NOVI PORED STAROG

Nije baš najsrećnija opcija kada nedaleko od grada koji već postoji gradite drugi grad, planski i svesno. Dati mu ime koje će odudarati od tradicije komšijskog grada, ponekad je nezahvalno.

 

S druge strane, praviti naselje sa novim imenom, a počinjati potpuno od nule, ipak se može smatrati građenjem novog grada, pa zato često, oni koji novu naseobinu imenuju, odlučuju da mu samo nadenu pridev – „Novi“.

novajlije u starom ambijentu

Kada je svojevremeno Tvrtko Kotromanić pravio grad na moru koji je svojom arhitekturom, mladošću i položajem, odskakao od antičkog Risna ili već ustoličenog Kotora, ljudi nisu bili preterano kreativni u nomenklaturi. Tako je nastao Novi grad koji se još u epskim pesama nalazi upravo pod tim imenom. Zahvaljujući kasnijim tokovima dobio je atribut Herceg, pa je do danas ostao poznat kao Herceg Novi. Ništa se u biti nije promenilo ni do današnjih dana kada nastaju nove naseobine ili čak ulice.

Za nas su, pre nego što ih okitimo imenima velikana, sve ulice „novoprojektovane“. I kao što je u vreme SFRJ-a bilo i više nego pravilo da se ponekim gradovima poput Užica, Velenja, Velesa ili Podgorice, gradovima daju odrednice Titov, tako je potom nastalo nepisano pravilo da se novim gradovima i naseljima dodaje atribut „novi“. Brojni su dakle, takvi gradovi, a mi ovde govorimo o nekima.

Nadomak rodnog grada Ive Andrića

U središtu Srednjobosanskog kantona, na nadmorskoj visini do 516 metara smešten je grad koji je upravo nastao kao istovremeni oportunista i saveznik, znatno starijem Travniku, poznatom i po tome što se u njemu rodio čuveni nobelovac Ivo Andrić. Svojevremeno je po Đuri Pucaru Starom, ovo mesto nosilo ime Pucarevo, sve do 1992. godine, čitavih 12 godina. No, mnogo je važnije leto 1949. godine, kada se u kraju gustih šuma i vrlo retkih naselja, na četrnaest kilometara od vezirskog Travnika, spremalo nešto veliko. Temelji za mašinsko metalurški kombinat BRATSTVO kopani su upravo tada, a jedan od načina da se uposle radnici bilo i napraviti čitav jedan grad.

“Ovo je grad bez sedih vlasi. Ovde nema penzionera. Ovo je grad bez skitnica i besposličara. Ovo je grad bez groblja i knjiga umrlih jer ovde još niko nije sahranjen“, govorio je Mladen Oljača, osvrćući se na novost grada koji je napravljen tik uz fabriku, i u kom su svi bili vezani za poslovanje bratstva.

Preko Save

Prodaja stanova na Novom Beogradu ne jenjava ni danas. U vreme kada je rasla prodaja stanova u Beogradu i nekretnine na Novom Beogradu dobijale su na aktuelnosti, što je logična posledica širenja srpske prestonice. Važno je pomenuti da se po završetku Drugog svetskog rata 11. aprila 1948. počelo sa gradnjom Novog Beograda. Omladinske radne brigade započele su s radom, a opština Novi Beograd već je 1952. godine i formalno osnovana.

Jedna od prvih završenih zgrada bila je Palata federacije koja je obuhvatala 75.000 metara kvadratnih korisne površine i bila je dom Saveznog izvršnog veća. Novi Beograd je nicao velikom brzinom, toliko da se od opštine u jednom trenutku mogao smatrati potpuno zasebnim gradom.

Ipak, danas je Novi Beograd sastavni deo prestonice, iako bi nezavisno mogao da funkcioniše uzimajući u obzir njegovu infrastrukturu i institucije, ali i stanovništvo. On je jedan od onih naselja koji su prilikom „krštenja“ doživeli sličnu sudbinu i nazvani dodavanjem „novi“. Trend ili ne, tek dosta je takvih gradova i opština koji u jednom trenutku u svom imenu dožive anahronizam, jer i njihova novost stari, a najnoviji gradovi niču poput pečuraka posle kiše.