeva i do ošetećenja (nekroze) sluznice.

 

Valentin Vnuk

Izvor: Kućni liječnik

2 komentara

Ostavite komentar