PODVALE KOJE IZVLAČE PARE IZ DŽEPA

Vratiti se iz prodavnice i kupiti mnogo više od planiranog osećaj je koji se mnogima dešava. Marketinški trikovi u prodavnicama i supermarketima su neodvojivi deo asortimana, tako da je prethodno opisani osećaj samo znak da je kupac postao žrtva svih tih smicalica. Moguće je navesti najmanje deset takvih trikova kojima pribegavaju savremeni lanci trgovina.

 

Korišćenje sofisticiranih psiholoških trikova u marketingu je prilično uznapredovalo. Cilj svake kompanije je da ostvari što veći profit. Zato se koriste raznoraznim i dugo godina razvijanim trikovima ubeđujući kupce da su njihovi proizvodi korisni i neophodni, iako to često nije tako.

trikovi u prodavnicama

Ti trikovi često nemaju veze sa razumom, već predstavljaju manipulaciju našim emocijama i duboko usađenim instinktima. Predstavićemo neke od najuobičajenijih i najčešće korišćenih trikova koji se koriste u velikim radnjama i supermarketima.

1. Muzika u radnjama

Muzika dvojako utiče na našu sposobnost kupovine. Pre svega, utiče da se dobro osećamo i povećava raspoloženje. Tada smo spremni i da potrošimo više novca. Isto tako muzika, naročito ako je glasna, remeti koncentraciju i smanjuje pažnju. Manjak koncentracije utiče na našu sposobnost rasuđivanja i poećava šansu da kupimo ono što nam ne treba. Čak i žanr muzike koja se pušta utiče na kupovinu. Na primer, klasična muzika podstiče kupovinu luksuznih proizvoda.

2. Nezaokruživanje cene

Cena od 9.98 će nam uvek delovati jeftinije od 10.00. Istraživanja pokazuju da će više proizvoda biti prodato ako se stavi cena 9.99 a ne 10. Tako naprosto funkcioniše naš mozak i, čak i kada smo svesni ove činjenice, opet ćemo podleći tom uticaju.

3. Raspored proizvoda

Celo naše kretanje u supermarketu je isplanirano  od strane najboljih stručnjaka. Ništa nije ostavljeno slučaju. Na primer, uvek se proizvodi koje najčešće kupujemo, kao hleb i mleko, stavljaju da budu najudaljeniji od ulaza. Tada moramo da prevalimo najduži put do njih, i usput naletimo na još neki proizvod koje će nas primamiti da ga kupimo. Na početku ulaza se najčešće stavljaju kolači i sveže voće zato što je dokazano da njih najviše kupujemo kad su nam korpe prazne.

4. Prepreke na putu

Impulsivna kupovina je nešto što prodavci najviše vole. To su neplanirane kupovine na koje se odlučimo u deliću sekunde zbog raznoraznih spoljnih impulsa kao što je boja, položaj i slično. Uglavnom su impulsivne kupovine te zbog kojih se kasnije kajemo. Marketinški stručnjaci su analizama došli do zaključka da smo podložniji impulsnoj kupovini onda kada nam se proizvodi nađu na putu. Zato uvek možete videti pokretne štandove u supermarketima koje moramo da zaobilazimo.

pune kese

Pune kese su posledica svih marketinških trikova

5. Položaj na policama

Položaj proizvoda na policama je takođe detaljno isplaniran. U visini očiju nam se najčešće nalaze proizvodi koji su najskuplji, najštetniji ali i najprimamljiviji. Jeftiniji proizvodi se nalaze na dnu ili na vrhu police pa do njih moramo da se saginjemo ili podižemo kako bi ih kupili. Isto tako se u visini dečjih očiju nalaze slatkiši i igračke koji treba da ih namame.

6. Osećaj urgentnosti

Jedan od osnovnih ljudskih instinkta je reagovanje na hitnost i alarmantnost. Kada je nešto vremenski ograničeno, onda se u nama javlja pritisak da to što možemo uradimo što pre. Zato i postoje popusti koji su vremenski ograničeni sa velikim sloganima koji glasi: “Još danas popust trideset posto” i slično.

7. Promocije i popusti

Kompanije ne mogu sebi da dozvole da budu na gubitku. Stoga su čak i promocije i popusti napravljeni tako da se zaradi. Potvrđeno je da, kada su velika sniženja, kupci često kupe ono što im nije potrebno, istovremeno misleći da su napravili dobar posao. Isto tako, radnje obično na popuste izbacuju one proizvode koje niko ranije nije hteo da kupi, nadajući se da će se neko od kupaca upecati.

8. Sitnice stoje na kasi

Supermarketima odgovara da što duže čekamo u redu. Tako se povećava verovatnoća da ćemo kupiti nešto od sitnica koje stoje na kasi, kao što su čokoladice ili žvake. Naročito su mala deca podložna ovim izazovima. Sitnice uvek i stoje pored kase, jer na takve stvari često i ne razmišljamo da kupimo, a pošto su male, u nama se javlja osećaj da ne koštaju mnogo i da je cena prava sitnica. Međutim, to nije uvek slučaj.

9. Boje i mirisi

Primamljivi mirisi koji dolaze sa štandova sa hlebom, kolačima, kafom ili praškom takođe psihološki utiču na našu podložnost kupovini. Isto važi i za boje. Uvek se vodi računa o pravilnom izboru i kombinaciji boja za podsticaj kupovine.

10. Veličina prostora

Dokazano je da ljudi ne vole da se dugo zadržavaju u prenatrpanim radnjama i prodavnicama. Tada uvek uđu da kupe samo ono što im treba i brzo izađu. Zato se supermarketi uvek trude da budu raspoređeni na što većem prostoru kako bi se kupci osećali prijatno i smireno. Što je veći prostor veća je šansa da duže ostanemo i kupimo još nešto.

Izvor: Daliznate.com