JEZICI I NJIHOVA RAZNOLIKOST

Predstavljamo vam listu jezika koji su po određenim kriterijuma drugačiji ili makar simpatično interesantni. Uživajte!

 

Za pojedine genije, poput Dositeja Obradovića ili Vuka Karadžića znjanje jezika bilo je od presudnog značaja za jačanje nacionalnog identiteta i jezika. Govori se da su neki od njih, čak i čuvena Lenka Dunđerski pričali i više od pet jezika.

Koliko je važno znati jezike, danas govori i veliki broj škola stranih jezika. Imajući u vidu da postoji blizu 6.000 ili 7.000 jezika, znanje nekih osnova velikih svetskih jezika zbog sporazumevanja je i te kako velika prednost. Poneke jezike poput engleskog ili španskog govore milijarde ljudi. Postoje, razume se i oni jezici koji su po mnogo čemu interesantni, a neke od njih govore svega stotine, desetine, pa i nekoliko ljudi.

Baskijski jezik

Ovaj jezik pripada indoevropskoj porodici jezika, a autentičan je po tome što se govori na Pirinejskom poluostrvu i veoma je sličan kombinaciji francuskog i španskog jezika. Oko 700.000 ljudi govori ovim jezikom, a interesatna je činjenica da iako i Francuzima i Špancima liči na njihove jezike, nijedan ga od ovih dvaju govornika ne bi razumeo. Jezik predstavlja pravu poslasticu za lingviste, ali za one koji bi želeli da ga nauče uglavnom je poprilično problematičan zbog svoje čudnjikave gramatike.

Furlanski ili friulski

Reč je o romanskom jeziku koji spade u takozvane retromanske jezike. Ovaj jezik je među članovima podvrste najbogatiji govornicima, a razume ga i koristi čak 300.000 ljudi. Upotrebljava se u Furlaniji u Italiji u okolini gradova Udine, Gorica i Pordenone. Furlanski se razvio iz latinskog u periodu između 6. I 10. veka, a postoji čak i pisana književnost na ovom jeziku. Iako ga poneko smatra dijalektom, furlanski je ipak prerastao u jezik, pa ga lingvisti tako i posmatraju.

Ongota jezik

Za ovaj je jezik čulo malo ljudi, a još manje ga govori. Poznat je i pod imenom Birale jezik, a govori ga svega deset ljudi, na Wito reci. Nema pisanu formu, ali ga brojne lingvističke škole često istražuju. Izvorni govornici su uglavnom stariji ljudi i može se reći da je reč o prilično ugroženom jeziku. Ova afrazijska grupa jezika je pred izumiranjem, a Etiopljani koji ga govore koriste i jezik tsamai da bi se sporazmeli sa širom populacijom.

Eksperimentalni jezik

Kao što se još uvek nije rodio nijedan izvorni govornik standardizovanog književnog jezika, tako ne postoji onaj koji je rođen na veštačkom jeziku zvanom Esperanto. Ovaj jezik je pokušaj jezika koji danas govori oko 100-200.000 ljudi. To je, razume se populacija kojima je Esperanto drugi jezik. Njega je od raznih jezika “dizajnirao” Zamenhof, a sadrži brojne elemente različitih postojećih evropskih jezika. Vokabular je najsličniji Romanskoj grupi, dok je gramatika i izgovor slična slovenskoj grupi jezika.

U školama stranih jezika danas se uče brojne varijante raznih jezika, pa tako učenje engleskog može da podrazumeva britanski i američki izgovor, portugalskog brazilski i portugalski, dok se jezici poput italijanskog i španskog sve češće nalazi i u domaćim školama za jezike. Engleski, francuski i nemački jezik su najzastupljeniji, a poslednjih godina mnogi se opredeljuju i za učenje skandinavskih jezika, verovatno zbog mogućnosti odlaska u ove zemlje sa najboljim životnim standardom.