EKOLOŠKA ODGOVORNOST

Reciklaža je strašno bitan fakor ekologije i društvene zajednice na koji se ne obraća dovoljno pažnje, makar u našoj sredini…

 

Reciklažom uštedimo novac, a zauzvrat smanjimo količinu otpada koja ide na deponiju.

Reciklaža

Reciklaža je strašno bitan fakor ekologije i društvene zajednice na koji se ne obraća dovoljno pažnje, makar u našoj sredini. Zato, nije na odmet da pročitamo i saznamo neke detalje. Nemojte zanemariti činjenice, promenite pogled na svet, budite „ekološki odgovorni“.

Za razliku od deponije  za smeštaj smeća (koja samo gomila đubre) reciklaža potpuno uklanja otpad, a zatim ga vraća u nekom korisnim obliku. Reciklažom uštedimo novac, a zauzvrat smanjimo količinu otpada koja ide na deponiju.

Statistika kaže da prosečni Amerikanac baci toliko đubra da je težina mase koju baci 600 puta teža od njegove sopstvene! Odrasla osoba od 68 kg ostavlja iza sebe tokom života 41.000 kg tona otpada.

RECIKLAŽA ALUMINIJUMA

Reciklažom tone aluminijuma imamo sledeće koristi:

  • uštedimo 14.000 kWh struje
  • uštedimo 6.000 litara nafte
  • uštedimo 10 kubnih metara zemljišta za odlaganje đubra

Saveti za reciklažu aluminijuma

Pripremite aluminijumske limenke za reciklažu tako što ćete ih jednostavno zgužvati da biste uštedeli na prostoru. Limenke samo isperite vodom da ne bi privukle mrave i bube u kući.

Da li znate?

Da bi se reciklirao aluminijum treba 95% manje energije nego što je potrebno energije za izradu aluminijuma od sirovina. Dve od tri aluminijumske limenke reciklirane su u Americi tokom 1995. godine. Industrija pomaže očuvanju aluminijumskih resursa kroz proces podešavanja gramaže.  Recimo 1992. aluminijumska limenka je težila 24% manje nego ta ista limenka napravljena 1972. godine.

RECIKLAŽA KARTONA

  • Reciklažom jedne tone kartona imamo sledeće koristi:
  • uštedimo 390 kWh struje
  • uštedimo 18.9 litara nafte

Zato je dobro da se kupuju kutije proizvedene na ekološki način, da bi ceo proces tekao potpuno prirodno.

Saveti za reciklažu kartona

Pripremite karton za reciklažu uklanjanjem svih ostalih materijala na kutiji: plastičnu foliju, metalne spajalice, najlonske trake i ostale materijale za pakovanje. Kutije rasklopite da biste uštedeli na smeštaju, gledajte da kartonske lepenke budu suve i bez tragova hrane i ulja. Karton i ako je samo malo nakvašen vodom može se reciklirati, ali je teže ako je natopljen i sasvim pokvašen.

Ako koristite kartonske kutije, birajte ih tako da kutija može da se koristi više puta.

Da li znate?

Reciklažom jedne tone kartonskih kutija uštedimo više od 9 kubnih metara zemljišta na kom bi se pravio otpad. Reciklirani karton uštedi 24% od ukupne energije potrebne za izradu lepenki za kutije.

RECIKLAŽA STAKLA

  • Reciklažom jedne tone stakla imamo sledeće koristi:
  • uštedimo 42 kWh struje
  • uštedimo 18,9 litara nafte
  • sačuvamo 2 kubna metra zemljišta za smeštaj otpada
  • sprečava da se u vazduh ispusti 3,5 kilograma zagađujućih materija.

Saveti za reciklažu stakla

Pripremite staklene posude za reciklažu tako što ćete ih isprati vodom. Oznake na staklenim posudama ne moraju biti uklonjene, biće uklonjene u toku postupka drobljenja stakla ili spaljene. Izbegavajte da lomite staklo i da mešate obojeno staklo jedno s drugim jer to može smetati u procesu reciklaže stakla.

Da li znate?

Reciklažom stakla se potroši 30% energije manje nego prilikom proizvodnje stakla od sirovina (od sode, pepela, peska i krečnjaka). Drobljeno staklo se topi na nižoj temperaturi od sirovina pa se tako uštedi dobar deo energije. Sedinjene Države bacaju toliko staklenih flašica i posuda da bi svake nedelje napunile prostor od oko 125.4 kvadratnih metara.

RECIKLAŽA PAPIRA

  • Reciklažom tone papira (ovde spadaju i novine) imamo sledeće koristi:
  • uštedimo 4,100 kWh struje
  • uštedimo 1.438 litara nafte
  • uštedimo 3,3 kubnih metara zemljišta za odlaganje otpada.
  • uštedimo 26.400 litara vode
  • 17 stabala ostane u životu

Saveti za reciklažu papira

Sakupite u kući sve one pročitane časopise, kataloge, imenike, koverte, brošure, letke i uputstva za razne uređaje, kutije od cornflakes-a. Obavezno uklonite sve što nije papir/karton, izravnajte ih i stavite u neku kutiju ili kesu. Ono što ne ide u reciklažu (a podrazumevamo pod papirom) su papiri premazani voskom i ugljenom.

RECIKLAŽA PLASTIKE

  • Reciklažom jedne tone plastike imamo sledeće koristi:
  • uštedimo 5.774 kWh struje
  • uštedimo 2.593 litara nafte
  • uštedimo 30 kubnih metara zemljišta

Saveti za reciklažu plastike

Pripremite plastične kanistere za reciklažu tako što ćete ih podeliti u grupe: postoje sledeće vrste pakovanja koje svakog dana koristimo sa ovim oznakama:

# 1 (PETE): flaše gaziranih napitaka, ulja raznih, tegli meda.
# 2 (HDPF): flaše od mleka, vode i sokova, flašice od omekšivača i deterdženata, margarina
# 3 (PVC): flašice od sredstava za čišćenje prozora i od praška za pranje
# 4 (LDPE): ambalaža za hranu, pakovanje.
# 5 (PP): kutijice od maslaca i margarina, posudice za jogurt i slamke
# 6 (PS) *: kutijice kompaktnim diskovima, flašice od lekova, pribor za jelo

* Napomena čaše, tanjiri i neki materijal za pakovanje od polistirenske pene se ne recikliraju.

Izvadite plastične poklopce i isperite posude s vodom.

Da li znate?

  • Svake godine se baci toliko plastičnih flaša da bi se njima mogao napraviti omotač oko Zemlje četiri puta.
  • Oko 88% energije se uštedi proizvodnjom plastike od same plastike za razliku od proizvodnje plastike od sirovina nafte i plina.
  • Na sedam kamiona koji snabdevaju radnje kesama od papira – samo jedan kamion je potreban za isto toliki broj plastičnih kesa.
  • Broj firmi za reciklažu plastike gotovo se utrostručio proteklih nekoliko godina, danas više od 1.700 firmi radi reciklažu plastike.
  • Koristeći plastičnu ambalažu, američki proizvođači proizvoda svake godine uštede dovoljno struje da napajaju grad od milion domova u toku tri i po godine.
  • Oko 80% Amerikanaca ima pristup nekoj vrsti programa recikliranja plastike. Broj firmi koje se bave reciklažom plastike i obučavanjem je skoro šest puta veći nego u 1986., kada je bilo 310 firmi. Tokom 1998. ih je bilo preko 1.792 kompanija.
  • Životi više od 1.900 policajaca spašeni su upotrebom zaštitnih prsluka izrađenih od plastičnih vlakana.