ČKALJA I NJEGOVA ZABELEŠKA

Datum rođenja odredio je njegov životni put – da se ceo život bavi šalom, komedijom i smehom i da publiku širom nekadašnje države uveseljava i zabavlja tokom celog svog života. Odlaskom sa životne scene smeh je ostao da „zvoni“ do danas i na sam pomen njegovog nadimka koji ga je proslavio.

 

Miodrag Petrović rođen je 1. aprila 1924. godine u Kruševcu kao četvrto dete Čedomira i Kristine Petrović. Ako slučajnosti postoje, najveći komičar bivše zemlje namerno se rodio baš na Dan šale. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a tu je u dramskoj sekciji i počeo da se bavi glumom.  Nadimak Čkalja dobio je još kao dete, a kumovao mu je školski drug, jer je Miodrag kao dete bio „suvonjav i štrkljast“ (čkalj je vrsta korovske biljke, prim. aut).

čkalja

U periodu posle rata, već 1946. godine, Čkalja je postao član Dramskog studija Radio Beograda. Vrlo brzo počinje njegova popularnost učešćem u radio emisiji „Veselo veče“. Jedno od najvoljenijih lica TV ekrana postaje već sa dolaskom prvih televizora u Jugoslaviju, igrajući u popularnoj, prvoj seriji TV Beograd „Servisna stanica“ autorskog tandema Novak-Đukić. Lik kuvara Jordana bio je samo uvertira u niz likova kreiranih tokom plodne i duge karijere. U svaki od njih, Čkalja je utkao talenat oslikan jednostavim čovekom ove sredine – prostodušnim i srdačnim, koji voli da se šali i zasmejava druge.

Nije potrebno posebno predstavljati Čkaljin doprinos jugoslovenskom filmu i televiziji, već se ovom prilikom, na dan kada je rođen i kada bi napunio 92 godine, osvrnuti na nešto drugo i neuobičajeno. Ovo je zabeleška koju je Čkalja o sebi sastavio i zapisao 1989. godine.

„Hvala mom kumu, dao mi je jedno od najčešćih imena u našem narodu – Miodrag. Prezivam se Petrović, kao više od 300 000 Jugoslovena. Neki dokoni statističar je izračunao da nas, raznih M. Petrovića, ima skoro 35.000, čitav jedan grad! Koliko je to očeva i sinova, dedova i unuka, stričeva i ujaka, kumova i starih svatova!

Kao u pesmici:

Miodrag Petrović, pekar Dr Mile

Petrović, lekar Milence Petrović, popa Miško Petrović, tropa Mića

Petrović, iz Ljiga M. Petrović, iz Svrljiga Drug Petrović, iz

Gradišta I Petrović, niko i ništa, I Miodrag, kolovođa, I

Miodrag, vojskovođa.

A postoji, kao što znate, i Miodrag

Petrović, glumac.

Proleter, to sam ja – Čkalja. Čkalja je ne samo moj nadimak nego i moja kreacija. Čkalja je, izgleda, potreba ljudi da imaju Čkalju, nešto iznutra i unutra, nešto što postoji u svakom čoveku, ali ga on skriva i pomalo ga se stidi.

Ja sam tu da ga probudim i pokrenem, ne samo u sebi nego i u vama.

Neko mi je jednom rekao: „Čkalju je izmislila sirotinja“. U pravu je, svi smo mi sirotinja, a sirotinja nije sramota. To je jedna lepa, pomalo tužna, narodna reč koju nerado i teško izgovaramo.

A zašto, ljudi?

Sirotinja je borba sa životom, iz te borbe se rodio Čkalja. (I Čaplin, i Švejk, u svoje vreme.) U teškim vremenima koja nas očekuju trebaće nam pametnjakovići, ali i Čkalje, tako je bilo oduvek. Era, Nasradin Hodža, Baja Ganja, Til Ojlenšpigel, Petruška, Sančo, Zganarel, Švejk, Nikoletina… Molim malo mesta i za mog i vašeg Čkalju.

I klanjam se kao svaki glumac.“

Izvor: Yugopapir/Wikipedia