ZAKON JASAN, ALI SE KRŠI

Prilikom zapošljavanja nečesto se dešava diskriminacija žena pitanjima o eventualnoj udaji ili proširenju porodice. Trudnice i Zakon o radu kao da su dve suprotstavljene strane – žena koja iz straha od gubitka posla ne sme da zatrudni, a Zakon koji deklarativno podržava materinstvo dok se njegove odredbe najčešće otvoreno ignorišu. Koja su sve prava budućih mama?

 

Otkrile ste da ste u drugom stanju, nema li lepše vesti!! S druge strane, postoji bojazan šta i kako dalje, bar što se tiče radnog mesta i rešenja od strane poslodavca. Razne misli vam se motaju po glavi, da li možete odmah uzeti bolovanje, da li još možda raditi, šta vam poslodavac nudi…

trudnice i zakon o radu

Iako važeći Zakon o radu formalno pruža snažnu podršku materinstvu, često se dešava da se njegove odredbe zaobilaze, a ponekad i otvoreno krše. Trudnice treba da budu svesne da je potrebno da se na vreme informišu o svemu, kako bi se izbegle sve neprijatnosti i iznenađenja.

Ako ste zaposlene na određeno ili neodređeno vreme, i tokom trudnoće ili odsustva nakon porođaja, istekne rok na koji ste zaključili Ugovor o radu, poslodavac nije u obavezi da vam ga produži. Nakon isteka ovog roka, svoja prava ostvarujete isključivo kod Nacionalne službe za zapošljavanje.

Ako ste zaposlene na neodređeno vreme, za vreme trudnoće ili porodiljskog odsustva, poslodavac ne može da vam otkaže ugovor o radu.

Za vreme trudnoće nije preporučljivo da radirte na poslovima koji su štetni za vaše zdravlje i zdravlje deteta, a naročito na poslovima koji zahtevaju podizanje tereta. Takođe, nije preporučljivo da radite prekovremeno i noću.

Procenu o zdravlju žene i deteta daju lekar, odnosno lekarska komisija ukoliko je u pitanju sprečenost za rad duža od 30 dana.

Kada ginekolog izda potvrdu o sprečenosti za rad (o bolovanju), žena je dužna da je dostavi poslodavcu u roku od 3 dana. Potvrda ginekologa odnosi se samo na odsustvo do 30 dana, a ukoliko postoji potreba za njegovim produženjem, potreban je izveštaj lekarske komisije koji se takođe dostavlja poslodavcu. Troškove naknade tokom bolovanja radi trudnoće snosi poslodavac za prvih 30 dana odsustva, a za odsustva koja su duža od toga budžet Republike Srbije preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tokom bolovanja u trudnoći, žena ima pravo na naknadu u visini od 65% prosečne zarade iz prethodna 3 meseca. Pojedine lokalne samouprave, dotiraju i preostalih 35% prosečne zarade tokom bolovanja, ali se ove dotacije odnose samo na bolovanja duža od 30 dana.

Poslodavac nije u obavezi da naknadu tokom bolovanja dužih od 30 dana isplaćuje istovremeno sa zaradama ostalih zaposlenih,već tek onda kada sredstva RZZO-a prispeju na njegov račun.

Šta se dešava sa porodiljskim odsustvom?

Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom trajanju od 365 dana. Zaposlena žena ima pravo da otpočne porodiljsko odsustvo na osnovu izveštaja ginekologa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre termina za porođaj. Porodiljsko odsustvo traje do navršena tri meseca od dana porođaja.

Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo i pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta za treće i svako naredno novorođeno dete u ukupnom trajanju od dve godine.

Otac deteta može da koristi porodiljsko odsustvo u slučaju kad majka to ne može da uradi, iz opravdanih razloga.

Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, zaposlena žena, odnosno otac deteta, imaju pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade koja je ostvarena tokom 12 meseca pre otpočinjanja odsustva. Ukoliko majka ili otac nisu bili u radnom odnosu tokom svih 12 meseci, za mesece tokom kojih nisu ostvarivali zaradu, za prosek će se obračunavati polovina prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Za raziku od bolovanja, naknadu tokom porodiljskog i odsustva radi nege deteta, poslodavac je dužan da isplaćuje istovremeno sa zaradama ostalih zaposlenih.

U prosek zarada za naknade tokom trudničkog bolovanja, porodiljskog i odsustva radi nege deteta, ulazi neto plata na koju se plaćaju porezi i doprinosi. U prosek ne ulaze: naknada za prevoz (markica), regres za godišnji odmor, topli obrok, ali ni deo zarade koji se zvanično prikazuje kao radni učinak. Zato je jako važno da na potvrdama o zaradama dobro proučite koji iznos se odnosi na ove kategorije, kako biste izbegli neprijatna iznenađenja sa visinom naknade.

Šta kada se prava ne poštuju?

U slučaju da sumnjate da je tokom trudnoće ili nakon porođaja, neko od prava koje Vam garantuju zakoni povređeno, a poslodavac isključuje mogućnost dogovora, možete se pisanom prijavom obratiti Inspekciji rada. Takođe, u roku od 90 dana od trenutka saznanja da je neko Vaše pravo prekršeno, možete pokrenuti i radni spor protiv poslodavca. Važno je pomenuti i da sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.

Izvor: krstarica.com

Priredio: Velibor Mihić, veb autor