Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Zdravlje

Šta je anoreksija nervoza

 

ANOREKSIJA

Anoreksija nervoza (u narodu često nazivana samo anoreksija) je poremećaj jedenja potencijalno opasan po život, kojeg karakterizira nesposobnost za održavanje minimalno normalne težine, razorni strah od debljanja, neumorne prehrambene navike koje sprječavaju debljanje, kao i poremećaj u načinu na koji se tjelesna težina i izgled percipiraju.

 

Šta je anoreksija nervoza?

Izraz anoreksija grčkog je porekla (an je prefiks koji označava negaciju, a orexis znači apetit) te u doslovnom prevodu znači gubitak apetita. Iako je u središtu bolesti hrana, anoreksija zapravo predstavlja bolest uma. Mnogi ljudi s anoreksijom sebe smatraju prekomerno uhranjenima, iako su pothranjeni. Često mere telesnu težinu, jedu samo male količine i samo određenu hranu. Neki će vežbati preterano, prisiliti se na povraćanje ili koristiti laksative kako bi izgubili na težini. Obeležje bolesti je i gubitak menstruacije u trajanju od najmanje tri meseca. Bolesnici obično dolaze iz porodica koje imaju visoke zahteve u pogledu njihovih dostignuća i često traže savršenstvo, služeći se prisilom u mnogim vidovima života, osobito školi. Poricanje često prati njihovu izrazitu fokusiranost na to da ostanu mršavi; bolesnici koji pate od anoreksije u pravilu neće hteti priznati da nešto nije u redu, pa na izraze zabrinutosti drugih reagiraju ljutito ili odbrambeno.

Anoreksičan model - Šta je anoreksija nervoza
Anoreksičan model

Uzroci poremećaja

Postoje dokazi za biološke, psihološke, razvojne i sociokulturne čiinioce rizika, ali tačan uzrok poremećaja prehrane je nepoznat. Bolest je u nekim slučajevima nasledna – naime, istraživanja su pokazala povezanost bolesti s čak 43 gena. Kod jednojajčanih blizanaca primećeno je poklapanje od više od 50%. Prenatalne i perinatalne komplikacije mogu biti činioc u razvoju anoreksije, kao što su majčine anemije, šećerna bolest i srčane abnormalnosti. Neuroendokrina deregulacija je takođe jedan od uzroka bolesti. Naime, promenjene signalne molekule pomoću kojih se odvija komuniciranje između creva, mozga i masnog tkiva, mogu doprineti patogenezi bolesti, prekidanjem regulacije gladi i sitosti.

Neki bolesnici su pretpostavili kako su razvili anoreksiju kao reakciju na infekciju. Nadalje, primećeno je da je anoreksija češća u populacijama u kojima je viša stopa gojaznosti. Takođe, puno je veća verovatnoća pojave anoreksije u pubertetu, a neka od objašnjenja hipoteze su povećanje masnog tkiva u devojke, hormonalne promene, društvena očekivanja zbog povećanja nezavisnosti i autonomije. Postoje i teorije o seksualnom zlostavljanju u detinjstvu ili nefunkcionalnim porodicama kao uzroku anoreksije, no za njihovu potvrdu su potrebna daljnja istraživanja.

Što se tiče društvenih uzroka, dokazano je kako ljudi koji se bave profesijama gde je društveni pritisak za biti mršav veoma jak (poput modela ili plesačica) češće oboljevaju od anoreksije. Postoji i povećana stopa anoreksije u sportovima s naglaskom na estetiku, kao i u sportovima u kojima sudionici moraju povećati telesnu masu kako bi se mogli takmičiti (rvanje, trčanje). Neprestano izlaganje medijima koji predstavljaju telesne ideale mogu postati uzrok telesnog nezadovoljstva i anoreksije.

Predisponirajući činioci u poremećaju hranjenja su: ženski pol, pozitivna porodična anamneza, osobnost koja teži perfekcionizmu, poteškoće u prikazivanju negativnih emocija, poteškoće u rešavanju unutarnjih i spoljnih sukoba, nisko samopouzdanje.

Epidemiologija

Poremećaji hranjenja (anoreksija, bulimija, prejedanje) pogađaju oko 4 % adolescenata. Teška anoreksija nervoza je retka, te pogađa oko 0,5% stanovništva. Međutim, blaži slučajevi verojatno nisu dijagnosticirani. Ovaj poremećaj je primarno pojava karakteristična za pubertet i mlađe odraslo doba. Oko 95% slučajeva anoreksije otpada na žene. Anoreksija je mnogo češća u industrijaliziranim društvima gde vitkost predstavlja preduslov privlačnosti. Pre dvadesetak godina ova pojava je bila poglavito vezana za porodice sa srednjim i visokim prihodima, međutim danas zahvata praktički sve društvene slojeve.

