JAK MOTIV

Medicina je utvrdila da čoveka ništa ne pokreće na akciju kao subjektivni osećaj gladi. Studije kažu da je glad kao pokretač ljudskog ponašanja mnogo silniji od osećanja žeđi, uplašenosti ili potištenosti.

 

Nova studija objavljena u časopisu „Neuron“ pruža fascinantan uvid u sile koje pokreću ljudsko ponašanje. Istraživači su otkrili da je glad neuporedivo jača motivaciona sila nego žeđ, anksioznost, urođeni strah ili socijalna interakcija.

glad kao pokretač

I ljudi i životinje funkcionišu pod onim što se naziva „hijerarhija potreba“. Drugim rečima, naše ponašanje je zasnovano na motivacionim faktorima koji konkurišu jedan drugom, pa zbog toga jedan motivacioni pokretač dominira u zavisnosti od okolnosti.

Motivacione snage potiču duboko iz mozga

Fiziolog Čarls Šerington je 1906. godine objavio rezultate svog temeljnog istraživanja ponašanja životinja i njegove osnove u okviru neuroloških principa. Ovaj njegov rad predstavlja jedan od temeljnih principa na kojima počiva moderna bihevioralna psihološka teorija. Ukratko, ovaj princip znači da takmičenje motivacionih ponašanja ljudi potiče iz centralnog nervnog sistema.

Doktor Šerington je to ovako zabeležio:

„Glad predstavlja jedan od najjačih homeostatskih motiva za ponašanje u životinjskom carstvu. Uprkos širokom spektru stimulansa i konkurentnih zahteva koji prirodno ugrožavaju životinje, one moraju da potraže hranu u vreme kalorijske insuficijencije. Da bi se ova neravnoteža dovela u balans, životinje često moraju da osluškuju svoju okolinu na način koji zahteva određeni način ponašanja, kao što je istraživanje, odbrana ili takmičenje, što ukazuje na ogroman potencijal njihove prilagodljivosti u ponašanju“.

Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da jedan motivacioni faktor dominira u delovanju životinja (i ljudi), i iako je prebacivanje iz jednog dominantnog faktora u drugi neophodno za opstanak, glad je najmoćniji od svih nagona.

Ranija istraživanja neuroloških mehanizama koji pokreću ponašanje imaju tendenciju da se fokusiraju samo na jedan motivacioni faktor u određeno vreme. U ovoj studiji, istraživački tim je odlučio da istraži kako se takmiče motivi ponašanja u međusobnoj interakciji, koristeći miševe kao subjekte u ogledu.

Bioliver kapi za jetru i holesterol i trigleciride

Bioliver kapi za jetru smanjuju apetiti i glad kod dijabetičara i insulinske rezistencije – klikni i naruči!

BioLiver kapi za jetru i protiv visokog holesterola i šećera reguliše pojačan apetit i glad kod predijabetičnog stanja i insulinske rezistencije. Svi koji imaju stalnu potrebu za slatkim ili za hranom, koje napada snažna glad uz pomoć ovih kapi smiruju apetit. BioLover kapi snižavaju povećan šećer i insulin u krvi koji dovode do napada gladi, smanjuju visok holesterol i trigleciride čuvajući krvne sudove i pomažu kod odmašćivanja masne jetre podstičući je na bolji rad.

Stimulacija neurona uz pomoć svetlosti

Istraživači su se delimično oslonili na tehnologiju koja je sposobna da stimuliše različite regione mozga. Za ovu studiju, tim je koristio tehniku koja upotrebljava svetlost da bi upravljala nervnim ćelijama (neuronima) u posebnom delu mozga, hipotalamusu. Neuroni smešteni u njemu su poznati da regulišu apetit i od ključnog su značaja za preživljavanje.

U jednom od eksperimenata, tim je ili zadržavao hranu ili su koristili ovu tehniku za aktiviranje neurona, koja je učinila da miševi osećaju glad. Ovi miševi su takođe bili lišeni i vode, dok je kontrolna grupa dobijala hranu, ali ne i vodu.

Tim je primetio da su se miševi koji su bili lišeni i hrane i vode opredelili za hranu kad imaju izbor između dve opcije. Kontrolna grupa je izabrala vodu, što ukazuje da je glad moćniji motivacioni faktor od žeđi.

U drugom eksperimentu, istraživački tim je kod miševa aktivirao neurone koji reaguju na glad, pre nego što ih je smestio na prostor koji sadrži miris lisica, tj. pre stvaranja okruženja koje je kod njih aktiviralo strah i uznemirenost. Gladni miševi prevazišli su svoj strah kako bi dobili hranu, dok je kontrolna grupa ostala u „zaštićenoj zoni“.

Sve ovo sugeriše da glad prevazilazi strah kao motivacioni faktor.

Još jedan sličan eksperiment nad miševima uključio je društveno izolovane miševe da izaberu između dve opcije: komoru sa drugim miševima ili komoru u kojoj se nalazi hrana. Gladni miševi izabrali su hranu pre druženja, tako da ovaj eksperiment pokazuje kako glad nadmašuje potrebu za socijalnim interakcijama između pripadnika iste vrste.

Svi ovi nalazi mogu da pruže objašnjenje evolutivnog razvoja koje je u mogućnosti da bliže razjasni određene tretmane gojaznosti. Ukupni rezultati ovih eksperimenata pokazuju da su takmičarske motivacione snage dublje povezane među sobom nego što se ranije mislilo.

BioLiver kapi možete naručiti putem sajta www.prirodanadar.rs ili putem maila  [email protected] odnosno telefonom  065 970 7777