SKVOT, KAMPONG, GECEKONDU, CHERIS…

Svaki grad ima takozvana karton naselja. To su ona mesta u koja se ne ide bez poziva i koja imaju svoja pravila.

 

Kada je nekada zakon bio samo mrtvo slovo na papiru, ali su pravila bila pisana na asfaltu, u svetu su se brojna naselja gradila tako da zakonska akta nemaju slobodan pristup njima.

Zanimljiva priča ovih dana aktuelna je u seriji “Senke nad Balkanom”, koja jedan toponim zvani “Jatagan mala” predstavlja kao svojevrsni geto Beograda s početka dvadesetog veka. Ostavštine ovakvih naselja i danas postoje što u Beogradu, što u drugim gradovima, ali su i ona, kao i sve ostalo promenila makar malo na bolje.

No, Beograd je makar teritorijalno, zadržao epitet grada koji poseduje najveće divlje naselje u Evropi. Naime, reč je o popularnoj “Kaluđerici”. I ne, nije ovo naselje divlje zbog toga što su ljudi u njemu divlji, kao što su nekad bili u Jatagan mali. Naselje je divlje jer obiluje građevinama koje su zidane bez dozvole.

Prodaja stanova u Beogradu u poslednjim godinama je znatno porasla, i veoma se vodi računa da stanovi ne budu na području nelegalnosti. Kaluđerica je stoga u šah-mat poziciji, pa dorbo razmislite ukoliko kupujete stan u prestonici. Sigurno da je jedna od dobrih opcija, ukoliko želite nekretninu u Beogradu, da porazmislite i o prodaji stanova na Novom Beogradu koji nudi noviju gradnju, život u funckionalnim blokovima nadomak kojih je dostupno sve što je potrebno za život u gradu. A mi se vraćamo naseljima u kojima sigurno ne želite da živite, a koja svakako predstavljaju interesantan sociološki aspekt u dvadeset i prvom veku.

Sleng ih nazvao karton naseljima

Svaki grad ima takozvana karton naselja. To su ona mesta u koja se ne ide bez poziva i koja imaju svoja pravila. Često karton mahale predstavljaju mesto za život siromašnog sloja ljudi, te stoga higijena nije na visokom stupnju. Pravljena su od raznog materijala, dasaka, kartona, lima i nastaju isključivo u nekontrolisanim uslovima. Izvesno je da se ovakva naselja nalaze na rubovima velikih gradova i vrlo često u zemljama u razvoju koje zbog naseljavanja stanovništva imaju problem sa prenaseljenosti gradova.

Karton naselja nikada ne nastaju planski, pa ih je vrlo često teško i rušiti i ukloniti. Ljudi koji imaju kakav-takav dom, rušenjem odlaze opet na ulicu. Iako su u pitanju rugla, vrlo često ni vlasti ni oni koji pomažu ugroženima, nemaju adekvatna rešenja. Stoga karton naselja predstavljaju neomiljene delove gradova, a nažalost ih ima svuda.

Problem sa komunalijama

Naselja koja nastaju neplanirano i spontano, i vrlo često su prenaseljena, imaju nesagledive probleme sa komunalnom infrastrukturom. Odvoz smeća i osnovni higijenski uslovi, voda, kanalizacija i struja su problem sa kojima se kartonska naselja suočavaju. Povećana urbanizacija je problem koji često privlači nove migrante, koji zbog nedostatka novca za kupovinu ili iznajmljivanje stana budu prisiljeni da privremeni stan dižu baš na divljim mestima.

Raznovrsna imena za isti problem

Naselja ovog tipa postoje u nerazvijenijim zemljama, a prednjači južnoamerički kontinent. Divlja naselja najpoznatija su u Brazilu, a zovu se favelama. Ova naselja imaju toliku autonomiju, da policija u njih gotovo nikad ni ne zalazi. Bariadas u Peruu i Barios u Argentini sinonimi su za istu pojavu. U nekim zemljama engleskog govornog područja ova mesta nazivaju se skvotovima, a u Jugoistočnoj Aziji – kampongs. Kampongs podrazumeva naselja na čamcima. U Turskoj se nazivaju gecekondu, u Indiji cheris, a u Meksiku paraciadistas.