Znakovi i simptomi bolesti

Kod osobe s anoreksijom nervozom može biti prisutan velik broj kliničkih simptoma i znakova koji mogu uzrokovati komplikacije u svakom organskom sastavu. Neki od simptoma bolesti anoreksija nervoza su:

  • Odbijanje održavanja normalnog indeksa telesne težine za bolesnikovu dob
  • Amenoreja – gubitak menstruacije
  • Strah od čak i najmanjeg porasta telesne težine
  • Očiti, brzi i dramatični gubitak težine za najmanje 15% ispod normalne telesne težine
  • Rast dlaka na licu i telu, lomljivija kosa, žuta i nezdrava koža
  • Abnormalna zaokupljenost hranom poput zbrajanja kalorija ili opsednutog proučavanja kuvara
  • Potiskivanje polne želje
  • Hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi
  • Hronična nesanica i umor
  • Rituali poput seckanja hrane na male komade, odbijanja hranjenja uz prisutnost drugih
  • Uzimanje laksativa, tableta za mršavljenje, namerno povraćanje odmah nakon obroka
  • Izrazito vežbanje
  • Kriva percepcija tela kao debelog iako svi kažu kako je bolesnik premršav
  • Hipotenzija i poremećaj srčane frekvencije
  • Depresija
  • Želja za samoćom, izbegavanje obitelji i prijatelja
  • Promene raspoloženja
  • Halitoza (loš zadah) zbog povraćanja
Biomind plus kapi za depresiju i anaksioznost
Biomind plus biljne kapi za depresiju i anaksioznost – klikni i naruči

Postavljanje dijagnoze

Razlikujemo dva podtipa anoreksije nervoze – restriktivni tip i prejedajući tip s čišćenjem.

Procena anoreksije uključuje ispitivanje psihičkog i fizičkog stanja obolelog, dakle trenutno raspoloženje i sadržaj misli (s naglaskom na stavove o telesnoj težini i obrascima prehrane), okolnosti u kojima se osoba nalazi, dosadašnje bolesti, sadašnje simptome te porodičnu anamnezu. Anoreksija nervoza je obično očita na osnovu karakterističnih simptoma i znakova, nakon gubitka više od 15% telesne težine u mlade osobe koja se boji debljine, gubi menstruaciju, poriče bolest i inače se doima u dobrom stanju. Za dijagnozu je ključno otkrivanje središnjeg „straha od debljine“ kojeg gubitak težine ne ublažava.

Razlikujemo dva podtipa anoreksije nervoze. Kod restriktivnog tipa oboleli ograničavaju unos hrane, a do gubitka na telesnoj težini dolazi zbog restriktivne dijete, prekomernog vežbanja ili uzimanja tableta za mršavljenje. Prejedajući tip s čišćenjem pak karakterišu epizode prejedanja i čišćenja (samoinicirano povraćanje, zloupotreba laksativa, diuretika i emetika). Težinu bolesti određujemo prema indeksu telesne težine (BMI). Kod blage bolesti BMI je veći od 17, u umerenom obliku BMI je između 16 i 16.99, u ozbiljnom je raspon između 15 i 15.99, a ekstremnu bolest obilježava BMI manji od 15.

Lečenje anoreksije

Svi bolesnici zahtevaju dugotrajno lečenje kako bi popravili psihičke funkcije i sprečili recidive. Kao prvo, najvažnije je vratiti bolesnikovu telesnu težinu na normalnu razinu. Vrlo je važna raznolikost hrane te adekvatan unos kalorija. Psihoterapija, redovito medicinsko praćenje i vođenje prehrane trebali bi biti delom svakog programa lečenja anoreksije. Lečenje anoreksije će se razlikovati ovisno o stadijumu u kojem se bolest prepozna, kao i bolesnikovoj spremnosti na saradnju.

Hospitalizacija je obično nužna u slučajevima kad je pacijent izgubio više od 25% svoje uobičajene telesne težine.

U središtu lečenja se nalazi prvenstveno individualna psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i teškoće međuljudskih odnosa koji se možda nalaze u pozadini bolesti. Porodičnaa terapija je takođe važna kod mlađih bolesnika. Od preparata se često propisuju cinkov sulfat, dodatne količine ostalih hranjivih tvari, sredstva za pojačavanje apetita, antidepresivi, kao i sredstva protiv teskobe. Bez lečenja, smrtnost je blizu 10% kod težih oblika, ali uz adekvatnu terapiju čak polovina bolesnika većinom vraća svu izgubljenu težinu te dolazi do povlačenja svih endokrinih i drugih komplikacija.

Izvor: Pliva.hr

Ostavite komentar

Ostavite komentar

https://www.bastabalkana.com/wp-content/uploads/2019/04/Dr-Milena-Šćepanović-proktolog-hirurg-ordinacija-Proktomed.jpg
Golden Sweden Bitter GIF baner 336x280