HRANA ZA KVALITETNO MLEKO

Problem svake novopečene majke koja doji svoje dete je, između ostalog, šta je najbolje da jede kako bi njena beba napredovala. Ishrana dojilje svrstava se u pitanje nad pitanjima svake majke, a odgovor na njega je i jednostavniji nego što izgleda.

 

Jedno od spornijih pitanja koje mlada majka postavlja sebi je šta sme od namirnica da jede u periodu dojenja svoje bebe.

ishrana dojilje

Za sve vreme dok doji, majka mora da jede zdravu i raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine proteina, šećera i masti. Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja je najbliža svom originalnom stanju, tj. da bude sa što manje začina i što kraćim pripremanjem. Poželjno je da dojilja jede sveže voće i povrće, peciva od celog zrna žitarica, žitne pahuljice, kao i hranu bogatu kalcijumom i proteinima.

Svakako će izbor namirnica zavisiti od okruženja u kom majka živi, ekonomske situacije, navika u ishrani i sklonosti ka određenoj hrani.

Često se dešava da majke s raznih strana, a često i od medicinskog osoblja, čuju savete da je određenu vrstu hrane nepoželjno jesti dok traje period dojenja. Obično je reč o „zabrani“ pasulja, graška, kelja, karfiola, leblebije… Ponegde je „zabranjeno“ jesti crni i beli luk. Ponekad je reč o pravim dijetama za dojilje, pa se ishrana, sasvim nepotrebno, svede na 3-4 „sigurne“ namirnice. Ovakve „zabrane“ zavise od podneblja i običaja, pa uglavnom nisu utemeljene.

Dojilja mora jesti raznovrsno, ali s merom. Hrana koja ima sklonost izazivanju nadutosti, grčeva i gasova može se jesti, ali ne valja preterivati. Ukoliko se ona konzumira jednom nedeljno, mala je verovatnoća da će izazvati probleme.

Raznovrsna ishrana majke ima još jednu prednost – hrana koju majka konzumira menjaće ukus njenog mleka, pa će se dete na taj način izložiti različitim ukusima mnogo ranije nego što krene sa dohranom.

Često se ispostavi da upravo dojena deca imaju manje problema s dohranom i prihvatanjem novih ukusa. Jedini izuzetak ovog pravila o raznovrsnoj ishrani je prisutnost alergijskih reakcija u porodici, jer to povećava rizik od alergija kod deteta. U tom slučaju poželjno je da majka već u trudnoći, a nakon toga i za vreme dok doji, izbegava konzumaciju poznatih alergena.

Isključivo dojenje do 6 meseci bebine starosti, koje je i preporuka Svetske zdravstvene organizacije, jedan je od načina odgađanja pojave neželjene reakcije, jer se dete kasnije izlaže potencijalnim alergenima.

Mama bi trebalo da bude oprezna kod uzimanja hrane koja ima veći rizik za pojavu alergijske reakcije, pre svega kada je u pitanju kravlje mleko, citrusno voće, jaja, kikiriki, orasi, lešnici, riba i školjke. To međutim ne znači da se majka za vreme dojenja treba sasvim odreći hrane koju voli. Jedino u slučaju kada za vreme dojenja ili nakon njega primeti da dete ima reakciju koja se može povezati s nečim što je pojela, bilo bi dobro da na neko vreme izbegava tu namirnicu da bi se sumnja potvrdila ili odbacila. Ukoliko je u tom periodu bilo neke reakcije, znači da je taj obrok bio problematičan te bi bilo poželjno izbegavati ga još neko vreme u budućnosti.

Drugi najčešći savet koji majke čuju odnosi se na tečnosti. Vrlo je popularno majkama savetovati da “piju puno mleka kako bi imale svog mleka”. To je savet koji bismo mogli nazvati „polutačnim“. Bitno je da majka pije puno tečnosti, ali to ne mora biti mleko. Unošenjem dovoljno tečnosti, majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mleka i sprečiti vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tečnost – voda.

Kravlje mleko nije najbolje rešenje iz dva razloga. Prvi je taj što se ono nalazi pri samom vrhu mogućih i jakih alergena, pa ga je stoga dobro ili umereno koristiti ili izbegavati, dok je drugi taj da u sastavu kravljeg mleka (koje je namenjeno drugačijim mladuncima) postoje određene vrste proteina koje naš organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mleko doći i u probavni sistem deteta, pa mu uzrokovati nadutost i grčeve. Kalcijum koji bi majka trebalo uneti u svoj organizam putem mleka moguće je nadoknaditi drugom hranom: tamnozelenim povrćem, semenkama (posebno susamovim), orasima i ribama s puno kostiju, iako, kao što je već pomenuto, sa uzimanjem orašastih plodova i riba treba biti oprezan, jer spadaju u grupu jakih potencijalnih alergena. Kalcijum se može uzimati i kao dodatak ishrani u tabletama.

Budući da je od velike važnosti da majka uzima dovoljno tečnosti tokom dana, preporuka je da obavezno pije kad god je žedna, a svakako da dok doji pri ruci ima čašu vode. Usvajanjem navike da tokom svakog podoja popije čašu tečnosti pomoći će joj u sprečavanju dehidracije i osiguravanju dovoljnog unosa tečnosti.

Majkama često nije toliki problem da odluče šta će jesti niti osmisliti raznolik jelovnik. Mnogo veći problem je pronaći vremena da hranu kupe i pripreme.

Važno je znati da za pripremu uravnoteženog jelovnika nije nužno da majka provede većinu dana u kuhinji. Postoje mnoga jela koja su jednostavna za pripremu, a odlično će poslužiti da ih može jesti čak i dok doji. Neka od takvih jela su isečeni sir, jogurt, hleb i krekeri od celih žitarica, paradajz, kuvani prokelj, sveže voće, celo ili sečeno povrće (šargarepa, cvekla…), tvrdo kuvana jaja, orasi, žitne i kukuruzne pahuljice… Češće, a manje količine hrane biće jednako hranjive kao i tri veća obroka tokom dana. Jednako kao s pićem, majka može usvojiti naviku da svaki put kad krene dojiti pripremi mali obrok koji će tijekom podoja pojesti.

Izvor: Roda.hr