EFIKASNO SAGOREVANJE KALORIJA

Stručnjaci sve više preporučuju baštovanstvo i rad u vrtu kao način održavanja kondicije, jer osim što se ovom veštinom poboljšava korpus životnih veština i obezbeđuje hrana, bavljenje baštom zateže telo i smiruje nerve.

 

Dugogodišnji baštovani znaju da je gajenje useva naporan i zahtevan posao, ali sada mogu da se upoznaju i sa zdravstvenim prednostima ovakvog teškog rada!

baštovanstvo

Trideset minuta dnevno u bašti dovoljno za održavanje kondicije i smirivanje nerava

Medicinski istraživači i lekari kažu da je pola sata kopanja, grabuljanja ili guranja kosilice za travu jednako dobro kao odlazak u teretanu. Trideset minuta kopanja sagoreva 150 kalorija, grabuljanja 120, dok guranje kosilice sagoreva 165 kalorija.

Iako pola sata laganog trčanja (džogiranja) u proseku sagoreva do 240 kalorija, lekari ipak pokušavaju da podstaknu ljude na aktivnosti koje se uključene u njihovom svakodnevnom životu, a kojima se takođe sagorevaju kalorije i jača kondicija.

Zašto je to tako? Mnogi ljudi osećaju se previše uplašenima da bi odlazili u teretane i naporno trenirali, pa se stručnjaci umesto toga koncentrišu više na to da ih uključe u svakodnevne umerene aktivnosti i vežbe, tako da su manje šanse da oni odustanu od toga na duge staze. Istraživači su otkrili da će umereno vežbanje kao što je baštovanstvo i hodanje smanjiti upola rizik od srčanog udara, a uz to i dodati bar sedam godina na prosečan životni vek.

Trideset minuta dnevno je sasvim dovoljno

„Baštovanstvo je sjajno – izvede te napolje, pomaže ti da izgradiš mišiće i sagori kalorije“, kaže profesor Naved Satar, stručnjak za metaboličku medicinu na Univerzitetu u Glazgovu.

„Ključna stvar je konstantnost. Važno je da održavate način vežbanja kroz nešto što volite, bilo da je to rad u vrtu, hodanje ili vožnja biciklom na posao“, dodaje Satar.

Britanski “National Health Service” (NHS) preporučuje 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno, što uključuje aktivnosti kao što su hodanje i baštovanstvo; ili 75 minuta napornog vežbanja kao što su trčanje ili igranje fudbala. Međutim, NHS tvrdi da četiri od pet ljudi ne uspeva da dostigne svoj dnevni cilj fizičke aktivnosti, koja je upravo na ovaj način doprinela epidemiji gojaznosti i dijabetesa.

Zategnute podlaktice, butine, pozadina…

Britansko Kraljevsko baštovansko društvo (Royal Horticultural Society) sprovelo je ispitivanje 2.000 ljudi u vezi sa njihovim provođenjem slobodnog vremena. Oko 80 odsto ispitanika reklo je da baštovanstvo definitivno poboljšava njihov nivo kondicije, dok je 60 procenata reklo da se osećaju puni energije nakon povratka iz vrta. Osim toga, 53 odsto njih reklo je da im se i raspoloženje popravi nakon boravka u bašti.

Ovo Društvo je dalje navelo da je oko 70 odsto ispitanika reklo da im je rad u bašti pomogao da ojačaju podlaktice, dok je 52 procenta reklo da su im butine sada zategnutije, a oko jedne trećine priznalo je da im se i pozadine nalaze u boljoj formi. Jedna petina ispitanika je reklo da je vrtlarstvo njihov primarni oblik vežbanja.

„Naporno vežbanje daje izvesne koristi, ali ne toliko. I to ima svoju cenu, jer je opterećenje na zglobove sve veće, posebno ako se krene naglo iz neaktivnog načina života, onda postoji rizik da naporno vežbanje negativno utiče na srce“, zaključuje profesor Satar.

Izvor: Naturalnews.com